Brustolonovo raspeće za najmanje sljedećih 100 godina

0
Brustolonovo raspeće

Milanski edikt

sa vjerske tribine

U godini jubileja, kada se proslavlja edikt o toleranciji, slobode i vjere ondašnjem Rimskom carstvu 313. godine, kotorski Biskupski ordinarijat organizovao je vjersku tribinu u katedrali, bazilici Sv. Tripuna uz prezentaciju restauriranog Brustolonovog raspeća.

Prema riječima don Antona Belana, generalnog vikara kotorske Biskupije milanski edikt bio je spiritus movens u proglašavanju 2013. godine za godinu mira.

U središtu proslave je križ, božanski nebeski znak, čije je viđenje Konstantin imao i po kojem je u Rimu 812. godine pobijedio suparnika Maksencija, kazao je don Belan.

O tom, uistinu velikom Konstantinu govorio je profesor srednjovjekovne crkvene povijesti na papinskom učilištu Anđelikum, dominikanac Stjepan Krasić.

“Historičnost Milanskog edikta iz 313. – povijest i legenda”, bila je tema njegovog iscrpnog predavanja.

Među onim stvarima koje nijesu povjesno dokazane je i to da Milanski edikt nikada nije postojao, da Konstantin nije autor tog dokumenta i da se Komstantin i Maksencije nijesu borili na mostu kod sjevernog prilaza Rimu zbog vjere, nego zbog politike, kazao je  profesor Krasić, razvijajući ove teme u više od jednosatnom predavanju.

U  katedrali Sv. Tripuna sinoć je izloženo restaurirano, jedno od najljepših raspeća istočno-jadranske obale iz vremena baroka, rad velikog mletačkog umjetnika Andrea Brustolona.

Ono što je Bernini za kamen, to je Brustolon za drvo, kazao je don Belan, a slikarka – konzervatorka Jasminka Grgurević, koja je rukovodila konzervatorsko-restauratorkim radovima istakla je Balzakovo poređenje da je Brustolonovo raspeće Mikelanđelova skulptura u drvetu.

Brustolonovo raspeće je restaurirano u Centru za  konzervaciju i arheologiju Crne Gore – područno odjeljenje Kotor.

“Pozivajući se na izgubljeni dokument, don Niko Luković iznosi podatak da je raspeće 1728. godine  kupio kapetan Antonio Florio u Mlecima, direktno od autora Andrea Brustolona. Čuvalo se u staroj župnoj crkvi na obroncima Vrmca i to u posebnoj vitrini, čime mu se, od kada je stiglo na Prčanj pridavao značaj, a stari Prčanjani su ga osobito poštovali i obdarivali zavjetnim darovima u srebru”, kazala je Grgurevićeva.

“Sprovedena istorijsko-umjetnička, optička i fizičko hemijska istraživanja pokazala su da je originalna obrada raspeća sačuvana u velikom procentu, oko 85%. Konzervatorskim mjerama sprovedenim na raspeću ispoštovana je autorska originalnost samog djela u mjeri u kojoj je bila dostupna izvođačima radova”, objasnila je Grgurevićeva.

Restaurirano Brustolonovo raspeće uskoro će krenuti obalom preko Mula do Prčanja do njegovog mjesta u oltaru Sv. Križa Bogorodičinog hrama u kojemu će, nadamo se, mirovati najmanje sljedećih sto godina, poručila je Grgurevićeva.

Jasminka Grgurević, slikarka - konzervatorka
prof. Stjepan Krasić
don Anton Belan

OSTAVI KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here

PRAVILA KOMENTARISANJA

Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.

U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.

Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].