Branislav Glavatović
Priroda ne miruje, pa kako se ljeto gasi prelazimo u jesenju fazu malo je češći broj zemljotresa u tom periodu, što je vjerovatno posljedica položaja zemlje u odnosu na sunce, ali definitivno taj razlog nije suštinski važan za pojavu zemljotresa.
Može da se desi, ali ovo što se zbilo na prostoru Herceg Novog i okruženja je uobičajeni događaj gledajući istorijski, jer stariji građani dobro znaju da se na prostoru Boke Kotorske tokom bliže i dalje istorije događalo mnogo zemljotresa, kazao je za Skala radio Branislav Glavatović, direktor Seizmološkog zavoda Crne Gore.
Dakle, ovaj sistem, geološki gledano primorskog pojasa pripada tkz. Budva cukali zoni koja vjekovima i milenijumima seizmički aktivna jer je tektonski aktivna, objašnjava on.
To je prostor koji je u jednom sendviču između podmorskih sistema stijena i ovog masiva od zone Orjena, pa gore u zoni Herceg Novog i Boke Kotorske.
Neposredno zaleđe ka sjeveru se praktično navlači preko te Budva cukali zone sličnog karaktera ka jugu, jugozapadu stvarajući te povremene tektonske pokrete koji se manifestuju putem zemljotresa.
Na prostoru Boke Kotorske tokom prethodnih vjekova bilo je mnogo ovakvih zemljotresa.
Moramo se naučiti da živimo sa prirodnim silama, poručuje Glavatović.
Ovakve pojave su redovne naročito u onom periodu 80. i 90. godina prošlog vijeka kada je taj prostor, a i šire područje našeg primorja bilo potresano gotovo svakodnevno.
Sada se to značajno prorijedilo što je siguran znak da je taj prostor izračio u jednom dugom periodu tu seizmičku energiju tako da očekujemo da će se na ovom nivou ova seizmička aktivnost zadržati, priča Glavatović.
Pored zemljotresa u 15 sati i 17 minuta koji je u nedjelju 25. septembra sa rihterovom magnitudom 4.1, dakle onom energijom u žarištu i manifestacijom na površini u tom epicentralnom području od 6 stepeni Merkalijeve skale koja izražava intenzitet dejstva zemljotresa na objekte, bilo je još nekoliko naknadnih zemljotresa od kojih su najsnažniji bili pola sata nakon glavnog u 15 sati i 59 minuta sa magnitudom 2.8 Rihterovom, odnosno u 18 sati i 23 minuta bio je najsnažniji u toj naknadnoj seriji 3.2 sa intenzitetom 4 do 5 stepeni Merkalijeve skale u istom regionu.
Bilo je i nešto slabijih, ali do jutros (ponedjeljak 26. septembar) nije bilo nekih značajnih na tom prostoru.
Što se tiče bilo kakve prognoze definitivno ona nema nikakvu osnovu u seizmološkoj praksi, nauci, teoriji što se tiče aspekta kratkoročne prognoze u smislu definisanja vremena ili momenta sa tačnošću definisanja jednog dana sa tačnošču mjesta tog budućeg snažnog zemljotresa bilo đe u svijetu pa i u najrazvijenim zemljama svijeta.
Ni na onim prostorima na kojima je gustina instrumentalne tehnike i istraživačkog potencijala izuzetno velika, kao što je Amerika ili prostor Japana, đe sve vrvi od instrumentalne tehnike, ali još uvijek nema mogućnosti kratkoročne prognoze.
Zemljotresi su veoma kompleksna prirodna pojava koja očigledno zavisi od niza okolnosti i vjerovatno od niza eksternih faktora kao što su položaj mjeseca, sunca.
Uzgred, ovih dana je sunce aktivnije nego što je bilo u prethodnih više desetina dana i dovodi se kroz razne analize u korelaciju sunčane aktivnosti sa zemljotresima.
Ali to nije apsolutna, direktna, pouzdana veza nego je to, kao ono u prepunoj čaši i dovoljna je jedna kap do prelivanja.
Tako je izgleda i u zemljinoj kori đe vladaju unutrašnji pritisci u tim stijenama i đe dolazi do loma stijene u unutrašnjisti i na taj način dolazi do zemljotresa, kazao je Glavatović.
Hvala Radio Skali na temi, koju je pokrenula. Nesmijemo zaboraviti 1979tu, a mozemo se nadati ponovo necemu takvome.
Kako kaze Gosp. Glavatovic, da se malo smirilo stanje na onaj period od 80 90tih godina. Radije bih da se napomene sto bi mogli i koliko ocekivati u skoroj i daljoj buducnosti.
Mislim da bi maksimum bio kao i zadnji put do Mrkalija 8, a znamo kakve nas stete u tom slucaju ocekuju.
Ako se nesto objekata popravilo da mogu izdrzati Merkalijevih 8 onda je to dobro, kao i ako se gradilo od tada u toj kvaliteti.
Nazalost mnogi objekti nisu uredno staticki snirani, samo su malo pukotine ozbukane i fugirane, i u tom slucaju ti bi objekti bili prvi u situaciju da se sruse ili jako raspu. Vidjeli smo da su skoro svi hoteli 1979 u Budvi pali ili bili jako osteceni jer nisu gradjeni seizmicki u normi.
Sada mozemo sa sigurnoscu pokazati, koji su objekti u Kotoru starom gradu kvalitetno sanirani, koji nisu i koji bi bili izlozeni padu u slicnom zemljotresu. Isto je i sam okolnim mjestima Muo Prcan Dobrota Perast Risan etc, moze se tacno obiljeziti , ili napraviti mapa objekata /milsim na stambene, skole, bolnice sakralne etc/ sa u bojama prikazom rizika svakog pojedinog objekta.
Mogao bi to neko od mladih arhitekata ili seizmologa napravit kao svoj Magistarski rad ili slicno
Ovo su teme prave !
Hvala gospodine Glavatoviću na pametnim i riječima na svom mjestu. Mi smo uplašen narod, zna se kako je bilo 79. i zato nam je važno o čemu i ko zbori kad su potresi u pitanju.
PRAVILA KOMENTARISANJA
Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.
U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.
Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].