Crna Gora i Evropa: Sumnje iz Pariza

2
Sumnje u crnogorski put ka Evropi: Emanuel Makron i Milojko Spajić          Foto: Portal TVE/Ilustracija/ Balša PAVIĆEVIĆ
Posljednji potezi parlamentarne većine, usvajanje sporna dva zakona, kompromituju crnogorski evropski put

Crna Gora i Evropa: Sumnje iz Pariza

Unutar Evropske unije raste svijest o pravom karakteru vlasti u Crnoj Gori. Prema informacijama iz Brisela, Francuska predvodi grupu od 17 zemalja koje smatraju da treba sačekati sa izradom ugovora o pristupanju sve do kraja juna. Profesor dr Srđa Pavlović ističe da vladajuća koalicija u Crnoj Gori, zbog svojih ideološkog, antizapadnog, političkog profila, nema mnogo dodirnih tačaka sa evropskim vrijednostima. Istovremeno ocjenjuje da je građanska opozicija trebalo da izađe iz poslaničkih klupa i tako raskrinka kako vlast fingira reforme.

Autor: Draško Đuranović/Siniša Adamović

Iako premijer Milojko Spajić i čelnici vladajuće koalicije glume da se ništa bitno nije promijenilo u odnosima sa Evropskom komisijom, dešavanja u Briselu ih demantuju.

Prema izvorima ETV, usvajanje izmjena i dopuna Zakona o unutrašnjim poslovima i Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost izazvalo je snažnu reakciju Holandije i baltičkih zemalja, kao i susjedne Hrvatske. Uvođenje antidemokratskih zakonskih procedura dovelo je do zahtjeva prema komesarkama Kaji Kalas i Marti Kos da se obavi pritisak na premijera Milojka Spajića i obustavi ponavljanje procedure usvajanja dva sporna zakona.

Upozorenje Podgorici

Nakon urgencije iz Brisela, lider PES-a je insitirao da se dva zakona ne stavljaju u proceduru do kraja ove sedmice, već je sve odgođeno do četvrtka. No, jasno je da će Demokrate Alekse Bečića žestoko insistirati da se ponovo usvoje dva zakona kako bi se krenulo u čistku politički nepodobnih policijskih službenika.

Zato u nekim državama Evropske unije raste skepticizam prema crnogorskom evropskom putu.

Prema izvorima iz kancelarija potpredsjednika Evropske komisije, Holandija i baltičke zemlje bile su protiv održavanja međuvladine konferencije 17. marta kao upozorenje prije svega Vladi Crne Gore da je narušena unutrašnja politička stabilnost i da se to mora odmah riješiti.

Ipak, Kipar je, kao država koja predsjedava, insistirao je da se konferencija održi. Svi članovi Evropske komisije smatraju da su zatvorena dva poglavlja u prvom kvartalu daleko ispod plana i veliki neuspjeh.

Pavlović: Antizapadni karakter vlasti

Profesor dr Srđa Pavlović u razgovoru za Televiziju E ističe da postojeća politička struktura na vlasti u Crnoj Gori, zbog svojih ideološkog, anti-zapadnog političkog profila, nema mnogo dodirnih tačaka sa vrijednostima Evropske unije.

“Crnogorska javnost se ovih dana suočava sa činjenicom na koju su mnogi upozoravali: da politička struktura koja vodi ovu državu po svojem ideološkom profilu i po svojem inicijalnom impulsu ne može da uvede Crnu Goru kao smislenu državu sa punim suverenitetom i sadržajem te vrste u EU kao novu članicu. Sa ovim se suočava i administracija u Briselu iako oni po svaku cijenu žele, i trude se, da Crnu Goru – kakvu god – uvedu u porodicu evropskih država”, ocjenjuje dr Pavlović.

“Stop” za Andriju Mandića

I očito je: unutar Evropske unije raste svijest o pravom karakteru vlasti u Crnoj Gori.

Prepreke za evropski put Crne Gore: Andrija Mandić i Aleksa Bečić

Iz grupe baltičkih zemala se jasno navodi da je Andrija Mandić, predsjednik Skupštine Crne Gore, preko Aleksandra Vučića i drugih struktura u Beogradu – pod punim uticajem Moskve Vladimira Putina.

