Danilo Kalezić: Cilj Ankenog odbora da se kriminalizuje ideja crnogorske nezavisnosti, u izvedbi kursadžija BIE

Poslije tromjesečnog tumačenja naših zavrzlama, Venecijanska komisija dostavila je Vladi mišljenje o tome da li je sutkinja Ustavnog suda Dragana Đuranović penzionisana po zakonu ili nije. Da pošetimo 15. marta na sastanku koji je organizovao  ambasador EU u Crnoj Gori Johan Satler, potpisan je sporazum vlasti i opozicije kojim su saglasni da podnesu zahtjev za mišljenje Venecijanskoj komisiji, koji će uputiti premijer Spajić. Tako je i učinjeno. Zamrznute su ostale aktivnosti oko izbora jednog sudije,  a dogovoreno je da će obje strane prihvatiti mišljenje Venecijanske komisije. Danas kad je mišljenje stiglo, djeluje kao da se ništa nije desilo. Odgovor se tumači na različite načine.

To nije prvi put u crnogorskoj političkoj tradiciji da mišljenje Venecijanske komisije tumačimo dualno, odnosno da svako učitava u to mišljenje ono što želi da vidi, odnosno da pročita. Potpisan je i sporazum da će se poštovati mišljenje, ali su mnogi sporazumi potpisani u crnogorskoj politici, mnoge je prihvatio i premijer Spajić, poput onoga o popisu, pa sad već izgleda kao davno prošlo vrijeme, kazao je politički analitičar Danilo Kalezić, gostujući u emisiji TAMO I NATRAG na A plus televiziji.
Ko je god elementarno, funkcionalno pismen mišljenje Venecijanske komisije može da interpretira samo na jedan način, a ono je da je nedvojbeno vladajuća većina u crnogorskom parlamentu prekršila Ustav suspendujući ovlašćenja ovog suda, odnosno preuzimajući ovlašćenje Ustavnog suda na Ustavni odbor. Samim tim je i penzionisanje sutkinje Đuranović protivustavno i protivpravno. I u političkom smisju to je par ekselans jasna situacija.
Međutim, crnogorska politička javnost u širem smislu je naviknuta na tu vrstu amaterizma, na tu vrstu dilentatizma koja redovno dolazi iz vladajuće većine. Zbog toga imate priliku da slušate tumačenja koja dolaze od poslanika PES-a, prije svega, koji tamo vide nešto što tamo ne piše.
Ono što je pitanje, kazao je Kalezić, i što želi da vidi je kako će se opozicija odnijeti u odnosu na ovaj slučaj. Premijer Spajić je preuzeo odgovornost da će poštovati mišljenje Venecijanske komisije. Ono je takvo kakvo jeste. Najmanje što može je da pokrene mehanizam da se stvar vrati u pređešnje stanje, odnoso da se resetuju odnosi u Ustavnom sudu kako su bili prije nego što je Ustavni odbor Skupštine Crne Gore suspendovao rad Ustavnog suda. Mora se prekinuti praksa da se Ustav krši maltene jednom mjesečno, ili jednom polugodišnje a da za to ne postoju nikakva sankcija. On je pośetio na primjer kada je prekršen Ustav u slučaju ovlašćenja bivšeg preśednika Đukanovića i ustvrdio da bi u svakoj civilizovanoj zemlji taj prekršaj bio sankcionisan. To vas ne kvalifikuje za političku karijeru nego vas kvalifikuje za zatvor. Ovdje se antiustavno djelovanje, odnosno atakovanje na Ustav nagrađuje. Kao što se nagrađuje aktivni rad protiv Crne Gore. To u današnjoj Crnoj Gori dobija na važnosti i ti ljudi koji to rade se penju na ljestvici društveno-političke odgovornosti. I to je taj paradoks koji mi živimo, taj paradoks sa kojim moramo da se nosimo.

Kalezić je kazao da opozicija, u slučaju da se ne postupi shodno potpisanom sporazumu i prihvati mišljenje Venecijanske komisije, treba da se vrati onoj taktici koju je primjenjivala prije sporazuma, a to je bojkot parlamenta. Jer, ako parlament krši Ustav, odnosno parlamentarna većina, pa im to kažu i u Non pejperu Evropske komisije, i to vrlo jasno, jer, bez obzira na mišljenje Venecijanske komisija vi nemate prostor da ga drugačije u odnosu na fakat. A fakat je da je Ustav prekršen. Realnost je takva da je opozicija ponovo dovedena pred svršen čin, odnosno da je dovedena u poziciju da mora da brani demokratski politički poredak. Sad je pitanje modelitata. Da li da se posegne za bojkotom parlamenta ili nekim drugim vaninstitucionalnim oblikom političke borbe, što je pitanje za opoziciju.

