Blažić za Pobjedu: Naše stranke imaju samo „džepnu“ i „foteljašku“ ideologiju i mimo toga ništa

Profesor upravnog prava ukazuje na kontinuirane probleme u funkcionisanju Crne Gore i njenih institucija

Problem su ljudi, odnosno neljudi, koji nemaju skrupula. Partitokratija je kancer crnogorske države. Čudim se kako dosad već nijesmo potonuli, za ovih 30 godina, kazao je Blažić

Autor: Kristina Jerkov

Kod nas funkcionišu partijske klike, jer to nijesu partije, to nema veze sa ideologijom. Za njih postoji samo „džepna“, interesna i kriminalno-partijska ideologija. I tako je otkad pratim partije od 1990. godine. Nikakve razlike nema između opozicije i vlasti, svi su isti.

To je u razgovoru za Pobjedu kazao Đorđije Blažić, profesor upravnog prava i dekan Fakulteta za državne i evropske studije, ukazujući na kontinuirane probleme u funkcionisanju države Crne Gore i njenih institucija koje su, kako ističe, nestale pod pritiskom višedecenijskog partitokratskog sitema.

Izlazak iz takve situacije vidi jedino u promjenama među samim građanima, odnosno njihovoj odluci da se prekine s takvom praksom. Pa ipak, nije optimističan da će se to dogoditi.

Crna Gora nema obilježja države, uopšte. To je problem o kojem govorim više od 20 godina, ali očigledno nikoga ne interesuje ono što se tiče ustavnopravne, odnosno pravne nauke, smatra Blažić

– Svaki građanin, pa i ja, gori je od njih jer dopušta to što partije rade 30 godina. Ovdje nevini ne postoje. Mene ne interesuje politikanstvo, te njihove ulične i kafanske priče.

Upravo je to crnogorska politika. Da bi nešto znali o njoj, danas vam ne treba intelekt, niti da poznajete pravo, nego samo da čitate – dodao je on.

SUVERENOST I EU

Sagovornik Pobjede podsjeća da ulaskom u Evropsku uniju Crna Gora ne može izgubiti svoju suverenost, jer ćemo članica te zajednice biti kao suverena država. Spornim smatra način na koji političari u našoj zemlji tretiraju Crnu Goru kao državu.

– Kad kažem država, onda govorim o onome što je zapisano u Ustavu Crne Gore, a ne da li ona ima ili nema obilježja države. I mogu vam odmah reći: Crna Gora nema obilježja države, uopšte. To je problem o kojem govorim više od 20 godina, ali očigledno nikoga ne interesuje ono što se tiče ustavnopravne, odnosno pravne nauke – dodao je on.

Blažić svoje stavove potkrepljuje čvrstim argumentima, citirajući tri člana Ustava koji sve precizno definišu. Prvi je o nosiocu suvereniteta.

Blažić (FOTO: Mara Babović)

– U članu 2 Ustava stoji da je građanin nosilac suvereniteta. U Crnoj Gori, u stvarnosti je to partija. Imate zatim i 45. član koji precizira biračko pravo, godine starosti, dvije godine prebivališta da bi birač ostvarivao svoj suverenitet. I imate član 83, koji je fundamentalni član i jasno propisuje da su izbori opšti, jednaki i neposredni, a da je glasanje tajno – naveo je on.

Uzimajući to u obzir, on se osvrnuo na realno stanje u zemlji, ukazujući zbog čega Ustav ovdje ne funkcioniše.

– Mi nemamo neposredne izbore. Partija je predmet odlučivanja na izborima. Trebalo bi da neposredno biramo poslanike, odbornike i predsjednika države, i to prema jedinstvenom ustavno-pravnom sistemu koji imamo. Predmet odlučivanja, po Ustavu, su poslanik, odbornik i predsjednik države. Partija je alat. Ona može da ima listu na kojoj će biti određeni ljudi. Ali građani će da glasaju – ne za listu, ne za partiju koja nije predmet odlučivanja – nego za ljude sa te liste. Tako mi, u stvari, imamo dva izborna sistema, od kojih je potpuno ustavan samo onaj kada biramo predsjednika Crne Gore. Građani tada imaju pravo da ga biraju, a da li to učine – njihova je stvar – dodao je on.

Dalje je ponovio kako suverenost znači „odlučivanje svakog građanina, a ne partije“, te ukazao kako su partije „preuzele biračko pravo građana i dale sebi za pravo da se pojave na izbornim listama bez ikakvog pravnog osnova“.

– To je partitokratija, i to su politikološke partijske klike. Nijesu partije, jer partije imaju ideologiju. A naše stranke imaju samo „džepnu“ i „foteljašku“ ideologiju i mimo toga ništa. Uz to, građanin u Crnoj Gori u praksi i u zakonodavstvu uopšte nije nosilac suvereniteta, iako bi to trebalo da bude po Ustavu. Partitokratija je bukvalno otela biračko pravo svakom građaninu koji ispunjava uslove za glasanje. I partije su sebi dale za pravo da, umjesto liste, građani glasaju samo za partije – njihovu, vašu, moju. Zato imamo i hiperprodukciju partija – kazao je on, podsjećajući na skoro 80 političkih subjekata i građanskih pokreta trenutno aktivnih u Crnoj Gori.

