Ekonomski ambis za privatnike i sukob sa EU propisima

Nacrt zakona o igrama na sreću izazvao je oštre polemike zbog novih mjera koje ograničavaju oglašavanje i nameću dodatne restrikcije privatnim priređivačima. Predložene odredbe, koje favorizuju državnu lutriju i ograničavaju mogućnosti privatnih medija i priređivača igara na sreću, otvaraju pitanje poštovanja slobodnog tržišta i konkurencije. Ministarstvo finansija organizovalo je juče okrugli sto u okviru javne rasprave o nacrtu zakona o igrama na sreću, kojem su prisustvovali predstavnici naučne i stručne javnosti, medija, državnih organa i lokalnih zajednica, privrede, nevladinih organizacija i drugi zainteresovani subjekti. Oni su upozorili da ovakvo zakonodavstvo može biti u direktnom sukobu s ključnim zakonima Crne Gore i Evropske unije, čime bi moglo izazvati pravne i ekonomske posljedice na domaćem i međunarodnom planu.

Ugrožavanje slobode oglašavanja

Učesnici su upozorili da ovaj zakon može ozbiljno ugroziti ekonomski položaj privatnih subjekata u ovoj oblasti, kao i slobodu oglašavanja, na koju se oslanjaju brojni mediji. Dok Ministarstvo finansija tvrdi da je cilj zakona unapređenje kontrole i sigurnosti u igrama na sreću, ostali učesnici okruglog stola poručili su da bi ovakva regulativa mogla biti u suprotnosti s evropskim principima slobodnog tržišta i pravima na komercijalno izražavanje, čime bi mogla nastati ozbiljna pravna i ekonomska pitanja na nacionalnom i međunarodnom nivou.

Državna sekretarka u Ministarstvu finansija mr Jovana Nišavić kazala je da je cilj novog zakonskog rješenja da se osigura bezbjedno i ugledno okruženje za igre na sreću, pogodno za održivi rast oslobođen od rizika finansijskog kriminala, uz obavezu države da utiče na otklanjanje ili ublažavanje negativnih posljedica koje imaju ili mogu imati igre na sreću kod učesnika, kroz društveno odgovorno priređivanje usmjereno na maloljetnike, prevenciju bolesti zavisnosti, ograničavanje reklamiranja i dostupnosti informicija u sredstvima javnog informisanja.

– Sa novim zakonom obezbjeđuje se ostvarenje javnog interesa kroz socijalnu i zdravstvenu dimenziju, jača kontrola i nadzor od strane relevantnih institucija u vezi sa sprečavanjem pranja novca, ali i stvara pravni okvir koje će omogućiti državi i priređivačima adekvatan ambijent za ravnopravno poslovanje, koje će donijeti znatno više budžetskih prihoda po ovom osnovu – kazala je ona.

Generalni direktor Direktorata za igre na sreću, koordinaciju i izvještavanje o neformalnoj ekonomiji i državnu pomoć Danko Dragović ukazao je na važnost poboljšanja discipline u ovoj oblasti i predočio ključne novine u kreiranim zakonskim rješenjima, uz osvrt na promjene koje su, u toku javne rasprave, izazvale najviše pažnje zainteresovanih subjekata.

Predstavnik Grupacije za igre na sreću Privredne komore Savo Martinović poručio je da intencija ovog zakona trebalo da bude rješenje problema koji su postojali u starom zakonu. Međutim, on smatra da ovaj zakon predstavlja veliki korak unazad kada je riječ o legalnim priređivačima igara na sreću.

– Fokus je isključivo na zaštiti interesa države, dok su interesi kompanija koje posluju u ovoj oblasti zanemareni. Ova regulativa nameće velika ograničenja za naše kompanije, jer ukida dosadašnji sistem koncesija i uvodi nejasan koncept sistema odobrenja. Taj novi sistem mi nije u potpunosti jasan i čini se kao dodatna prepreka za legalno poslovanje – naglasio je Martinović.

Analitičar Predrag Zečević upozorio je da Zakon o zaštiti konkurencije garantuje slobodno tržište i zabranjuje diskriminaciju među učesnicima na tržištu.

– Ako se nacrtom zakona favorizuje državni monopol ili ograničava oglašavanje privatnih priređivača igara na sreću, to bi moglo biti u suprotnosti sa pravilima o zaštiti konkurencije. Ova regulativa zabranjuje bilo kakve mjere koje narušavaju ravnopravnost učesnika na tržištu i stvaraju nefer prednost za državne subjekte – kazao je Zečević dodajući da Ustav Crne Gore garantuje slobodu izražavanja i pravo na informisanje.

Suprotnost sa Ustavom

– Ako zakon ograničava oglašavanje privatnih priređivača, mogao bi biti u suprotnosti s ustavnim pravima na slobodu govora i komercijalno izražavanje, kojim se privatnim firmama omogućava komunikacija s javnošću. Direktiva EU garantuje slobodu pružanja usluga i jednake uslove za sve učesnike na tržištu. Favorizovanje državne lutrije na štetu privatnih priređivača moglo bi biti u suprotnosti s principima slobodnog tržišta koje promoviše EU. Direktiva se zalaže za jednak tretman svih preduzeća, bez obzira na njihov vlasnički status – poručio je Zečević osvrćući se na Zakon o medijima koji garantuje slobodu medija i pravo na informisanje.

