Do kad ću pust i ojađen čekati investitora?

anketa

Na najatraktivnojoj lokaciji u kotorskom zalivu, jednom od najljepših zaliva svijeta, zjapi i tone od 2007. godine pust i raščerupan hotel “Fjord” jedini, veliki pravi hotel.

Zjapi tužno prazan, do konačne propasti zajedno sa nekada botaničkom baštom, u čijem se srcu nalazi, a irski investitor obećavao je brda i doline.

Malo se dizajnerski igrao i pokušao da se poigra pa je Kotoranima servirao skicu budućeg hotela u Dizniled stilu koje nema nikakve veze sa starim Kotorom, pa smo se pitali ko se to i s kim ruga.

Pitali smo građane Kotora koliko ih ljuti i što misle o ovom najblaže rečeno neozbiljnom odnosu irskog investitora prema hotelu “Fjord”.

   Marija Maja Ćatović, gradonačelnica Kotora 

Mnogo sam nezadovoljna, istina, hotel “Fjord” nije u ingerenciji Opštine Kotor, ali sam na sve moguće načine zajedno sa Vladom Crne Gore pokušali smo sa irskim investitorom da se što prije ostvari planirani investicioni projekat.

U početki je bio preglomazan apetit investitora prema ambijenu Kotora koji je pod zaštitom UNESCO-a da bi kasnije smanjivali projekat, a u posljednje vrijeme se uopšte ne odnose kao investitor koji tu nešto uopšte želi da radi.

Mi smo preduzeli ono što smo mogli, a to je kaznena poreska politika.

Uspostavili smo im na neizgrađeno građevinsko zemljište jako visok porez koji će morati da plate.

U kontaktu smo sa Vladom za preduzimanje svih mjera kako bi se investitor prisilio da počne da radi ili da Vlada pokrene aktivnosti kako bi ta neophodna investicija za Kotor konačno krenula, kazala je gradonačelnica Ćatović.

   Zoran Živković, direktor Turističke organizacije Kotor

Osim što nemamo hotel koji nam je prijeko potreban još se nije desila ni ozbiljna najava da je tako nešto realno, te skice više su bile jedan probni balon ili eksperiment kao pokušaj da nešto što ni u kom slučaju ne može da korespondira sa ambijentom tu desi, da bi se odugovlačilo i dobilo u vremenu.

Ta priča je jedna u nizu sličnih, i na žalost nije samo Kotor i Crna Gora već i dobar dio bivših komunističkih zemalja bio suočen sa investitorima koji su po više osnova neozbiljni.

Ta glad za investicijama stvarala je takve situacije u kojima je upravo ova kotorska priča jedan od primjera.

Opština Kotor je skromna po broju hotelskih smještajnih kapaciteta i nije samo smještaj gostiju jedini problem.

Dobar i veliki hotel je potreban i za sve ostale sadržaje, a posebno tradicionalne kotorske fešte i zimske maskenbalove i Kotor je definitivno u problemu te vrste.

Na žalost dok se god ne stvori jaka svijest da je prije svega opšte dobro, gradsko, državno dobro i ono što čini snažan, opštedruštveni kontekst, na prvom mjestu, a ne želje i potrebe investitora, dotle se neće ništa moći.

Investitorima se ne smije dati mogućnost da eskiviraju ono što su normalni zahtjev, prije svega kulturni, prirodni ali i socio-ekonomski.

Dok god se ne desi taj snažan pritisak javnosti u Kotoru ćemo imati probleme ovakve vrste.

Jeste grozno što je ovako, ali je možda i bolje pričekati.

Kad tad će se desiti dobar investitor ili će se ovim prizvati pameti pa ćemo imati ono rješenje koje Kotor najbolje pripada, zaključio je Živković.

   Slavko Mandić, direktor Skala radija

Mene toliko ne ljuti irski investitor koliko me ljuti Ministarsdtvo za uređenje prostora i Vlada Crne Gore zbog toga što ne preduzimaju mjere protiv takvih investitora već plašeći se da ih ne prozovu za biznis barijere dozvoljavaju da mešetare po Crnoj Gori i da ma rade ovo što nam rade.

U Kotoru gradu svjetske kulturne i prirodne baštine je neshvatljivo da neko ovoliko godina može da drži objekat više kao ruševinu na najatraktivnijoj lokaciji i da ne preduzima ništa.

Ono što treba uraditi pod hitno je da se naloži investitoru da u najskorije moguće vrijeme stavi u funkciju svoj projekat da započene gradnju hotela i da ga završi u predviđenom roku.

Ako to nije u stanju da radi država treba jednostavno da stavi objekat na licitaciju objekat sa svim prostorom kojim raspolaže investitor, da to proda po tržišnoj cijeni, namiri investitora i krene u gradnju hotela koji je Kotoru neophodan.

Kotorani su izuzetno ljuti zbog ovakvog odnosa i činjenice da jedan ovakav grad nema hotel koji bi imao ozbiljniji kapacitet, mišljenja je Mandić.

   Mileva Pejaković Vujošević, direktorica Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru

Izuzetno se neprijatno osjećam kada brojnim turistima koji svakodnevno obilaze Pomorski muzej u Kotoru moram odgovarati na pitanja kakva je ono građevina i je li stradala od kakvog bombardovanja ili potresa pa svjedoči?

Smatram da više ne treba nikoga čekati nego irskom investitoru koji očigledno više nema sredstava na sve načine zakonski oduzeti ovu lokaciju i pod hitno tenderom naći novog, ozbiljnog, a mnogi bi jedva dočekali da u srcu starog Kotora urade hotel koji nam je od posebne važnosti.

   Živko Jevtović, modni frizer iz Kotora

Kako prenijeti emociju, dovoljno je pogledati našto liči hotel i sve oko njega, ruglo i narušenost svega u jednom od najljepših zaliva svijeta.

Vidio sam  na jednom brazilskom sajtu gdje je Kotorski zaliv svrstan kao broj jedna za destinacija koju treba posjetiti.

A đe ćemo primiti goste bez hotela.

Moramo kao javnost, građani Kotora, intelektualna, umjetnička i politička javnost krenuti agresivnije u rješavanje problema kako bi se prisilio investitor da nešto konačno uradi.

Zahvaljujući mom poslu i susretu sa brojnim ljudima čuo sam da je Ircu jedan ruski multimilijarder tražio da otkupi hotel od njega što je ovaj odbio.

Opština je pokušala nekim pritiscima vezano za ambijent, ali se mora jače preko Vlade jer je reprezentativni hotel interes ne samo Kotora nego države Crne Gore.