Dizdarević: Dokle god ministri glume policajce, a direktori policije klimaju glavom, imat ćete stanje kako je sada

Sektor sigurnosti Crne Gore, odnosno podsistem policije nalazi se u veoma teškom kadrovskom, logističkom i planskom deficitu, jer promjenom političke vlasti, krenulo se u dodatnu politizaciju stručnih kadrova. Čim se policijski kadrovi počnu birati po bliskosti sa pojedinim političkim akterima, tada struka postaje sekundarna i time se ulazi u prostor u kojem se trenutno nalazite – kazao je u razgovoru za Portal ETV profesor kriminalističke psihologije i stručnjak za bezbjednost Sandi Dizdarević komentarišući bezbjednosnu situaciju u Crnoj Gori i učestale likvidacije.

Posljednje ubistvo otkriveno je u nedjelju uveče kada je na plaži Trsteno u autu pronađeno tijelo Cetinjanina Bobana Sjekloće. On je godinama bio u bjekstvu, a prema policijskim evidencijama vodio se kao pripadnik cetinjskog ogranka „škaljarskog klana“.

NIZ PITANJA

Dizdarević je objasnio da u ovom slučaju postoje dva bitna sigurnosna segmenta – jedan se odnosi na lošu potražnu djelatnost za osobom za kojom je raspisana potjernica, a koja se evidentno nalazila na teritoriji Crne Gore, i drugi segment jeste sam čin ubistva, kao posljedica obračuna dva kriminalna klana.

-Kada se analizira prvi segment, da je bila raspisana potjernica, to predstavlja jasan znak da policijsko potražni organi nisu aktivno i ofanzivno djelovali u cilju dolaska do informacija da li se ta osoba nalazi na teritoriji Crne Gore, ili van. Ako se lice nalazilo izvan teritorije, onda se otvara niz novih pitanja, a to je kako se slobodno kretalo preko granica, pod kojim identitetima, gdje je boravilo i krilo se. To je zapravo znak da je neophodno jačati kriminalističko obavještajne kapacitete, s posebnim akcentom na vraćanje modela rada policije u zajednici, i patrolno pozornih rejona. Takvim ofanzivnim djelovanjem mogle bi se prikupiti informacije ne samo o tom licu već i o niz drugih potencijalno kriminalnih aktivnosti. Nažalost, modernizacija policije koja je uslijedila se provodi „nametanjem“ ili uvođenjem nekih novih modela poput: „rad policije iz auta“, umjesto da se jača model koji sam spomenuo – kazao je Dizdarević.

Dodao je da se kod svakog ubistva ne može i ne treba upirati samo prstom u policiju, jer odgovornost za stanje sigurnosti imaju i druge službe poput ANB, ali i svih drugih službi pa i samih građana.

Međutim, jačanjem modela policijskog rada koji je pomenuo, jača se i povjerenje građana u policiju, a time se dolazi i do informacija. Ovakvim radom, odnosno postdeliktnim postupanjem policije, prema riječima Dizdarevića, subjektivni osjećaj kod građana čini osjećaj nesigurnosti.

NADZOR

Dizdarević je kazao da dvije osobe koje su ranjene a kasnije nakon izvjesnog vremen ubijene trebalo da budu pod nazorom policije ali i ANB. On je objasnio da je trebalo da inspektori nadziru njihovo kretanje, prate kontakte…

-Nažalost evidentno je da se nadzor nije desio, ili da je provođen ali na nekvalitetan i nestručan način, što bi bila puno gora opcija. Kada se govori o nadzoru nad licima koja su kriminogeno aktivna, koja su učestvovala u oružanom sukobu, onda taj nadzor obuhvata i tajno praćenje, opservaciju objekata, zakonito presretanje telekomunikacija, do niza drugih mjera. Da su ovakve mjere bile preduzete, ne samo u odnosu na osobe koje su već bile ranjene, već i u odnosu na druge osobe članove kriminalnog miljea, prevencija bi bila sigurno efikasnija – istakao je Dizdarević.

On je dodao da nijedan kriminalni klan ili organizacija ne smije biti jača od državnog sistema. Uvjeren je, kako kaže, da Crna Gora ima jako puno profesionalaca i stručnjaka unutar policijskog i obavještajnog sistema koji bi se mogli sačiniti adekvatne planove, procjene i akcije.

-Međutim, miješanjem politike gušite mogućnost operativnog rada. Kod vas, kao i kod nas u BiH, ali i nekim drugim zemljama, ministri unutrašnjih poslova su više na TV ekranima i ubijeđuju građana kako je bezbjednost zavodoljavajuća, kako oni imaju snage da se suoče i riješe stanje, a da im niko nije ukazao da oni nisu ti koji treba da rješavaju stanje kriminaliteta već da naprave ambijent policijskim službenicima da rade na tom polju. Šta to znači? Znači da su ministri dužni osigurati kvalitetnu opremu, novac za prekovremeni rad, adekvatan broj različitih vozila, sigurne kuće ili sobe, rješenje besplatnog prevoza kod provođenja određenih radnji, osigurati dovoljnu količinu novca u specijalnim kasama za plaćanje informacija, uspostaviti saradnju sa specijalnim tužiocima u smislu provođenja mjera zaštite za zaštićene svjedoka, kao i niz drugih mjera. Tek kada se ministri povuku u sjenu i kroz parlamentarni proces osiguraju ambijent za rad, tada će policijski kadrovi moći obaviti svoj dio posla. Dokle god ministri glume policajce i barataju operativnim podacima a policijski direktori klimaju glavom, imaćete stanje kako je sada – jasan je Dizdarević.

Na pitanje kako vidi bezbjednosnu situaciju u Crnoj Gori, Dizadervić navodi da je sigurnosna situacija u Crnoj Gori, ako se posmatra statistika koji prezentuje ministar unutrašnjih poslova i pojedini policijski službenici odlična.

-Ona glasi ovako: imamo smanjen broj krivičnih djela iz oblasti krvnih i seksualnih delikata u prvih deset mjeseci ove godine ako se poredi sa brojem krivičnih djela za period iz prošle godine. Međutim, kada analizirate strukturu, način izvršenja, sredstava izvršenja, mjesto izvršenja krivičnih djela posebno ubistava, onda zapravo dobijate realnu sliku tj. zaključak: da se ubistva dešavaju na javnim mjestima pa čak i u samim kafićima pred puno građana (svjedoka) ili na pragu kuće što je posebna podmuklost i šalje veoma jasnu poruku i samoj porodici ubijenog, da se koristi oružje koje nije pronađeno, da je dio ubistava koja su se desila tzv. distanciona ubistva. Kada sve ove varijable posmatrate zbirno, onda je zaključak o bezbjednosnoj situaciji veoma jasan. Da je ovaj zaključak tačan, dokazaćete i kroz pitanje upućeno bilo kojem rukovodiocu policijskog organa: koliko ste počinitelja ubistava između kriminalnih klanova otkrili, koliko lišili slobode, koliko obradili, koliko procesuirali i pitanje za pravosuđe: koliko ste takvih lica presudili? – zaključio je Dizadrević.