Crna Gora u ukrajinskoj duši

3

Marija Ćatović i Oksana Sljusarenko

Sa otvaranja izložbe

Dokumenti o preseljenju Crnogoraca u Ukrajinu i slikarstvo ukrajinskih umjetnika, sadržaj je izložbe koja je sinoć otvorena u galeriji solidarnosti OJU Muzeji Kotor.

Ovom prilikom o prijateljskim vezama dva naroda govorile ambasadorka Ukrajine u Crnoj Gori Oksana Sljusarenko i gradonačelnica Kotora Marija Ćatović.

Prisutne je u ime domaćina pozdravio Andro Radulović, direktor OJU Muzeji Kotor.

Ovaj kulturni događaj rezultat je izuzetne saradnje brojnih institucija Ukrajine i Crne Gore i dodatni impuls našim dobrim odnosima u budućnosti, kazala je kotorska gradonačelnica i kao primjer ukazala na relacije između Državnog arhiva CG i Državne arhivske službe Ukrajine uz podršku ukrajinske ambasade u CG.

Ta saradnja rezultirala je serijom izložbi arhivskih dokumenata o preseljenju Crnogoraca na teritoriju sadašnje Ukrajine na inicijativu crnogorskog mitropolita Vasilija Petrovića.

Prema dokumentima 50-ih godina XVIII vijeka, Crnogorci su u Ukrajinu dolazili u grupama, a ova izložba predstavlja samo dio dokumenata o migracijama Crnogoraca u Donjecku i Lugansku regiju, o organizaciji preseljenja i njihovom dolasku, podsjetila je Ćatovićeva.

Ona je za drugi dio izložbe kazala da je riječ o radovima poznate sliikarske ukrajinske porodice Čebotaru.

Na slikama se vidi uticaj ljepote Crne Gore na ukrajinsku dušu, kazala je Ćatovićeva.

“Posebno raduje što je ovaj umjetnički projkat došao na kraju moga petogodišnjeg mandata”, kazala je ambasadorka Oksana Sljusarenko.

Za ovaj period naše prijateljske zemlje ostvarile su dosta interesantnih rezultata, zahvaljujući saradnji sa Vladom Crne Gore i posebno opštinom Kotor.

Ambasadorka Sljusarenko je izdvojila projekat likovne kolonije u Stolivu gdje svake godine dolaze najpoznatiji slikari iz Ukrajine.

Umjetnici su inspirisani jedinstvenom ljepotom Boke Kotorske, netaknutom prirodom i drevnošću Kotora, koji se s pravom može nazvati grad – bajka, kazala je Sljusarenko.

Sva ta ljepota udahnula je u slikarima toliko impresije o kojoj svjedoči ova izložba koja je na inicijativu ambasadorke prošla sjever Crne Gore, da i tim krajevima, kako je rekla da od topline i donese sunca, kolorita i pozitivne atmosfere Boke Kotorske.

Ovo je prema riječima Sljusarenko najpoznatiji humanitarni projekat koji je urađen za pet godina njezinog mandata.

Cilj nastavka ovog projekta je razmjena iskustava mladih Ukrajine, Kotora i drugih gradova Crne Gore.

Takođe je važan i drugi dio izložbe koji svjedoči o izvanrednoj saradnji dva istorijska arhiva Ukrajine i Crne Gore.

Ovo je bio ogroman posao koji svjedoči o tijesnim i dugim vezama naša dva naroda još iz XVII, XVIII i IXX vijeka, kazala je ukrajinska ambasadorka.

A đe su iz Arhiva Crne Gore?

3 COMMENTS

  1. Mozda Altair ima pravo, s ovom izlozbom otvorena je naklonost prema Ukrainskoj strani. Ali moramo razumjeti i one druge, sto se tako strašno plaše Rusije, da ih strava hvata kad vide ruska nastojanja u ukrajini. Mislim na 50 milona poljska, i nekoliko stotina milona skupa, čeha, slovaka, madjara, rumuna, bugara i ostalih, koji su skupo platili rusku čizmu za 50 godina ropstva rudkom komunimu. Poljaci sada tvrde da je ruski jaram, bio najveća navinslna pošast, koja je poljski nacion zadesila od njenog postanka. Ko bi od gore navedenih nacija ikada više aplaudirao ruskom povratku kod njih ili sadšnjim ruskim pretenzijama u ukrajini. I mi smo ih se hrabro oslobodili 1948 uz veliki rizik koji je Tito preduzeo onda, i neka mu je hvala dovijeka za to. Ko ih prizivlje, da Bogda mu ušetali u dom.

  2. Uz dužno poštovanje Njene Ekselencije gospođe
    Sljusarenko, ne može se oteti utisku da je ova
    manifestacija upriličena baš u jednom osjetljivom
    političkom trenutku, da bi se dala podrška pučističkim
    ukrajinskim vlastima.
    Razuvjerićete me u ovu tvrdnju ako za dan-dva
    organizujete sličnu manifestaciju sa ruskim
    umjetnicima ili biznismenima. Ako na istom mjestu
    vidimo ruskog ambasadora u Crnoj Gori.

    • A što jadan vazda mutiš i na zlo misiš. To je ono naše.
      Na kulturu, umjetnost prijateljstvo i miroljubivost ovakvi kao Altair odgovaraju političkim žaokama.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

PRAVILA KOMENTARISANJA

Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.

U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.

Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].