Budućnost crnogorskog turizma je u zdravstvu

Crna Gore može da bude savršeno mjesto za oporavak i održavanje zdravog života. Sa svojim netaknutim prirodnim ljepotama, i sa puno sunca i svježeg vazduha, imamo adekvatne temelje za osmišljavanje jedinstvene i atraktivne turističke ponude turizma koji će jačati imunitet, ocijenio je u razgovoru za Pobjedu generalni direktor Direktorata za razvoj turističke destinacije i turističku infrastrukturu Ćazim Hodžić.

Prema njegovim riječima, naša zemlja je bogata resursima u oblasti zdravstvenog turizma, i pravo je vrijeme da se oni “strateški iskoriste za dobrobit svih građana”, posebno ako se ima u vidu da turisti koji putuju da bi očuvali i poboljšali zdravlje troše pet puta više nego ostali gosti, što ukazuje na značaj ove industrije.

Hodžić ukazuje na to da su cijene zdravstvenih usluga u Crnoj Gori niske u odnosu na zemlje Zapadne Evrope i jednog broja zemalja Balkana, a Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore ima zaključene ugovore o pružanju zdravstvenih usluga sa 23 evropske zemlje.

“Za turističku destinaciju kao što je Crna Gora razvoj zdravstvenog turizma predstavlja veliku šansu za otvaranje novih radnih mjesta kao i diverzifikaciju turističke ponude, naročito imajući u vidu da proteklih godina zdravstveni turizam doživljava najbrži rast. Upravo iz tog razloga turizmu se mora pristupati sa posebnom obazrivošću, kako bi se zaista obezbijedio njegov održiv razvoj, u punom značenju te riječi”, kazao je Hodžić.

Kako naglašava, osim produženja turističke sezone, zdravstveni turizam generiše i izuzetne finansijske rezultate.

“Tome u prilog govore i službeni podaci o godišnjem rastu zdravstvenog turizma od 20 odsto na globalnom nivou, kao i podatak da je 15 odsto svih putovanja motivisano zdravstvenim razlozima”, tvrdi Hodžić.

Kako navodi, vrijednost industrije zdravstvenog turizma iz godine u godinu raste i jedina je industrija koja u doba recesije nije zabilježila negativne efekte, već je zabilježen porast od čak 11 odsto.

“U skladu sa tim Ministarstvo održivog razvoja i turizma preduzima određene aktivnosti kako bi se u narednom periodu dobili konkretni rezultati. Jedna od njih je i izrada Programa razvoja zdravstvenog turizma Crne Gore 2021/2023. sa Akcionim planom do 2023. godine, koja će definisati dalje pravce razvoja ovog vida turizma i doprinijeti unapređenju ove vrste ponude. Riječ je o dokumentu koji treba da predstavlja zajedničku međuresornu platformu za sistemsko podizanje konkurentnosti zdravstveno-turističke ponude”, objašnjava Hodžić.

Pod međuresornom saradnjom podrazumijeva se saradnja Ministarstva održivog razvoja i turizma i Ministarstva zdravlja, ali i drugih ministarstava nadležnih za regulisanje i razvoj pojedinih aspekata u zdravstvenom turizmu.

“Sproveden je postupak javne nabavke za odabir obrađivača ovog značajnog dokumenta, a 24. juna održan je prvi u nizu sastanaka Komisije za praćenje postupka izrade programa na kojem je razmatrana metodologija izrade dokumenta. Rok izrade programa je sedam mjeseci od dana zaključenja ugovora, dok je rok za proces revizije i usvajanja konačnog teksta tri mjeseca od dana dostavljanja prijedloga teksta programa”, objasnio je.

Situacija sa virusom kovid-19 uticala je na odlaganje rokova pa će uložiti napore da konačni dokumet bude spreman krajem ove ili početkom naredne godine.

