
dr Mirko Šurović
U priobalnom pojasu do 10 metara dubine je prva iskra života za sve žive organizme, a devastacijom obale narušava se veliki dio eko sistema.
Najintenzivniji procesi u morskom eko sistemu su upravo u ovom pojasu, jer tu počinju prvi lanci ishrane, kazao je za Skala radio dr Mirko Đurović, direktor kotorskog Instituta za biologiju mora, povodom 25. septembra, međunarodnog Dana obale.
Ovaj datum je ustanovljen da se uputi apel ljudima, institucijama, lokalnim upravama koji moraju izuzetno brinuti o svakom metru dragocjenog obalnog prostora, posebno kako bi se sačuvao i koristio na održiv način, rekao je Đurović.
Obalu i zaštićen prostor Bokokotorskog zaliva i UNESCO-vog Kotora najviše ugrožava nekontrolisana gradnja i niska svijest pojedinaca kojima more služi kao kontejner u koji bacaju sve i svašta, počev od olupina automobila do bijele tehnike, sanitarnih elemenata i ostalog.
Nekada je u Boki Kotorskoj poštovana ona stara izreka “ne bacaj ni kamenčić u more”.
Povodom Dana obale Institut za biologiju mora u saradnji sa Morskim dobrom je pripremilo poster na temu “Meduze Mediterana”.
Biolozi izučavaju jednu vrstu meduze (discomedusa lobatakoja) koja se i prošle godine u aprilu namnožila u Bokokotorskom zalivu, kazala je za Skala radio dr Vesna Mačić, iz kotorskog Instituta.
Ova meduza, koja je veoma rijetka vrsta u Mediteranu, je naučnicima interesantna zato što su to specifični organizmi, koji se hrane sa vrlo određenom grupom fito i zooplanktona i stvara različite promjene u hranidbenom ciklusu u našem moru, objašnjava Mačićeva.
Što se tiče kupača, ova meduza je bezopasna i nema razloga za bojazan ,bijele je boje, prilično providna, veličina njenog klobuka u prečniku je 6 do 7 cm i uglavnom se nalazi u gornjim slojevima vode, pa je moguće vidjeti i sa obale, kazala je dr Mačićeva.
Bokokotorski zaliv je veoma ugrožen sa ogromnom količinom otpadnih voda i evidentne su velike promjene na morskom dnu.
“Povlače se neki organizmi koji su tu živjeli stotinama godina, što ukazuje na velike promjene životne sredine. Komunalne otpadne vode, sve veći broj velikih kruzera i jahti kao i raznoraznih barki i plovila prisutnih u zalivu Boke Kotorske utiču na živi svijet u moru, pogotovo što je prisutan i veliki broj ilegalnih aktivnosti, kao što je izlivanje otpadnih voda bez prečišćavanja, izlivanja sa brodova. Sve to dospijeva u more i sve to živi organizmi moraju da istrpe”, objašnjava Mačićeva.
Ona podsjeća i na terensko istraživanje morskih pećina stručnjaka Instituta za biologiju mora iz Kotora u saradnji sa dvije NVO iz Grčke i Crne Gore na potezu od rta Arza do rta Platamuna.
Pomenuto područje je prilično očuvano i potpuno predstavlja prirodnu obalu koja je veoma bogata raznovrsnim biljnim i životinskim svijetom, kako u obalnom dijelu, tako i u podmorju, i takva područja se moraju zaštititi.
Crna Gora je u obavezi da zaštiti bar 10 odsto obale, a do sada nemamo ni jedno zaštićeno područje u moru, navela je Mačićeva.
Lako je FETIVOJ kad je ova grbaljka snabdijeva kakvom dobrom rakijom, pa po cijeli dan dudla po malo i sve joj je lijepo, NIKAD LJEPSE !!!!!! OCU I JA MALO TE RAKIJE !!!!!!!!
ova FETIVA je ,,kraljica” SPOZNAJE PROSLOSTI I SADASNJOSTI.
