Boris Kragić u kotorskoj Galeriji solidarnosti

Nedavno je u kotorskoj Galeriji solidarnosti izlagao Boris Kragić, umjetničku fotografiju inspirisanu Dalmacijom od čije je ljepote zastajao dah brojnim posjetiocima.

Izložbu je otvorila Marija Mihaljiček, istoričarka umjetnosti koja je kazala:

“Za pola stoljeća bavljenja medijem fotografije, Boris Kragić je vezan za Dalmaciju, njenu bogatu materijalnu i nematerijalnu baštinu, običaje, tradiciju…. Pojedinačno ili u serijama (ciklusima) posvećuje se tim temama stvarajući fotografije koje gledaoca plijene majstorstvom i snagom, ali sa uvjek prisutnom emocijom prema motivu. Zato susret sa fotografijama Borisa Kragića, uvjek  nudi mnogo više od slikovitosti predjela. On uspijeva da njegove fotografije naprosto zrače duhom Dalmacije, onim što se samo u ovom dijelu Mediterana sreće u dodiru prirode i čovjeka.

Istančani smisao za odabir tema, moć zapažanja odnjegovao je ličnim afinitetom i osjećajem, ali i bogatio iskustvima bliskih ljudi od znanja i duha, među kojima je najpoznatiji hrončar dalmatinski Miljenko Smoje.

Kragić je ovjekovječio na svojim fotografijama Dalmaciju, kako sam kaže “sa kopna, iz mora, iz zraka”, njene vinograde, maslinjake, svjetionike, prirodne ambijente kao što je ušće Neretve, otok Hvar i njegovu kulturnu baštinu, posebno čuveno starogradsko polje sa jedinim sačuvanim krajolikom, suhozidom omeđenih parcela, formirog  još u doba postojanja grčke kolonije na antičkom Pharosu.

Izložbom “Kurnatska idra” vodi nas na Kornate, jedinstvenu skupinu od čak 152 otoka, otočića, hridi, od kojih je 89 imaju od 1980. zaštićeni status Nacionalnog parka Hrvatske.

Nekada su težaci sa  Murtera,  na svojim kornatskim  posjedima, u golom kamenu, na škrapi zemlje ograđene suhozidom, uzgajali maslinu, lozu, smokvu. Na Kornatima nije bilo stalnih naselja, tek rijetke kuće za zaklon od nevremena težacima i ribarima, i predah do prve prilike da ponovo razviju jedra svojih leuta i gajeta  i vrate se doma, na Murter.

Danas su  Kornate osvojili  moderni nautičari iz ciijelog svijeta, prepoznavši jedrenje kornatskim arhipelagom, kao jednu od najatraktivnijih ruta na Mediteranu. Tu je more, kažu najplavije i najbistrije, a vjetarovi za jedrenje najpovoljni. Tek se rijetko oko Kornata zabijele jedra starinskih barki, ploveći prema crkvici Male Gospe, na njen spomendan za zavjet i molitvu i na sve brojnijim regatama.

Kragić svojim majstorskim fotografijama bilježi i moćne jedrilice, opskrbljenim svim pomagalima današnje navigacije i starinske gajete i leute, urađene rukama murterskih  majstora, sa “posadom” koju čine otočani i otočanke. Ti prizori,  nose snagu autohtonog nasljeđa ovog dijela Dalmacije, u kome trokut platna, nazvan “Latinsko jedro” predstavlja znak  i simbol vještine, plovidbe uz pomoć vjetra, što je stoljećima značilo život i opstank otočana, ali i svih stanovnika Mediterana. Samo na istočnoj obali Jadrana, postoji  čitav niz  drvenih barki sa osobenostima u izgledu, načinu gradnje, pa i  imenima: betana, leut, guc, gajeta, falkuša, bracera…

Boka ponosno pamti slavnu epohu svojih jedrenjaka, ali  gotovo je zaboravila na ribarske drvene barke na vesla i  jedra. Danas samo rijetki nasljednici nekad čuvenih barkarijola i kalafata još održavaju pa i sagrade poneku pasaru”.

Profesionalni fotograf i dizajner Boris Kragić je rođen 1949. u Splitu, završio grafičku školu, odsjek reprofotografije 1968.

Radio je u Slobodnoj Dalmaciji, do 1984. kada osniva Grafički studio u Splitu, a kasnije na Hvaru.

Izložba je organizovana u saradnji sa Hrvatskim građanskim društvom Crne Gore Kotor.

Boris Kragić

Boris Kragić