“Strateški cilj razvoja turizma jeste da budemo prepoznati kao visokokvalitetna i cjelogodišnja turistička destinacija. Poznato je da zdravstvena sigurnost značajno zavisi od pridržavanja zdravstvenih propisa, zdravstvenih prilika, ali i od organizacije nacionalnog, regionalnog i lokalnog javnog zdravstvenog sistema, što ukazuje na činjenicu da tamo gdje je postojao svrsishodno i kvalitetno organizovan javni zdravstveni sistem, pandemiju je bilo moguće držati pod kontrolom. Pri tome se podrazumijeva da nije važna samo zdravstvena sigurnost turizma, već i zdravstvena sigurnost lokalnog stanovništva”, naglašava Hodžić.

Kako navodi, imajući u vidu da su ljudi u sve većoj mjeri, zbog načina života, izloženi stresnim situacijama, u svijetu je prisutan trend razvoja preventivnog zdravstvenog turizma.

“To je šansa i za Crnu Goru da obogati svoju ponudu u ovom dijelu, ulaganjem u kapacitete koji će nuditi adekvatnu vrstu usluge. Svakako, ostajemo posvećeni i realizaciji projekata koji se odnose na diverzifikaciju turističke ponude, ponudama koje su zasnovane na prirodi, aktivnom, sportskom, zdravstvenom, MICE, kulturnom i ostalim vidovima turizma za koje Crna Gora ima visok potencijal, a koji podrazumijevaju dolazak turista u periodima van sezone”, kazao je Hodžić.

On navodi da velike investicije u ovaj segment turističke ponude u Evropi tek slijede, tim više što su i iz EU najavili da će se od ove godine otvarati evropski fondovi za ulaganja u turizam, što podrazumijeva veća ulaganja u zdravstveni turizam.

Sve više zemalja je zainteresovano za ovaj vid turizma posebno iz razvijenih zemalja gdje stanovnici idu u zemlje gdje su medicinske usluge jeftinije.

“U zemljama zapadne Evrope i Amerike, odlazak u inostranstvo na liječenje doživio je ekspanziju u posljednjih nekoliko godina. Razlog tome su enormne razlike u cijenama za pojedine zdravstvene usluge, ali i duge liste čekanja i trend starenja stanovništva. Amerikancima ili Britancima se isplati da na nekoliko dana otputuju u Tajvan, Indiju, Brazil, Mađarsku, Rumuniju, Češku, Srbiju ili Crnu Goru da obave intervenciju, ali i da se odmore i upoznaju drugu zemlju”, ističe Hodžić.

Prema njegovim riječima sa prevozom, troškovima, pratnjom, ukupni troškovi su i nekoliko puta manji nego da su se liječili u svojoj zemlji.

“Osnovni faktori uspjeha između ostalog su: kvalitet usluge. cijene, stručno osoblje, laka dostupnost destinacije, uređena infrastruktura, sertifikacija i akreditacija. Ono što se u svakom slučaju, sa punim pravom može konstatovati jeste da Crna Gora ima neophodne preduslove da postane destinacija zdravlja, jer posjeduje prirodne resurse i renomirane institucije, ali da je neophodno stalno unapređivati znanja kadra u toj oblasti”, kazao je Hodžić.

Za uspješnu komercijalizaciju nove ponude, odnosno novih proizvoda, neophodno je, ističe on, prethodno imati u vidu ciljna tržišta geografska tržišta koja će se targetirati, kao i željeni tržišni segment.

Takođe, neophodna je saradnja sa posrednicima u kanalima prodaje u definisanju turističke ponude turoperaterima, turističkim agencijama, ali je važno i direktno istražiti želje i stavove potencijalnih klijenata.

POTENCIJAL

More i planine bili su glavni motivi dolaska turista u našu zemlju, ali po dolasku njihovo interesovanje raste i za druge vidove turizma poput kulturnog, vjerskog, zdravstvenog, sportsko-rekreativnog.

“Prostorni plan Crne Gore definiše područja pogodna za razvoj određenih vidova turizma. U tom smislu, primorski region posjeduje potencijal za razvoj kupališnog, kulturno-istorijskog, sportsko-rekreativnog, zdravstvenog i velnes, nautičkog i ruralnog turizma. Za razvoj zdravstvenog i velnes turizma, shodno državnom prostornom planu prepoznate su lokacije: Igalo, Petrovac, Prčanj i Ulcinj. Planira se i prenamjena nekadašnjih vojnih kompleksa na Primorju čime se stvaraju uslovi za razvoj novih turističkih zona”, navodi Hodžić.