Zato se sve češće pominje prijedlog ličnih sankcija Evropske komisije prema Mandiću, ali i drugim nosiocima ruskog malignog uticaja u Crnoj Gori.

Holanđani, Hrvati, ali i Francuzi su već ranije označavali Demokrate Alekse Bečića kao neku vrstu štetnog dijela vladajuće koalicije, partije koja je sklona antidemokratskim postupcima. Nakon što su Šaranović, Bogdanović i čelnik policije Šćepanović inicirali usvajanje zakona kojima se direktno atakuje na ljudska prava i ruše ustavne norme – u Briselu se pozbiljno razmišlja o odgađanju potpisivanja ugovora o pristupanju sa Crnom Gorom.

“Politico” o politici Makrona

O tome je prije nekoliko dana pisao i ugledni ,,Politico”.

Naslovnica-Politika

Pariz ne vjeruje Podgorici: Naslovnica Politika

“Komisija želi uvesti „dugoročne zaštitne mjere“ u pristupni ugovor Crne Gore kako bi osigurala da blok može reagovati ako mala balkanska zemlja nazaduje u pogledu demokratije ili vladavine prava”, ističe u tekstu ,,Politico”.

“Ovo će biti ugovor o pristupanju koji će definisati buduće ugovore o pristupanju”, rekao je jedan visoki zvaničnik Evropske unije. Istovremeno, Markonov Pariz odbija dati zeleno svjetlo za izradu ugovora o pristupanju i zauzima izuzetno oprezan pristup proširenju EU uoči predsjedničkih izbora u Francuskoj 2027. godine”, analizira se u tekstu od 6. marta.

Pro et contra

Prema informacijama ETV, Francuska predvodi grupu od 17 zemalja koje smatraju da treba sačekati sa izradom ugovora o pristupanju sa Crnom Gorom sve do kraja juna kada bi trebalo da se zatvori više od 10 poglavlja.

Druga, manja grupa, sa Njemačkom na čelu smatra da ipak premijera Milojka Spajića treba podržati i krenuti u rad na ugovoru. To podrzava i komesarka Marta Kos čija je ideja da ugovor bude gotov do sredine maja, kao neka vrsta poklona poklona Crnoj Gori za 20 godima nezavisnosti.

Foto: UGC

Fotografija 5: Crna Gora i Evropa: Sumnje iz Pariza

Zastoj na crnogorskom putu: Zgrada Evropske komisije

Opozicija bez valjanog odgovora

Profesor Srđa Pavlović ocjenjuje da crnogorska građanska opozicija suviše inertna, bez valjanog političkog odgovora prati antievropsko i antidemokratske postupanje vladajuće koalicije. Ističe da je reakcija opozicije bila zakašnjela i neadekvatna.

“Mislim da je izlazak iz skupštinskih klupa i potpuno bojkotovanje ovog procesa fingiranja evropskih reformi prije samog učlanjenja – u stvari najevropskiji čin koji opozicija može da učini iz pozicije vrijednosti i evropskih i civilizacijskih vrijednosti u koje se svi mi zaklinjemo”, ističe dr Pavlović.

Očekuje da u opozicionim redovima preovlada svijest o tome, ali i snaga i spremnost da se živi politički na drugi način sa tim posljedicama.

Nakon posljednjih dešavanja sa zakonima, koji stvaraju okvir za potpunu politizaciju policije i gaženje ljudskih prava, da li će biti konsenzusa da Crna Gora bude, uslovno rečeno, pogurana ka Evropskoj uniji.

Za sada je izvjesno da će prvi kvartal Crna Gora završiti sa samo dva zatvorena pregovaračka poglavlja. Za predvodnika u evropskim integracijama, nije neki impresivan rezultat.

