Čavor: Sa nestrpljenjem čekaju otvaranje žičare kako bi priča o devastaciji prestala

Kako je u ime Odbora kazao član Dragan Duda Čavor, reagujući na podatke koje je PR kompanije Ana Ivanović-Dedović saopštila Pobjedi u ponedjeljak, devastacija se nastoji prikriti izjavama da se izvođač pridržava projektne dokumentacije, iako se, navodi on, „pri izradi pojedinih elaborata a koje su dale pojedine državne institucije ne dozvoljava ovako nesavjesna degradacija štićenih prostora“.

Putevi do dalekovoda mimo plana

Kao primjer navedeno je da „probijanje pristupnih puteva do dalekovoda ne prati nikakva dokumentacija, sve je rađeno mimo planskih dokumenata i elaborata“.

Iako obraćanja mještana državnim institucijama traju od proljetos, a na upitno saglasje ovog tipa gradnje sa zaštićenim područjem je ukazivao i nevladin sektor, iz vladinih resora nije bilo zvaničnih stavova, odgovora, niti potvrda o sprovedenom inspekcijskom nadzoru koji bi potvrdio da se projekat odvija po procedurama i pravilima.

Iz kompanije Žičara Kotor – Lovćen, koja će upravljati objektom koji proteklih 13 mjeseci izvodi konzorcijum Novi Volvoks – Leitner na osnovu koncesionog ugovora potpisanog u decembru 2021. godine su prije nekoliko dana u odgovorima Pobjedi poručili da se svi sadržaji u okviru NP Lovćen realizuju u skladu sa relevantnim propisima.

Kako su iz te kompanije odgovorili Pobjedi, nijedan prateći sadržaj same žičare ne odstupa od planova i projekata kao i ukupne odobrene dokumentacije koju su pratile adekvatne procjene koje su koncipirale nadležne državne institucije.

Čavor je kazao da predstavnici Žičare zaboravljaju da su, kako je naveo, „pod uticajem različitih političkih i društvenih faktora i pritisaka mnoga odobrenja dobijena ad hoc kako bi se investitoru omogućilo često da bez ozbiljne analize nastavi sa planiranim radovima“.

– Posljedice toga vidimo svaki dan na terenu i gradilištu same žičare đe su registrovane evidentne i brojne nepravilnosti o čemu svjedoči bogata foto-dokumentacija. Pored toga, evidentan je zid ćutanja nadležnih institucija zaduženih za boravak i obilazak terena. Oni sa nestrpljenjem čekaju otvaranje žičare kako bi ova priča prestala. Ipak, zaboravljaju da su veoma opasna krivična djela počinjena u produženom trajanju. Neće biti amnestirani za svoju nepravovremenu reakciju. Kada klupko počne da se odmotava, pašće sve maske – tvrdi Čavor.

Zloupotrebe

On, u ime Odbora mještana, upozorava da će zbog zloupotreba i pokušaja da se prikrije činjenje, koje je protivno pozitivnim aktima države, odgovarati svi, počev od Agencije za zaštitu životne sredine, Uprave JP Nacionalni parkovi, Cedis i Elektroprivreda, „ali i izvođači radova i sam investitor“ iz konzorcijuma Novi Volvoks – Leitner. Nada se da će pred tužilaštvom biti razriješen, kako je rekao, ,,Gordijev čvor“ i utvrđeno ko je sve preskočio svoje obaveze i dozvolio devastaciju.

Komentarišući podatke kompanije da je polazna stanica Dub izmještena iz zone UNESCO, Čavor je kazao da je to tačno, ali su, prema njegovim riječima, iz Žičare zaboravili da kažu da je i Žanjev do, u okviru kojeg je probijan put za dalekovode, u zoni UNESCO. Stav o devastaciji će, smatra, u septembru zauzeti stručnjaci te organizacije.

