Donešena odluka o kreditnom zaduživanju Luke Kotor A.D.

Na današnjoj vanrednoj Skupštini akcionara AD Luka Kotor donešena je odluka da se ovo akcionarsko Društvo kreditno zaduži za 615.000,00 eura.

Sredstva će biti opredijeljena za izgradnju putničkog terminala u luci Kotor.

Kredit će se otplaćivao do deset godina po kamatnoj stopi od 6%.

Kao sredstvo za obezbjeđenje kreditnih sredstava staviće se hipoteka na nepokretnosti koje su u vlasništvu Društva.

Protiv ovakve odluke glasali su manjinski akcionari Mladen Lučić i Dragan Bačanović koji su smatrali da terminalnu zgradu treba graditi iz sopstvenih sredstava.

Lučić je pozdravio izgradnju terminalne zgrade smatrajući obavezom onoga ko koristi ovaj prostor da obezbijedi državnim organima uslove za pristojan rad.

On je kazao da na sajtu Javnih nabavki od 13. 04. ove godine stoji da će se sredstva za ovu namjenu obezbijedi od prihoda iz ranijih godina i poslovanja iz ove godine pa ga interesuje kako je došlo do preokreta za zaduženje?

Lučić je kazao da treba uzeti u obzir činjenicu da za godinu ipo ističe koncesija za perod korišćenja i postavlja pitanje da li je baš sada trebalo davati hipoteku na imovinu Društva kada se ne zna da će Luka Kotor dobiti koncesiju ili ne.

Njega je interesovalo i da li je urađen glavni projekat koji jasno definiše finansijsku konstrukciju, kako se ne bi dogodilo da bude prekoračenje od preko sto hiljada eura kao u slučaju izgradnje poslovne zgrade.

Lučić smatra da je terminalna zgrada morala da bude prioritet u odnosu na sve druge investicije u čije potrebe ne izražava sumnju ali je činjenica da se goste koji dolaze kruzerima ne interesuje gdje je i kakva je upravna zgrada već terminal sa kojim se po iskrcaju prvo srijeću.

Lučić smatra da je neophodno razmišljati i o izgradnji prolaza ispod magistrale za turiste koji dolaze i koji naprave veliki zastoj u saobraćaju prelazeći put i da to mora predstavljati prioritet.

Za sjednicu je bilo potrebno, po mišljenju Lučića dostaviti i presjek šestomjesečnog poslovanja kako bi se vidjelo o kojim se prihodima radi jer je lako izračunati i godišnji nivo, jer Luka Kotor ima projekciju dolazaka svih brodova.

Lučić je mišljenja da se nije trebalo kreditno zadužiti i da je, uz pomoć državnih organa trebalo graditi terminal ali da je odlukom SO to već definisano i da njemu ostaje samo da glasa protiv jer čvrsto vjeruje da je to protiv interesa Društva.

Predstavnik većinskog akcionara opštine Kotor Jovo Suđić je kazao da je isključivo povećanje kapaciteta, povećanje kapitala i izgradnja prioritet koji podržava.

On je dodao da nije Luka Kotor kriva što imamo ovakve zastoje u saobraćaju i da ozbiljno treba razmišljati o proširenju saobraćajnice jer je u Kotoru specifična konfiguracija terena, kao i gradskoj pijaci i parkingu na rivi.

Suđić se slaže da treba ozbiljno razmišljati i o pasareli i da je uvjeren da o tome misle i u Luci Kotor i Opštini i da se za sljedeću godinu mora nešto uraditi.

Suđić je kazao da je već prvi naredni dan u opštini biti organizovan sastanak na kome će se analizirati sutuacija kada je u pitanju saobraćajnica od tunela do Sv. Stasija i da je angažovan stručnjak koji se time bavi.

On je konstatovao da svaki kredit smanjuje vrijednost kapitala ali da on ne zna da li će on za deset godina biti deset puta manji ili veći ali da on ne bi u to ulazio, smatrajući da treba još po neka investicija jer će Luka i dalje raditi dobro i da treba i dalje povećavati kapital Luke jer drugog preduzeća Kotor nema.

Predstavnik Fonda PIO Dušan Perović je kazao da je uvijek bio protiv kreditnog zaduživanja, ali da ovo podržava jer ono generiše razvoj.

Ovoga puta, kazao je on kredit je obezbijeđen od Investicionog rfazvojnog fonda Crne Gore vrlo povoljno i nema dileme da to je to dobar potez koji treba prihvatiti.

Manjinski akcionar Dragan Bačanović je pitao predsjednika Odbora direktora Luke Kotor o kojim se tehničkim problemima radi kada je u pitanju prekoračenje investicije za poslovnu zgradu plašeči se da se isto ne dogodi i kada je u pitanju izgradnja terminalne zgrade.

Bačanović je pitao da li postoji glavni projekat, da li u ugovoru ako se potpisao sa projektantom postoje klauzule gdje on odgovara za validnost takvog projekta da se ne bi sesilo da on pređe i milion eura.

Tada se postavlja pitanje odgovornosti ne samo investitora nego i nadzora.

