Civilizacijski okvir zajedničke evropske istorije

1
predstavljeno kapitalno izdanje

sa promocije

Monografija “Crna Gora i Habsburška monarhija 1715-1918”, autora Nika Martinović člana CANU, promovisana je u kotorskoj Galeriji solidarnosti u palati Pima pozdravnom riječju dva ambasadora Austrije u Crnoj Gori, bivšeg Martina Pamera i sadašnjeg dr Johana Frohlicha.

O ovoj dvotomnoj knjizi govorili su recenzent dr Aleksandar Čilikov, istoričar prof. dr Đorđe Borozan i autor.

Medijator ove večeri bio je Mihailo Perošević.

Knjiga je posvećena kompleksnoj problematici istorijskih, kulturnih, političkih, duhovnih relacija između Austrije i Crne Gore perioda početka IXX i početka XX vijeka

U pitanju je naučno djelo tipa monumentalnih sinteza, jedne od grandioznih istorijskih tema koje, nesumnjivo, predstavljaju rezultat strpljivog i izuzetnog stručnog višegodišnjeg istraživanja, kazao je dr Čilikov, recenzent ove obimne tekstualne gradnje od oko 800 strana sa 300 foto i grafičkih priloga.

“I najpovršnija analiza upućuje na erudiciju i stručnost autora koji prefinjenim jezičkim stilom i vanrednim tematskim konceptom prezentuje djelo koje, pored neosporno istorijskog, posjeduje i opšti kulturološki značaj podjednako zanimljiv, kako isključivo naučnim krugovima, tako i najširoj čitalačkoj publici”, rekao je Čilikov.

“Svjestan činjenice o neumitnoj rijeci vremena koja prepušta davnini lijepe, svečane, svijetle, ali i dramatične, tegobne i tragične tragove prošlosti, autor je svojevrsnim elokventno-hronološkim, likovno-grafičkim i nadasve književnim stilom analizirao crnogorsko-austrijske diplomatsko-političke, strategijske, ekonomske i ratne odnose, svodeći ih u povijesnu ravan civilizacijskog okvira zajedničke evropske istorije”, riječi su akademika dr Đorđa Borozana.

“Ovo sintetičko sagledavanje prošlosti Crne Gore, koja je imala sudbinu da kao male države i narodi svoje istorijsko trajanje veže za stalno i uporno bavljenje spoljnom politikom kao sudbonosnim pitanjem trajanja i opstajanja u međunarodnim odnosima, čini posebnu dimenziju ove knjige. Ukupna istorija Boke Kotorske, bogata jednako za povijest, graditeljstvo, umjetnost i književnost, za vrijeme habsburške prevlasti doživjela je brojne transformacije, ali ono što čini njenu posebnost uvijek je održala i sačuvala. Tokom svoje prošlosti Boka i Bokelji dočekali su i sa svojih prostora ispratili brojne osvajače, bogateći se iskustvima drugih uz čuvanje spostvenosti”, primjećuje Borozan.

Izražavajući zadovoljstvo što je promocija ove knjige upriličena u drevnom Kotoru, autor dr Niko Martinović nadahnuto, visokim stilom, između ostalog je kazao da je Boka Kotorska na limesu mediteranskog i zapadnog civilizacijskog kruga, svojom primordijalnom ljepotom, koja vezuje kosmičko i božansko, očaravala pohodnike, koji su susret sa njenom magičnom arabeskom doživljavali kao izlazak iz “pomrčine varvarstva na svjetlost civilizacije”.

“Svoj jedinstveni patrimonijum, svoje kulturno-civilizacijske biljege, očuvala je na pergamentu vremena i na mapi raznih državnih projekata. Očuvala i onda kada je njen kolorit bio osjenčen mletačkim nasljeđem i auistrijskom regulativom. Uspjela je to blagodareći gospodstvenom duhu i ontološkom pedigreu. Humanističko-etičke, rodoljubive, duhovne i kulturne, ekonomsko političke i etničke veze Crne Gore i Boke su starodrevne i slojevite”, kazao je Martinović.

Bivši ambassador Austrije u Crnoj Gori sadašnji u BIH Martin Pamer je pozdravljajući autora, njegovo djelo i Kotorane na promociji je kazao da su mnogostruki odnosi ovih dviju danas malih Republika dugi preko 300 godina.

U političkom smislu sežu od prijateljstva između vladike Petra II Petrovića Njegoša sa carevima Franjom i Ferdinandom, preko prvog međunarodno-priznatog graničnog ugovora između Vladikata i Carstva pa sve do podrške nezavisnoti 1878. kao i 2006. godine i nakon toga, ili pak, do tragičnog “neprijateljstva bez neprijatelja” i okupacije u I svjetskom ratu, koji su okončani slomom obiju Monarhija i postavljenjem temelja južno-dalmatinsko-venecijansko-austrijskog nasljeđa u današnjoj Crnoj Gori, podsjetio je Pamer.

Ambasador Austrije u CG dr Johan Frohlich govorio je takođe o istorijskim vezama Austrije i Crne Gore i izrazio zabrinutost za sudbinu austrougarskih tvrđava u Bokokotorskom zalivu kojima prijeti propadanje, nadajući se kako je rekao da će se zaustaviti propadabnje ovih svjedoka istorije.

On je pomenuo i jedan izuzetno tragičan aspekt naše zajedničke istorije.

“Početkom juna 1914. godine se činilo da je svjetski poredak u savršenom redu, ali se sve to nepovratno izmijenilo pucnjima koji su odjeknuli 28. juna 1914. godine. Austrougarska je objavila rat Srbiji, neutralnost je možda bila opcija za Crnu Goru, ali se ona ipak odlučila da uđe u rat na strani Srbije. Kralj Nikola je kazao Bog mi je svjedok da nikada nijesam želio rat, jer shvatam koliko su ulozi visoki”, podsjetio je ambasador Frohlich.

Niko Martinović i Martin Palmer
sa promocije
Crna Gora i Habzburška monarhija

1 KOMENTAR

  1. Zna li iko sto se nocas desavalo na strani Lepetana? Iz Kamenara su se izmedju 4 i 5 u zoru, sa te strane, culi pucnjava i manje detonacije (kao od vatrometa). Jos nigdje nema informacija a sad je vec 14h?

OSTAVI KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here

PRAVILA KOMENTARISANJA

Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.

U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.

Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].