2 COMMENTS

  1. IRAN SE NE BRANI SAMO
    Nismo od Mongola Džingis-kana ili vremena Atile, vođe Huna, svjedočili eksplicitnoj vulgarnosti američke i izraelske agresije na Islamsku Republiku Iran.
    Vulgarnosti podmuklog napada dok su pregovori između SAD-a i Irana bili u tijeku. Nikada prije nije došlo do ovoga. Kaže se da međunarodno pravo više ne postoji. To nije istina: međunarodno pravo i dalje postoji. Ono što se promijenilo jest da politički vođe država više nisu državnici, već samo gangsteri koji preživljavaju s neuropatijama i fiksacijom na sindrom “Dalekog zapada”. Mislim na Divlji zapad. Ti gangsteri tvrde da djeluju kako bi branili temeljna ljudska prava. Vrlo je čudno da se takva prava stalno uskraćuju u državama bogatim nalazištima nafte i plina. Sjetite se Venezuele i Irana. Gangster je uvijek lažljivac, a Donald Trump besramno izjavljuje da je cilj bio srušiti iranski šijitski islamski režim kako bi se plemeniti narod Perzije oslobodio ugnjetavanja.
    Nešto slično dogodilo se 1953. godine kada je pošteni predsjednik Mohammad Mossadeq preuzeo uzde iranske države. “Napravio je grešku” nacionalizirajući naftu, vraćajući to bogatstvo iranskom narodu, uvelike kompromitirajući interese bande šakala poznatih pod imenom “Sedam sestara” (angloameričke naftne kompanije).
    Ubrzo je uslijedio puč koji su organizirali američki gangsteri, a Mossadeq je svrgnut (iako je prošao bolje od velikog Enrica Matteija, koji je ubijen iz istih razloga).
    Korumpirani i manipulativni Reza Pahlavi, takozvani “Šahanšah”, ili kralj kraljeva, uzdignut je na perzijsko prijestolje, podložan angloameričkim interesima i nesvjestan interesa svog naroda. Naknadna povijest je nedavna, s dolaskom Homeinija u Iran.
    Danas se iranski narod opire, a njihove oružane snage pružaju otpor i bore se protiv agresora, uzrokujući neprocjenjive gubitke i štetu neprijatelju, što pokazuju videozapisi i fotografije, te dovodeći svjetska gospodarstva, prije svega Europu i SAD, na koljena zatvaranjem Hormuza.
    Ovaj Iran bit će novi Vijetnam za američke gangstere; bit će to kraj paranoičnog sna ratnog zločinca Benjamina Netanyahua o “Velikom Izraelu”. Bit će to i kraj ove opscene Europske unije, kojom, poput Ukrajine, upravljaju bijedni imitatori najbijednijeg nacizma.
    Rekao sam, a sada ponavljam, da se mir na Bliskom istoku može postići samo kada Iran ima odgovarajuće nuklearno oružje za vlastitu sigurnost i za potrebno ponovno uravnoteženje sigurnosnih interesa na mučnom Bliskom istoku, s posljedičnim “raspuštanjem” svih američkih vojnih baza.

    SAD i Rusija su dvije supersile: SAD imaju dobro opremljene vojne baze diljem svijeta (nešto znamo o njima u Italiji), Rusija ima jednu u Libiji, a drugu, ne sjećam se gdje.
    Postavlja se pitanje: tko namjerava provoditi politiku agresije i krađe?

    Augusto Sinagra

  2. RUSIJA JE IRANU DODJELILA IRANSKE SUPER KAVITACIJSKE TORPEDE

    Razvijeni pred kraj SSSR-a, rezultirali su potapanjem podmornice Kursk od strane SAD-a, u kojem je poginulo 170 ljudi. Kursk je trebao testirati ovu novu vrstu torpeda u Arktičkom krugu. Rusija je bila slaba, Putin je tek izabran, a početkom 2000. godine SAD su torpedirale Kursk. Super kavitacijski torpedo, zahvaljujući obliku svog vrha, stvara zračni mjehurić koji okružuje tijelo torpeda, proces koji se naziva kavitacija. Torpedo u biti ne dodiruje vodu, uspijevajući postići brzinu od gotovo 400 km/h, što je nemoguće za normalan torpedo. Kinetička sila udara je takva da ne bi trebao ni eksploziv da bi se brod prepolovio. Sada ih ima Iran. Sretno svim američkim brodovima!

Leave a Reply to Tonći Cancel reply

Please enter your comment!
Please enter your name here

PRAVILA KOMENTARISANJA

Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.

U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.

Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].