25. septembar proslavlja se kao Mediteranski dan obale, dan koji ima za cilj podsticanje svijesti o značaju mora i obalnog područja kao prirodnog i društveno – eknomskog resursa, čiji održivi razvoj predstavlja najaktuelniji izazov na nacionalnom i međunarodnom nivou.
Nije riječ o formalnom podizanju svijesti o potrebi očuvanja prirodne sredine, njenih resursa i pejzaža, već i o njihovom racionalnom korišćenju u cilju održavanja i razvoja “Plave ekonomije” pomorstva, ribarstva, turizma, sportova na vodi, prirodnog i kulturnog nasljeđa, podsjeća za Skala radio dr Milenko Pasinović, turizmolog.
Prostorno mala, crnogorska obala sa 293 km dužine, učestvuje sa 0,64% u dužini obale Mediterana i sa površinom mora 2. 540 km kv. ili 0.0066 % u ukupnoj površini mora Mediterana.
Svojom razuđenošću, među kojom se Bokokotorski zaliv, sa svojih 105,5 km obale, ubraja među trideset najljepših na svijetu, a Kotorsko – risanski zaliv sa svojom obalom od 47 km, što čini 16% crnogorske obale, i površinom mora, gotovo 1%, čini dio Svjetske prirodne i kulturne baštine UNESCO-a, posjeduju atribute koji obalu Crne Gore svrstavaju među najljepšim na Mediteranu, ali, i obavezuju na rigoroznije mjere u smislu korišćenja njenih resursa, mišljenja je Pasinović.
Riječ je o prostoru koji zahvata oko 10% teritorije Crne Gore, na kome živi oko 25% njenog stanovništva, boravi oko 95% turista, a posjeti ga blizu milion posjetilaca.
Prostor na kome se nalazi preko 120 000 registrovanih stanova (2011. godine), nekoliko desetina hiljada neregistrovanih, plaže čiji jednovremeni kapacitet kupača iznosi između 290 – 320 000 kupača, preko 50% materijalnih i nematerijalnih kulturnih dobara Crne Gore.
Dakle, riječ je o prostoru koji privlači veliki broj korisnika njegove ponude, prostoru, koji je kao i svaki drugi, ograničen u svojim kapacitetima i izložen ugrožavanju brojem posjetilaca iznad njegovih prihvatnih kapaciteta.
Međutim, nije riječ samo o kopnenom prostoru već i o morskom koji koristi preko 450 kruzera, preko 20 000 jahti i drugih plovila.
Prostoru u kome je nedovoljno zaštićeno preko 20 podmorskih, nalazišta brodova i ostataka građevina ili naselja, koja, uz adekvatnu zaštitu, mogu biti dio organizovane turističke ponude.
Teško je naći tako mali prostor, a toliko bogat ponudom, kao što je obala Crne Gore.
Zato ga treba čuvati, a još nijesmo obilježili liniju zabranjene gradnje u zoni morskog dobra.
Dan obale mora treba biti svaki dan, ako želimo da sačuvamo prirodna i kulturna dobra koja nam nudi, ali i da shvatimo, da ponuda nije samo ono što nam je priroda dala, već i ono što je proizvod čovjeka, i to ne samo objekti za smještaj, nego i oni za razonodu i rekreaciju (pješačke staze, biciklističke staze, igrališta za tenis, dječja igrališta, parkovi, itd).
Zato prostor treba racionalno koristiti, a ponudu ne mjeriti isključivo mjernom jedinicom koja se zove krevet.
Shvatimo obalu kao dio prostora koji ima svoj nosivi kapacitet i ograničenu namjenu, prilagođenu uslovima i karakteru prostora i shodno tome se i ponašati, poručio je Pasinović.
E nesmijah se grohotom. Sve je devastirano duz obale. Da li ima nekog ko ide u obilazak i prati cemu su ljudi skloni. Kakve skalamerije dizu na stare kamene kuce duz obale Bokokotorskog zaljeva. Podjite na Ljutu, Ja sam bio iznenadjen kad sam vidio jednu ogradu od crvenih cjevi i konopa na jednu garazu ispred kuce 316 na Ljutu. Podjite slikavajte pa objavite.
L” etat c ” est moi …………..(država , to sam JA)…………….
Kada ovdje počne vladavina prava, a ko zna da li će ikada, biće kasno za obalu, jer već sada je gotovo potpuno uništena.
Napraviće ispred Titograda novu Boku, naliće je nekako, pa će tu pazit što i đe grade,nekako će preselit ove Dobrotske i palace iz Ljute i Prčanja, i urgirat preko NATO a i Obame da uđe u Svjetsku baštinu.Titogradski zaliv =jedan od najljepših na Svijetu !!!!!!!!!!
Ova i ovakva “linija zabrane gradnje…”-bila bi (samo) uspješna,da je moguće,usaditi u moždane Vlastodržaca-ALI JOPET,POD KONTROLOM (NE GLASAČA!)-nego BIRAČA KOJIH JOŠ NEMA (na žalost!)-NA VIDIKU u ND MNE..?!!!
Dan obale je kod nas Dan JP Morskog Zla iz Budve.
Sve ovo stoji ali smo mi narod obična stoka. Što sve samo bačamo u zaliv. Nema nama spasa . Jedini lijek je po džepu ali ko će to sprovesti da bude za sve isto?
PRAVILA KOMENTARISANJA
Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.
U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.
Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].