Bojanić-Lalović: Zakašnjele reakcije umjesto sistemskih rješenja, obrazovanje mora biti prioritet a ne deklarativna vrijednost

Nedovoljna posvećenost kvalitetu nastave, vršnjačko nasilje, lažne diplome, klerikalizacija obrazovnog sistema, te izostanak sistemskih rješenja i odgovornosti i pokušaj unižavanja profesije nastavnika problemi su koje na polju obrazovanja u 2025. prepoznaje sagovornica Analitike. Pribojava se da ni naredna godina neće biti bolja

Piše: Mirka Dević

Godina na izmaku u crnogorskom obrazovnom sistemu ostaće upamćena kao još jedna u kojoj su dodatno ogoljene sistemske slabosti države da zaštiti znanje i javni interes od političkih improvizacija, ideoloških pritisaka i institucionalne tromosti.

Između strateških dokumenata i stvarnosti učionica i dalje je dubok jaz, dok su problemi poput vršnjačkog nasilja, urušavanja profesionalnog integriteta, lažnih diploma i relativizacije sekularnog karaktera škole dodatno potvrdili da obrazovanje nije (a trebalo bi da bude) oslonac društva, već njegovo osjetljivo žarište.

U tom kontekstu, sa iskustvom dugogodišnjeg rada u obrazovanju i uloge u zakonodavnom okviru koji bi trebalo da bude korektiv izvršne vlasti, poslanica DPS-a, članica Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport i nekadašnje direktorica podgoričke Gimnazije, Zoja Bojanić-Lalović, za Analitiku govori o godinu iza nas, ukazujući da je obrazovni sistem u 2025. obilježila diskrepanca između ambicija vlasti i realnog stanja u obrazovanju.

Iako su usvojeni važni strateški dokumenti, među kojima Strategija reformeobrazovanja od 2025-2035, u kojoj se, kaže ona, uočavaju dobra rješenja, svakodnevica je, ističe, bila opterećena porastom vršnjačkog nasilja, aferama sa falsifikovanim diplomama i socijalnim nezadovoljstvom prosvjetnih radnika.

Sistem politizovan i klerikalizovan

„Umjesto sistemskih rješenja, imali smo zakašnjele reakcije institucija i izostanak odgovornosti. Uz sve dobre ideje i, neosporno, zalaganje ministarke Jakšić- Stojanović, sistem je prilično politizovan i klerikalizovan. Podsjetiću da je bilo obrazovno- vaspitnih ustanova koje su proglašavale porodične slave za neradne dane, a bilo je i primjera da nastavnici sa učenicima obilježavaju u obrazovno- vaspitnim ustanovama vjerske praznike, i to dominantno pravoslavne, ne vodeći računa o učenicima koji pripadaju drugim konfesijama. U tom smislu se treba prisjetiti i peticije za uvođenje vjeronauke, koju je potpisalo 600 potpisnika, ali sa tajnom ko je inicijator“, napominje ona.

Sagovornica Analitike dodaje i da izvještaji o evaluaciji pokazuju da se pad etičnosti, koji je obilježio naše društvo, odrazio i na obrazovno- vaspitne ustanove, na odnose među nastavnicima, roditeljima i učenicima.

„Obrazovanje je, nažalost, i u 2025. ostalo polje društvene nestabilnosti“, podvlači Bojanić-Lalović.

Stava je da se moglo uraditi mnogo više na unapređenju kvaliteta obrazovanja.

„Fokus je morao biti na sadržaju nastave, savremenim metodama učenja, digitalnoj pismenosti i kontinuiranoj podršci nastavnicima, a ne samo na administrativnim promjenama. Trebalo je više raditi na etosu i jačanju povjerenja u institucije sistema. Moralo se više raditi i na motivaciji učenika, jačanju njihovog odnosa posvećenosti školi, alii snažnijoj podršci nastavnicima na svim poljima“, mišljenja je Bojanić-Lalović.

Reforme ostaju deklarativne

Naglašava da usvajanje Zakona o visokom obrazovanju i desetogodišnje Strategije predstavlja korak naprijed, ali je, kaže, pitanje da li će suštinski reformske dokumente pratiti jasan plan implementacije, precizni rokovi i obezbijeđena finansijska sredstva.

„Mislim da bez jačanja autonomije univerziteta, unapređenja kvaliteta nastave i transparentnosti u zapošljavanju, reforme ostaju deklarativne. Ukazali smo i na matičnom Odboru da se u ovim dokumentima prepoznaju ozbiljni izazovi, koji se u ovakvom kontekstu koji živimo teško prevazilaze“, kaže sagovornica Analitike.

Upozorava da pokušaji uvođenja vjeronauke u svjetovne škole i finansiranja vjerskih obrazovnih ustanova iz državnog budžeta predstavljaju opasan presedan.

„Crna Gora je ustavno definisana kao sekularna država i obrazovni sistem mora ostati ideološki neutralan. Obrazovanje mora biti prostor znanja, jednakosti i kritičkog mišljenja, a ne instrument vjerskog ili političkog uticaja. Vjerske zajednice su, po Ustavu, u Crnoj Gori odvojene od države, vjerski objekti postoje da bi se u njima praktikovala vjera, a obrazovno- vaspitne ustanove nijesu za to“, kategorična je Bojanić-Lalović.

Kada je riječ o finansiranju vjerskih škola, ističe da je to protizakonito, što je, naglašava,pokazao i nalaz Državne revizorske institucije.

„Zabrinjava što se ovim pitanjem nije pozabavilo Tužilaštvo i utvrdila odgovornost. Jasno je da se radi o političkom interesu, kojim bi se narušila atmosfera u obrazovno- vaspitnim ustanovama i koji nikako ne odgovara demokratskoj državi kakva je Crna Gora“, kaže poslanica DPS-a.

Lažne diplome – najveći zločin prema društvu

Tokom 2025. godine porastao je i broj krivičnih prijava zbog falsifikovanih obrazovnih isprava što je, prema riječima naše sagovornice, pokazalo duboku institucionalnu slabost sistema.