– Ako se privatnim priređivačima ograniči oglašavanje, privatni mediji, koji se oslanjaju na prihod od ovih oglasa, mogli bi se suočiti s finansijskim poteškoćama, što može uticati na njihovu nezavisnost i slobodu – poručio je Zečević dodajući da prema Zakonu o elektronskim medijima, elektronski mediji imaju pravo na slobodno oglašavanje, osim u slučajevima zaštite javnog interesa.

– Međutim, ograničavanje privatnih priređivača igara na sreću bez jasne javne svrhe može biti shvaćeno kao neosnovano suzbijanje slobode oglašavanja, što bi se moglo smatrati kršenjem ovog zakona. Gušenje privatnog sektora, stimulisanje ilegalnih aktivnosti i narušavanje slobode medija samo su prve naznake krize koja može uslijediti. Crna Gora mora hitno odbaciti ovaj zakon i slijediti principe slobodnog tržišta i jednakih uslova za sve – upozorava analitičar Zečević.

Iz Meridianbeta su u svojim primjedbama i prijedlozima, ukazali da predložene restriktivne mjere otvaraju pitanja o mogućem narušavanju slobodnog tržišta, ograničavanju konkurencije i potencijalnim pravnim posljedicama po Crnu Goru.

Jedan od najspornijih članova zakona ograničava metode plaćanja za igre na sreću, što bi, prema primjedbama, moglo dovesti do narušavanja konkurencije. Manje opcija za uplate navodno povećava troškove za igrače i potencijalno ih usmjerava ka neregulisanim priređivačima koji nude povoljnije uslove, što može imati negativne posljedice po tržište i poreske prihode.

Zakon predviđa zabranu oglašavanja igara na sreću na svim internet portalima, osim sportskih. Kritičari smatraju da ova mjera favorizuje određene medije i diskriminiše ostale, što može predstavljati kršenje principa slobodnog tržišta i slobode izražavanja. Ova restrikcija, kako su naglasili, ograničava poslovanje licenciranih priređivača i ugrožava finansijsku stabilnost medija koji se oslanjaju na prihode od oglasa.

Malo pažnje nelegalnim priređivačima 

Predstavnica Udruženja priređivača igara na sreću Montenegro beta Jovana Klisić kazala je da bi uvođenje novog zakona trebalo da osigura društvenu odgovornost, ali problem je u tome što zakon ograničava legalne priređivače, dok se malo pažnje posvećuje borbi protiv onih koji djeluju nelegalno.

– Mi koji poslujemo u skladu sa zakonom već godinama trpimo ograničenja – u protekle četiri godine mogućnosti uplata karticama svedene su na minimum. S druge strane, inicijativa za ocjenu ustavnosti ovog zakona je aktivna, a podržalo ju je više od 20.000 građana. Evropski sud za ljudska prava je već zauzeo stav u sličnim slučajevima – nije dovoljno opravdati restriktivne mjere bez validne društvene potrebe. Još jedan problem je pitanje oglašavanja. Kopiran je član zakona iz Srbije, koji je već naišao na kritike. Iako je rečeno da oglašavanje nije u potpunosti zabranjeno, svi predloženi članovi ograničavaju našu slobodu rada. Mi smo legalna djelatnost koja doprinosi budžetu kroz redovno plaćanje poreza i zapošljavamo oko 3.500 ljudi, što nije zanemarljivo – poručila je Klisić dodajući da su igre na sreću prije svega zabava, a oko 85 odsto sredstava se vraća igračima, za razliku od nelegalnih igara koje to ne čine.

– Ograničenja su tolika da nam je praktično zabranjeno online klađenje, dok s druge strane djeca nemaju odgovarajuću zaštitu od sadržaja koji su lako dostupni na internetu. Pored toga, prinuđeni smo da sarađujemo sa inostranim portalima jer su domaći prostori za oglašavanje zatvoreni za nas – poručila je Klisić.

Predstavnici Ministarstva finansija kazali su na kraju da će sve utemeljene prijedloge razmotriti i uvrstiti u finanalnu verziju nacrta ovog zakonskog rješenja.

Podsjećamo da je javna rasprava povodom navedenog zakona započeta 21. oktobra ove godine i zbog velikog interesovanja javnosti njen rok se produžava za dodatnih sedam dana, odnosno do 25. novembra 2024. godine.

Ograničenje oglašavanja krši Povelju EU o osnovnim pravima

Zečević je istakao da Član 11 Povelje EU garantuje slobodu izražavanja, uključujući i komercijalno izražavanje kao oblik poslovne komunikacije.

– Ograničenje prava privatnih priređivača na oglašavanje moglo bi narušiti ovaj član, jer komercijalno oglašavanje predstavlja oblik slobodnog izražavanja zaštićen zakonom – poručio je Zečević.

Oporezovati video-igrice jer izazivaju zavisnost kod maloljetnka

Klisić je predložila da se video-igrice oporezuju jer one bi trebalo da budu oblik takmičenja u vještinama maloljetnika, a ne šema koja zavisi od novca i sreće.

– Tražimo da se video-igre oporezuju, jer one danas omogućavaju samo plaćanje, bez povratka korisnicima, što ih čini sličnim igrama na sreću. Kompanije koje rade na razvoju softvera za igre treba da budu licencirane i sertifikovane od strane posebne laboratorije u Crnoj Gori, kako bi se obezbijedilo da svi priređivači posluju legalno i u skladu sa zakonom – poručila je Klisić.