Po njoj kotor LJEPSI I NE MOZE BITI. Blago njoj sretnoj. Kafici zauzeli pjace, razapeli one velike suncobrane, umjesto da se USLOVIO starinski stil stolova i malih lumbrelina, i mali BROJ tih stolova, a ne puste pare, a oce li se narusit stari izgled grada, koga je briga, eto i Fetivoj se to svidja.
Nego i ne pomisljam da ona moze razumjet o cemu pricam, a zar nije najljepsa bila nekadasnja svjetlost ferala ? Dje su ,,strucnjaci” koji bi mogli makar nesto od navedenog promijeniti?
ova ,,fetiva KO” je skroz izdimila!
Ne vidim ure da se ovi turisti malo razrijede, makar, kakva mi je to ljepota da ne mogu od njih pasat, a od njih nikakve, skoro nikakve koristi.
Nisu zalud stari zborili ,,glibavo ljeto”, misleci izmedju ostalog i na prevelike gungule od naroda, a kolike su nekad manje bile.
Moja FETIVA, ajd’ ti u New York tamo ti je najveca guzva, pa se lentraj
Tako je Miliena, i mene poluobrazovanu muka vata sto sve vidim i cemu to vodi, pa kad ona avetulja FETIVA KOTORANKA napise NIKAD LJEPSI KOTORE MOJ, pitam se jesam li ja toliko luda i slijepa, pa jos siba ljude koji vide da to nije tako. Aog……..
Ljepši da ljepši i ne može biti.NIkad ovako živ da ne možeš proć od turista , lijepe kafanice, butige, svijetla po noći.Cijeli mu se svijet divi, a mi lajemo okolo i po petparačkim novinama kako ništa ne valja. Ono što zaista ne valja je divlja gradnja kao na žalost i svuđe a kad treba dizat glas protiv toga ili ćeranja jugopterolja iz Kotora nema trojice.
tako je Kotoranka neka više prekinu pametnjakovići. Sve im je bolje i ljepše od našega. A kad imaju prilike da što učine niđe ih nema.Posebno su mi interesantni kritizeri povratnici u Kotor koji dokle su u Kotor rabotali “čudo su učinjeli” pa su pasali i opet došli doma iz razvijenoga svijeta da sole i pridikuju.A sve se nadaju da će biti na kakve položeje. Providno da providnije ne može i onda ih podržavaju kao toboš prave kotorane a svi smo mi svi drugi krivi koji ne mislimo kao oni. Glupani i basta!
Samo slijepac ne moze vidjet sto se ucinje od Kotora! Pricas o svjetlima Kotora a duhovnu tamu ne vidis i ne spominjes. Sram te bilo!
Super ste radio samo vas slušam zbog tema koje nas sve interesiraju. Vazda nam odma sve brzo rečete i moram vas pofaliti. Samo tako nastavite.Vaša slšateljka iz Škaljara ali ne iz klana našega omraženoga.
Danas je dan obale. Usudio bi se kazati Dan jednog od najvažnijih prirodnih resursa Crne Gore, gotovo 300 km dužine, sa ostrvima još petnaestak.Resurs koga se počnemo sjećati početkom i tokom kupališne sezone, a sezona, kako se računa na prostoru o kome je riječ, na osnovu temperatura (+ 18 C) mora i vazduha, traje od polovine maja do početka oktobra. Na žalost ne toliko dugo turistička, onog segmenta, koji dolazi zbog kupanja.Možda bi ih trebalo zapitati , da li su samo, nepovoljne vremenske prilike, razlog znatno skarćenoj sezoni? Ili, možda gužve, izazvane neprimjerenoj stambenoj izgradnji kapacitetima prostora za ostale potrebe ljudi, osim za stanovanje? Da li imaju minimum od 4 kv. metra , plaže, obale, osim ako nijesu platili ležaljku, ili kao “vlasnici “? A što sa izgrađenom obalom od betonskih i kamenih mula, koja je u “vlasništvu” investitora ? To je, siguran sam, najčuvaniji dio obale.
