Brisel zahtijeva otpuštanje 25% zaposlenih u javnom sektoru, petina bez kvalifikacije za posao koji obavljaju

Formiranje Radne grupe za izradu Ugovora o pristupanju Evropskoj uniji definitivno je jako dobra vijest za Crnu Goru. Zvanična Podgorica s pravom kapitalizuje taj momenat i za podizanje rejtinga strankama koje čine vladajuću koaliciju.

Hodogram poslova koje treba obaviti do zatvaranja svih poglavlja, međutim, izuzetno je zahtjevan, sa velikim izgledima da se pretvori u trku sa vremenom, uzimajući predstojeće parlamentarne izbore kao ključni unutrašnjopolitički momenat.

Dobro obaviješteni izvor Antene M otkriva kako je plan Brisela da prvi draft Ugovora o pristupanju bude spreman do novembra ove godine. Tada će ga dobiti, na čitanje i komentare, Crna Gora kao država kandidat i sve članice EU.

Na međuvladinim konferencijama, u maju i junu, očekuje se zatvaranje još po dva poglavlja (2, 8, 19 i 28), eventualno i poglavlje 14, na kome se radi intenzivno.

I poglavlje 31 odranije je spremno za zatvaranje, ali se tome protivi Hrvatska, zbog Rezolucije o Jasenovcu. Odskora su, međutim, i Baltičke zemlje rezervisane prema zatvaranju toga poglavlja.

Nakon majske i junske međuvladine konferencije i očekivanog zatvaranja četiri-pet poglavlja, Vlada Crne Gore dobiće, tvrdi izvor Antene M, rok od 90 dana da uradi sve što je potrebno za zatvaranje preostalih poglavlja. A taj spisak obaveza dug je i zahtjevan…

Treba, u tom smislu, završiti sva neophodna naimenovanja: Ustavni sud, agencije, odbori… Ustavni sud trenutno funkcioniše sa šest od sedam sudija, s tim što je sutkinji Desanki Lopićić mandat produžen godinu (do decembra), nakon što je stekla uslove za prestanak funkcije. Sa druge strane, dva naimenovanja u Ustavni sud moraju doći iz “kvote” predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, čije prijedloge parlamentarna većina uporno ignoriše. Poslanik bivše predsjednikove partije, Vasilije Čarapić, u jednom televizijskom nastupu je čak poručio da će sudije morati predlagati neki novi predsjednik.

Vlast je već pokazala solidno umijeće političke trgovine i vjerovatno će naći način da ispuni obavezu naimenovanja. No, kudikamo teže biće primijeniti sve (ali baš sve!) presude i inspekcijske nalaze o nezakonitim postavljenjima. Još teže biće Vladi da ispuni zahtjev EK i otpusti 25% zaposlenih u javnom sektoru! Nalaz Brisela je da su četvrtina zaposlenih u državnoj upravi višak, a 20 odsto nemaju potrebne kvalifikacije za posao koji obavljaju! EU insistira na reorganizaciji javne uprave, a Vladin plan reforme kasni već godinu i po!

Uvođenje jasnih kriterija za izbor menadžmenta u javnim preduzećima posljedica je nezadovoljstva Evropske komisije rezultatima u odnosu na Vladine zavrtane ciljeve, naročito u energetskom sektoru!

Zacijelo ni Briselu nije svejedno zbog kritika koje trpi povodom pretjerane popustljivosti što je pokazao kod izmjena zakona o Unutrašnjim poslovima i ANB. EK ne želi da u javnosti izgleda kao trpeljiva, a kamoli kao sponzor “staljinističkih zakona” kojima se Crna Gora pretvara u “policijsku državu”. Zato se, prema našem izvoru, insistira na hitnom usaglašavanju ta dva zakona sa standardima EU. Uz to, kao posebno naglašen zahtjev je i završetak reformi u sektoru bezbjednosti. Pod čim Brisel, svakako, ne podrazumijeva okončanje postupka stvaranja “partijske policije”, pod kontrolom Bečićevih Demokrata, i stavljanja ANB pod punu kontrolu PES.

U fokusu Brisela su i medijski zakoni. Zahtijeva njihovu doradu po prvobitno usaglašenim kriterijima. A tu je i neobičan slučaj direktora Javnog servisa Borisa Raonića koji teško kompromituje zvaničnu Podgoricu, što je nedavno priznao i ministar pravde Bojan Božović, na ministarskom satu, u Skupštini CG.

Visoko pozicioniran je i zahtjev za nastavak izborne reforme, pa slijedi set (samo?) naizgled manje komplikovanih zadataka: profesionalizacija i selekcija kadra u oblasti poloprivrede i ekologije i hitno rješenje za Agenciju za plaćanje u Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, te donošenje Zakona o Skupštini.

Konačno, na popisu su i promjene Ustava koje treba da omoguće reforme u pravosuđu, ubrzanje aktivnosti radi zatvaranja poglavlja 23 i 24. Brisel, tvrdi naš izvor, insistira i na Zakonu o Vladi, a preporučuje da, ukoliko se ide u rekonstrukciju Vlade, to ne bude prije jeseni i da Spajićev mega-kabinet bude smanjen barem 25%. Nacrtom Zakona o Vladi, koji su nedavno predstavili ministar javne uprave Maraš Dukaj i potpredsjednik Vlade Momo Koprivica, međutim, ne ograničava se ukupan broj resora, već se samo definišu obavezna ministarstva. 

Najava da se Jeleni Borovinić Bojović sprema mjesto potpredsjednice Vlade, nakon sve izglednije smjene sa funkcije predsjednice Skupštine Glavnog grada, signalizira koliko će Briselu biti teško da Podgoricu uvede u stvarno evropski obrazac ponašanja.

AntenaM