Kalezić je kazao da želi da vjeruje da opozicija sazrijeva u onom dijelu da razumije i svoju ulogu i da usvaja nove mehanizme političke borbe. To je proces koji zahtijeva vrijeme. To je proces koji zahtijeva i nova znanja i nove vještine ali i jednu vrstu političkog osjećaja koji mnogi opozicioni prvaci nemaju. Upravo zbog onog iskustva u kojemu su politički sazrijevali. Tu vrstu iskustva je dugo vremena imao i HDZ u Hrvatskoj nakon gubitka vlasti i prve Račanove vlade.
Prošlo je pola decenije od kada opozicija nije vlast i Kalezić kaže da vidi i tu neku vrstu promjene na bolje u opozicionoj borbi. Mada je to daleko od opozicione borbe koja bi efektuirala promjenom vlasti, što je ideja opozicije, ali je nesporno da postoji jedna vrsta istupa, prije svega javnog nastupa i javnog ekspliciranja onoga što je opoziciona aktivnost.

ANKETNI ODBOR JE OFORMLJEN SA CILJE DA SE KRIMINALIZUJE IDEJA CNOGORSKE NEZAVISNOSTI

Anketni odbor za postupanja državnih organa u političkim ubistvima i napadima na novinare i intelektualce, uključujući djelovanje navodnih „Crnih trojki”, nije formiran bez razloga. Svi manje više znaju da je to urađeno iz političkih razloga. Ali, izgleda da se tu nešto mnogo dublje krije. Što je bio cilj vladajuće koalicije kad se za ovaj oblik djelovanja odlučio i je li Anketni odbor formiran zbog istine ili politike? Na pitanje da li opozicija, ukoliko se dogodi da vladajuća većina ne prihvati mišljenje Venecijanske komisije, napusti Anketni odbor, Kalezić je odgovorio APSOLUTNO DA! U formalnom smislu anketni odbori su zamišljeni kao instrumenti parlamentarnog nadzora koji treba da izvše jednu vrstu revizije postupanja institucija oko neke važne teme. U teorijskom i formalnom smislu u svakoj zapadnoj demokratiji to je institut koji postoji kao vrsta i mehanizam da Skupština, dakle zakonodavno tijelo vrši nadzor nad postupanjem institucija po nekim, za društvo važnim pitanjima.

Ovo što danas gledamo tamo (na Anketnom odboru), osim što je u civilizacijskom smislu daleko od onoga što treba da bude parlament, u samom vrjednosnom i kulturološkom smislu je daleko ispod onoga što treba da bude parlament, jer on nije rijaliti, parlament nije ni farma ni parovi, ali se crnogorski parlament u to pretvara. Niko tome, mišljenja je Kalezić, ne treba da daje legitimitet. Ako je postojalo i zrno sumnje da neko naivan misli da je tim ljudima tamo stalo do istine, onog trenutka kad smo počeli da slušamo, čitamo i gledamo onu vrstu performansa i izvedbi kursadžija BIE, koja je daleko ispod i kafanke priče za koju ipak treba kakav takav nivo, jasno je da nije cilj da se dođe do istine, niti je cilj da se ljudi koji su žrtve političkih progona, političkog nasilja, koja su se dešavala, na neki način obeštete, nego je cilj da se nečije lične, privatne i porodične tragedije zloupotrijebe kako bi se u konačnici kriminalizovala cijela ideja crnogorske nezavisnosti. I svi oni koji su taj poces nosili. To je cilj tog Anketnog odbora. To se sprovodi poštujući najbolju tradiciju Vojislava Šešelja. Šešeljizacija javnog prostora. Pretvaranje Skupštine Crne Gore u rijaliti, u kafanu gdje možete bez ikakvih posljedica, bez ikakve odgovornosti da pričate i optužujete. A ono što treba da bude dio napora, jer svako ko elementarno prati crnogorsku politiku zna da napor nije umjeren ka istini, nego je napor usmjeren ka kriminalizaciji onoga što je nezavisnost Crne Gore, od divanske afere i famoznih tekstova u Nacionalu, zbog kojih se sam Nacional izvinio, novina i novinarka takođe koja je proizvela tu aferu se izvinila zbog greške i zbog toga što je dovedena u zabludu i što je izmanipulisana, dakle od duvanske afere na ovamo sve što rade srpske i ruske obavještajne i paraobavještajne službe je u funkciji kriminalizacije. I danas prisustvujemo krešendu tog procesa krot takozvani Anketni odbor koji je niti anketni a niti odbor, zaključio između ostalog politički analitičar Danilo Kalezić. On vjeruje da će opozicija prestati da tome daje legitimitet jer uopšte civilizovano raspravljati o svim fantazmagoničnim konfabulacijama koje tamo slušamo ne zavrjeđuje demokratsku pažnju.

Tokom emisji bilo je riječi o pokušaju istorijskog revizionizma i veličanju četništva i ratnih zločinaca, ulozi Crkve Srbije u negiranju istorije, kulture i tradicije Crne Gore i njenog pokušaja izjednačavanja uloge BOB-e i četničkih zločina, Zidanom mostu, Kruševom ždrijelu, Evropskom putu Crne Gore.
Emisiju koja je postavljena ispod teksta možete posredstvo YouTube kanalu pratiti u cjelosti.