Dr Branko Sbutega: Šarolikost cijelog svijeta

Svake godine u kotorsku luku uplovi oko 420 kruzera i nebrojano drugih plovila za zastavama iz cijelog svijeta.

Hiljade savremenih nomada, da ne kažem migranata iz gušta preplave pjace i najzabitije kantune starog grada, da se na vrata od rive ne može proć. To tako traje satima, dok se brod ne oglasi tri puta, što je znak za partencu.

Ako kojim slučajem u to vrijeme pijuckate najbolju kafu ispred “Vardara”, ili se pak sladite sa dobrotskom tortom ispred “Forze”, onda ste u prilici da doživite pravi kotorski Pikadili.

U krug se upravo vrti šarolikost cijelog svijeta svih rasa, boja, modnih trendova bez obzira na pol i godine.

Kakav to magnet privlaći sve te hiljade namjernika svake godine!?

To je drevni Kotor sa dvije hiljade godina na svojim plećima, toponim jednog od najlepših zaliva svijeta i jedinog fjorda na Mediteranu.

Ko sve ovdje nije živio i vladao u dalekim vjekovima koji se za obične smrtnike gube u beskraju.

Od Ilira, Rimljana, Nemanjića ,Mletaka, Napoleona, pa do Austrije, odn.Austrougarske…

Da li vam je poznato da jedino turska noga nikada u Kotor nije kročila i pored viševekovne vladavine Balkanom a da je katedrala podignuta više od trista godina prijee odkrića Amerike!?

Naravno da ne znate a ukoliko nešto i znate dođite da obnovite zaboravljeno.

U akvatorijumu izmedju surih i strmih litica Lovćena i Orijena čeka vas dvije trećine ukupnog istorijskog i kulturnog nasleđa Crne Gore.

Ni manje geografije ni veće istorije.

Ne propustite da vidite Pomorski muzej gdje sjajnu postavku pomorskog nasledja Boke ne može da umanji saznanje da ova ustanova više nije kotorska i da danas podjednako pripada cijeloj Crnoj Gori.

No to je već neka druga tema koja samo potvrdjuje da se Bokelji kao morski vuci na kopnu baš nijesu najbolje snašli.

Iskoristite ove divne jesenje dane pa iskoraknite van zidina u učinite šetnju,

paseđatu lungo mare. Što da ne i do Prčanja, kolijevke starih kapetanskih porodica koje su vekovima pisale istoriju plavo bijele boje.

Obiđite te predivne palace koje su danas nijemi svjedoci nekadašnje slave, sjaja i bogatstva njihovih vlasnika…odmorite oči na pontama koje se ogledaju u jutarnjem obrisu tečnog srebrnastog zrcala.

Bogorodični hram dominira mjestom i izgrađen je po projektu Bernarda Makarucija. Po veličini je druga crkva na cijelom Jadranu a kada u unutrašnjost zavirite čeka vas zaostavština Don Nika Lukovića, jednog od najvećih Bokelja dvadesetog vijeka.

Ne propustite kotorska zvona i nadjite vremena da slušate tišinu.

U sobi ostavite  pametne telefone i ne hranite, bar u Boki njihovu memoriju na račun svoje. Što više utisaka poklonite virtuelnom, vaš će duhovni doživljaj biti siromašniji.

Ako tu samo vašu intimu Boke saćuvate, nema tog virusa koji je može ukrasti.

Pokušajte da se baš u Kotoru vratite starom dobrom radiju.

Na skalinama lokalnog emitera pronadjite “Stare ure” i uživajte u glasu i poeziji Dubravke. To nikada nećete zaboraviti i taj file vam nikada niko ne može izbrisati.

Potrudite se da sretnete autentićnog Bokelja i da iz tih usta ćuje te živu riječ.

To je svakim danom sve teže jer nestaju kao neka posebno rijetka vrsta plemenite duše.

Ja ću vam ipak pomoći.

Iza restorana “Galion”je prolaz koji vodi ka starom “Vračaru”. Ako ste tu u prolazu ne može vam promaći najlepši kotorski djardin. E tu lepotu je stvorila Vlasta Mandić, blonda sinjora divnog glasa i još lepšeg stasa.

Poslije toliko godina još je nisam definisao, da li je zapravo arhitekta, pisac, pjevač, kulinar, kompozitor ili nešto što ću tek sjutra razumjeti.

Zemlje u tranziciji imaju problem sa institucijama dok je u slučaju Kotora to postala Vlasta kao neka nova Jovanka Orleanka u odbrani jednog prohujalog vremena, jezika i obićaja svoga kraja. Ako je sretnete u tom čarobnom vrtu pridjite joj slobodno i na mene se pozovite.

To iskustvo sa bojom, mirisom i okusom Boke ostaće svakako samo vaše.

Uz čari “Neveste Jadrana” vrijeme brzo prolazi pa vam neću reći da se ponovo vratite.

Učinićete vi to i bez mene.

Tekst je objavljen i u dnevnom listu Danas