Bačanović smatra da je povećan prihod u odnosu na prošlu godinu dovoljna garancija da se može investicija sprovesti bez kreditnog zaduživanja.

Predsjedavajući Skupštine akcionara Vasilije Kusovac je kazao da danas nije na dnevnom redu pitanje izgradnje upravne zgrade i da predsjednik odbora direktora može, a ne mora da odgovori na to pitanje.

Odgovarajući na postavljena pitanja predsjednik Odbora direktora Nikola Konjević je kazao da Odbor sa dužnom pažnjom, punom odgovornošću i kompetentnošću upravlja ovim privrednim subjektom i to će raditi sve dok ga akcionari u ovom sastavu budu birali.

Konjević je kazao da je dobijena građevinska dozvola 24. 01. 2013.i mišljenske Državne komisije o postupku tenderske dokumentacije u avgustu i da je tada završena tenderska procedura.

To znači da je morao biti i glavni projekat i kompletna tehnička dokumentacija.

Konjević je kazao da je izabran izvođač i rok da se projekat pregleda do 15. oktobra kada će se steću uslovi za zaključivanja ugovora.

On je kazao da redosljed aktivnosti nije zavisio od poteza rukovodstva.

Prošla godina se izgubila u tenderskoj proceduri a 2011. godine je donešena odluka da se za upravnu zgradu Luka kreditno zaduži ali se to nije realizovalo pa su se stekli uslovi da se ona gradi iz sredstava sopstvene akumulacije.

Kreditno zaduživanje od 615.000 eura će biti za dva kapitalna objekta u gradu, upravne zgrade Luke Kotor i Putničkog terminala, kazao je Konjević, uz napomenu da je bilo mnogo negativnosti kada je počela izgradnja upravne zgrade.

Prioritete je birala planska dokumentacija pa je upravna zgrada biula prva jer je sekrot 15 usvojen godinu ranije od sektora 16 na kome se radi terminal.

Što se izgradnje podhodnika tiče Konjević je objasnio da je to bila tema i prethodne skupštine.

Opština Kotor je uvrstila ovaj objekat u strateški investicioni plan, a Luka Kotor je naručila idejni projekat prelaska preko magistale.

Lokalna uprava će biti investitor, a Luka Kotor će biti sufinansijer.

Što se tiče plana javnih nabavki Konjević je kazao da je konstatacija Lučića tačna ali da je Luka to napisala jer je mislila da će se dinamika tenderska procedura odvijati slično nekim drugim uslovima i da je u toku izmjena tog plana koji suštinski ništa ne dovodi u pitanje.

Konjević je naglasio da će se sredstva od kreditora povlačiti samo za namjenu građevinskih radova a vrijednost samog objekta će biti daleko veća.

Na ponovno pitanje Lučića oko budućie koncesije Konjević je odgovorio da misli da je Luka Kotor pokrenula postupak dobijanja prvenstvene koncesije i da će u ovom obliku akcionarskog društva tu koncesiju i dobiti a da će se najbolje vidjeti 2015. kada istekne važeća koncesija kako će se to riješiti.

Konjević je kazao da će u svakom slučaju interesi akcionara Luke Kotor, ako bude ovaj Upravni odbor biti zaštićeni i da je o tome sada rano pričati.

Konjević je na kraju mišljenja da koncesija Luci Kotor u ovom obimu u kojem sada obavlja djelatnost po određenim zakonskim odredbama treba diti dodijeljena i da su u vezi sa tim aplicirali i predali validna dokumenta i da očeku ugovor.

Ako to ne bude, Konjević je siguran da će se iz postojećeg kapitala i aktivnosti koje će se raditi ići u razmišljanje o nekim drugim poslovima a nikako ne o stečaju.

Član Odbora direktora Nikola Dragomanović je podsjetio da je rad Luke Kotor sezonskog karaktera, od novembra do marta i da međuvrijeme treba premostiti.

Zbog toga je, smatra on bolje uzeti kredit i ući u investiciju jer je poznato da kompanije ne plaćaju svoje obaveze odmah nego na uplatu treba čekati i nekoliko mjeseci.

Dragomanović je mišljenja se da od ovako povoljnog  kredita nije mogao nije mogao dobiti bolji i konstatovao da danas samo sirotinja radi sa sopstvenim sredstvima i da upravo zbog toga ostaje sirotinja a da Luka Kotor to nije niti će biti.

Tonskog zapisa sa Skupštine nemamo jer nam nije dozvoljeno da snimamo, nije jasno zbog čega jer ovo pitanje itekako interesuje naše građane.

Skupština je trajala čitava dva sata nepotrebno jer nije dobro pripremljena.

Rasprava o usvajanju prečišćenog teksta Statuta koji je usvojen nije imala puni smisao baš kao ni široko razglabanje o temama koje nijesu bile predmet dnevnog reda.

Na kraju je 334.837 akcija, kako je predsjedavajući pročitao bilo za kreditno zaduživanje a 18737 protiv.

To bi prevedeno značilo da su protiv bili Lučić i Bačanović, a za svi ostali.