Ne bih rekao da Crna Gora nema dio zaštićene obale, bar one, koja je još uvjek na listi zaštićene prirodne i kulturne baštine UNESCO-a A, riječ je o 47,6 km obale Kotorsko – risanskog zaliva, oko 15% obale Crne Gore, koja „ zatvara „ gotovo 1% mora koje pripada Crnoj Gori.I ovo je svojevrstan raritet.Ali, ga zaboravljamo.
A kako ga tek čuvamo, može se lako obići jer obala nije dugačka..Od nekadašnjih 197 posta, od Veriga do Veriga, kako to piše u Godišnjaku Pomorskog muzeja u Kotoru, br.XXI, 1973., str.. 97 – 107, ostalo je još nekoliko njih na kojima se može izvući potegača.Parking na moru se ne plaća, pa, skoro, ispred svake kuće bova.Mandraći su postali pojam, pa ako nijesu, treba ih čim prije zaštiti kao spomenik kulture.Neki su to već, ali spomenici zemljotresu 1979.godine.
Čuvajmo obalu, makar od dalje devastacije, direktne ili indirektne.
Jeste gospodine Mandiću, pojedinci, stručnjaci za prostorno planiranje, urbanizam, projektovanje, arhitekturu , zaštitu prirode i kulturnog nasljeđa, makar formalnih kvalifikacija, nijesu se dokazali na primjeru prostora o kome je riječ.Pa ispadaju kao frizeri ili krojači. Rade, reklo bi se, po želji naručioca a ne profesionalnoj svijesti i savjesti.Na žalost.Teško je drugačije objasniti promjenu prirodnog i kulturnog pejzaža zaštićenog područja Kotora i nepoštivanja osnovnih principa struke. Dakle, pojedinci, ne struka.
Ko je, i zbog čega, stavio van snage Odluku o opštim uslovima za izvođenje radova na objektima u zaštićenom prirodnom i kulturno – istorijskom području Kotora broj: 01-683/1 – 81. , koji je 10. februara 1981. godine usvojila SO Kotor? Vjerovatno, nekome nijesu odgovarali uslovi navedene odluke!
Kada je o statusu institucija za zaštitu kulturnog nasljeđa riječ, Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture u Kotoru bio je doveden u pitanje činom njegovog prerastanja u regionalnu instiutuciju. Sam je sebi presudio, samo se čekao momenat. Bio je „zagrizao“ veliki zalogaj.Veliki dio prostora, bio je u njegovoj nadležnosti.
A, o zaštiti prirodnog prostora Kotorsko- risanskog zaliva ne znamo konkretnu instituciju koja se o tome brine.Možda će sada, kada je površina zaštićenog prirodnog prostora smanjena za 5 880 ha, poboljšati sistem i efekti njegove zaštite ?
Ali, Kotor je navikao da se ne pita. Primjeri su : zgrada „ Jugooceanije „, Hotel „ Fjord „ , zgrada fabrike „ Rivijera „ . Njihova sudbina, kao da se ne tiče grada i građana u kome se nalaze ovi objekti. I, od čije su djelatnosti živjeli.
Ima li Kotor Projekat sanacije, restauracije i zaštite gradskih zidina? Da li njime učestvuje na međunarodnim konkursima za ove namjene? Trebalo bi da ima. Sa prioritenim djelovima prema stepenu njihove degradacije ili opasnosti od nje.
Savršena elaboracija nekog izgleda ko dobro poznaje zakone i prilike. Ovo je pravi komentar a ne rekla -kazala.I treba biti upravo ZABRINUT nad degradacijom i devastacijom Kotora i Boke.
PRAVILA KOMENTARISANJA
Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.
U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.
Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].