Značajni su, kako dodaje i potencijali Ulcinjske rivijere i Sportske dvorane ,,Topolica“ u Baru, koje mogu biti savršeno mjesto za pripremu sportista 365 dana u godini.

”Takođe, sportske dvorane na Žabljaku i u Kolašinu, omogućavaju pripreme sportista na većoj nadmorskoj visini. Kada govorimo o medicinskom turizmu, bitno je pomenuti Institut “Dr Simo Milosevic”, koji odavno predstavlja evropski brend, a ne zaostaju ni Specijalnabolnica za plućne bolesti u Brezoviku, Opšta bolnica ,,Meljine“, Javna ustanova “Kakaricka gora“ i veliki broj privatnih zdravstvenih ustanova sa teritorije cijele Crne Gore”, kazao je Hodžić.

Ako ovome, kaže, dodamo brojne druge potencijale i već dobro osmišljene programe planinarenja i biciklizma, koji bi se mogli dopuniti sa drugim programima, kao na primjer razvojem šumske medicine, može se zaključiti da i u ovom segmentu ima dovoljno potencijala za razvoj.

Na kraju, zdravstveni turizam svakako može biti potencijalno vodeći proizvod u turističkoj ponudi Crne Gore ako se u obzir uzmu kriterijumi atraktivnosti i konkurentnosti, kao i komparativne prednosti.

“Komparativne prednosti podrazumijevaju kvalifikovan kadar i dobru reputaciju zdravstvenih usluga, konkurentne cijene, blizinu velikim emitivnim tržištima, prirodne ljepote i povoljnu klimu, sigurnost zemlje kao i dugu tradiciju u turizmu”, kazao je Hodžić.

Osim pozitivnog učinka na zdravlje i kvalitet života, ova djelatnost ima brojne ekonomske benefite i ujedno podstiče i razvoj ostalih privrednih grana i djelatnosti, a može doprinijeti razvoju manje razvijenih područja.

Cijene stomatoloških usluga dese tputa niže u odnosu na evropske

Kada je riječ o ponudi dentalnog turizma, zaista se možemo pohvaliti postojanjem savremenih stomatoloških ordinacija, koje su kako sa opremom, tako i sa edukovanim kadrom, na nivou onih u razvijenim evropskim zemljama.

“Ono što ih dovodi u prednost u odnosu na ostale u Evropi je cijena usluge, koja je po našim analizama osam do deset puta jeftinija od evropskih, a ako se potencijalnom klijentu uz paket stomatoloških usluga ponudi i neka od naših atraktivnih turističkih destinacija. onda i ne čudi što poseban prioritet dajemo ovom segmentu zdravstvenog turizma”, kazao je Hodžić.

Hodžić navodi i brojne aktivnosti koje su realizovane u cilju unapređenja zdravstvenog turizma.

“U saradnji sa Privrednom komorom, formiran je Odbor zdravstvenog turizma, čiji je cilj u potpunosti definisati oblast zdravstvenog turizma i postići sinergijski efekat kroz saradnju sektora turizma i zdravstva. Vjerujemo da su institucionalna partnerstva imperativ za poboljšanje uslova poslovanja, i da isključivo zajedničkim djelovanjem svih relevantnih institucija možemo ojačati svijest javnosti o važnosti evropskog zdravstvenog turizma i uticati na buduće politike kojima će se regulisati ovaj sektor”, kazao je Hodžić.

Rangiranje našeg zdravstvenog sistema na evropskoj listi

Ćazlm Hodžić navodi da je od posebnog značaja činjenica da je crnogorski zdravstveni sistem u 2017. godini napredovao za devet mjesta na osnovu izvještaja Evropskog zdravstvenog potrošačkog indeksa. Sada se nalazi na 25. mjestu u Evropi.

U zemljama Zapadne Evrope i Amerike odlazak u inostranstvo na liječenje doživio je ekspanziju u posljednjih ne koliko godina.

Razlog tome su enormne razlike u cijenama za pojedine zdravstvene usluge, ali i duge liste čekanja i trend starenja stanovništva.