Naveo je da su potvrdom gradnje pratećih sadržaja, iz kompanije zapravo dokazali da će se raditi nešto što će, prema ocjeni mještana, dodatno urušiti ambijentalne cjeline NP Lovćen i štićenih područja.

Dragan Duda Čavor

Upozorio je da ako je investitor dobio saglasnost i od Uprave za kulturna dobra, onda je državna institucija zaboravila da su na području Bižaljevca „ublovi sa živim vodama spomeničko nasljeđe crnogorske arhitekture na kojem su nasuti nanosi pijeska, kamenja i različitog otpada koje visi nad njima i prijeti njihovom urušavanju“.

Pozvao je da se javnosti objasni koje su to stare pješačko-rekreativne staze koje se obnavljaju ukoliko, kako kaže, ne računaju „bagere i građevinske mašine koji probijaju pristupne puteve do dalekovoda, to nijesu staze i to biste valjda morali znati“.

On je ukazao da se u II zoni zaštite, odnosno zonama sa režimom zaštite II stepena sprovodi aktivna zaštita, i u tim područjima se mogu vršiti: intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unapređenja zaštićenog prirodnog dobra; kontrolisano korišćenje prirodnih resursa u zaštićenom prirodnom dobru, bez posljedica po primarne vrijednosti njihovih prirodnih staništa, populacija, ekosistema, obilježja predjela i objekata geonasljeđa.

Čavor je kazao da su iz kompanije imali vremena i prostora da pokažu deklarativnu spremnost da razgovaraju sa mještanima, ali to nijesu učinili i pored brojnih apela mještana, pisama, kontakata, autorskih članaka, televizijskih priloga…

Administracija saglasna

Trasa žičare polazi od Duba, koji se nalazi na teritoriji opštine Kotor i vodi do lokaliteta Kuk na planini Lovćen, na 1.348 m nadmorske visine. Projektovani

kapacitet je 48 gondola na nivou od 1.200 putnika po satu, dok je vrijeme putovanja od stanice Dub do stanice Kuk nepunih 11 minuta.

Kamen-temeljac za ovaj projekat postavljen je 13. jula prošle godine, a godinu kasnije izvedena je probna vožnja, ali je otvaranje i pokretanje kabla koji će turiste podići uz padine Lovćena sa pogledom na Boku odgođeno za mjesec.

Otvaranje Žičare Kotor – Lovćen za komercijalne vožnje planirano je za 14. avgust do kada će biti završeni ključni radovi na ovom turističko-infrastrukturnom projektu.

Do Kuka će, sa cetinjske strane, voditi pristupni put koji je probijen, ali još nije finiširan, dok je u njegovoj blizini i velika trafostanica sa koje će se električnom energijom napajati sama žičara i prateći objekti. Prema najavama, poslužiće i za poboljšanje napajanje električnom energijom cijelog područja.

Podsjetimo, iako su naglasili da nijesu nadležni za izdavanje dozvola i uslova za izvođenje radova koji su izgradnjom žičare obuhvatili Nacionalni park Lovćen, u Javnom preduzeću Nacionalni parkovi Crne Gore tvrde da je investitor Žičara Kotor – Lovćen d.o.o. u potpunosti zadovoljio sve potrebne administrativne korake u vezi sa projektom. Ističu i da je investitor ispunio sve zahtjeve i dobio saglasnost za gradnju.

Odgovarajući na naše pitanje da li je na štićenim područjima (Štirovnika, katuna Bižaljevac i katuna Kuk sa Zlataricama) uopšte dozvoljeno izvođenje radova, u NP su kazali da se investitor obratio Agenciji za zaštitu životne sredine kako bi pribavio sve potrebne dozvole i saglasnosti za projekat.

– Investitor je ispunio sve zahtjeve i preduzeo korake u skladu sa zahtjevima Agencije, a nakon pažljive procjene i ocjene uticaja na životnu sredinu, dobio je potrebnu saglasnost – kazali su u NPCG.