Razlog „umnožavanja“ ovih organizacija, smatra Blažić, leži u činjenici da su u Crnoj Gori „partije najveći biznisi, koji se bave foteljama i svojim džepovima“. Kao konkretan primjer naveo je povećanje penzija za 38 centi, dok se istovremeno plate poslanika uvećavaju stotine eura.

– Problem su ljudi – odnosno neljudi, koji nemaju skrupula. Partitokratija je kancer crnogorske države. Čudim se kako dosad već nijesmo potonuli, za ovih 30 godina, jer demokratija kod nas izgleda ovako: demokratski je da 30 godina sjedite u parlamentu i za to vrijeme izgubite sve izbore. To je njihova demokratija, odnosno nedemokratija. Ja to, pak, zovem drugačije. Crna Gora nema demokratiju, jer je to skraćenica od latinskih riječi „demos“ i „kratos“ – „vladavina naroda“. Ona ima „demonkratiju“; Crnom Gorom vladaju đavoli, u najširem smislu riječi. I njih samo interesuju pozicije, feudi, gdje će koga da „udome“, koliko će ko da strpa u džepove – dodao je on.

NACIONALNE IDEOLOGIJE

U svemu tome, ne manje spornom vidi i činjenicu da nacionalna vijeća u Crnoj Gori zastupaju manjine koje im pripadaju po političkoj osnovi, te da partije – bez ustručavanja – sebi dodjeljuju ulogu koju bi po Ustavu trebalo da imaju ove organizacije.

– Ne pravim razliku između ljudi po nacionalnostima, već jesu li ljudi ili neljudi. Kao građanin, imam puno poštovanje prema tim ljudima, ali mi smeta kada to svi zloupotrebljavaju. Ali nacionalne ideologije su žestoka zabluda, naročito kada se stranke pozivaju na to da su „autentični predstavnici manjinskih naroda i nacionalnih zajednica“ – rekao je sagovornik Pobjede.

Kako je dodao, Ustav je riješio specifičnu poziciju manjinskih naroda i nacionalnih zajednica, kroz njihove – uslovno rečeno – neophodne privilegije.

– Sada, međutim, imamo situacije da se u okvirima tih nacionalnih establišmenata javljaju problemi i zloupotrebe. Konkretno, nije sporno da treba da postoji nacionalni savjet, ali on ne može da politički djeluje. Istina, političari se često pozivaju na nacionalne savjete, ali to ne bi smjela da bude politička priča. Oni treba da budu autentični predstavnici manjinskih naroda i nacionalnih zajednica, koji treba da se bave onim što je autohtonost, bolji život i razvoj te zajednice.

Znači, to mora da bude u korist naroda. Nažalost, bojim se da se to često koristi kao ucjenjivačka politika. Stranke kažu da su predstavnici manjinskog naroda, bilo kojeg. A u Ustavu piše da su autentični predstavnici manjinskih naroda i nacionalnih zajednica nacionalni savjeti, a ne partije. I nijedna nacionalna manjina da kaže kako partije obmanjuju – ukazao je on.

EU je raširila prste preko očiju i klima glavom, kao u slučaju zakona koji se tiču policije. Ali ovdje se ne radi o pojedinačnim zakonima, već o lošem sistemu. Ne postoji fundamentalno postavljen pravni poredak u skladu sa standardima Evropske unije i sa Ustavom Crne Gore. Mene to užasava, kaže Blažić

Za Blažića je i način na koji se usvajaju pojedini zakoni više nego sporan. Smatra da se to radi skoro pa – u tajnosti, te da je to nepisano pravilo onih koji danas sprovode demokratiju.

– Najgori su otišli u politiku. Ljudi koji su, po vokaciji, neostvareni, koji su neiživljeni, koji boluju od kompleksa autoriteta, koji se nijesu ni u čemu dokazali. Taj kompleks može da im nadomjesti i pokrije samo vlast. I sada je sve totalni raspad sistema – naveo je on.

Smatra da nam usklađivanje s pravilima Evropske unije u takvim stvarima neće mnogo pomoći, te da predstavnici te ekonomsko-političke zajednice još nijesu ništa naučili o našoj zemlji.

– Crna Gora je mnogo godina uložila u ulazak u EU, ali to je i greška EU, jer za tih 15 godina nijesu naučili što je Crna Gora. Oni hoće „silom na sramotu“ da nas uvuku. A onda političari ovdje kažu da je to njihov uspjeh. EU je raširila prste preko očiju i klima glavom, kao u slučaju zakona koji se tiču policije. Ali ovdje se ne radi o pojedinačnim zakonima, već o lošem sistemu. Ne postoji fundamentalno postavljen pravni poredak u skladu sa standardima Evropske unije i sa Ustavom Crne Gore. Mene to užasava – kazao je on, komentarišći usvajanje izmjena zakona o unutrašnjim poslovima i Agencije za nacionalnu bezbjednost.

Kao rješenje vidi samo radikalne poteze. Za njega je adekvatan primjer način na koji su 2014. godine postupili

Ukrajinci kada su ušli u njihovu skupštinu, a svi poslanici su završili na deponiji „jer tamo i pripadaju“.

– Neka se ljuti ko god hoće. Ali do sada niko nije rekao da sam pretjerao. Ni kada kažem da nema unosnijeg biznisa od partijskog biznisa. Nikad dosta. Nikad dosta. A intelektualni kapaciteti – nema ih. Pretače poslanika su bili Aristotel i Sokrat, trustovi umova. Nama trebaju takvi ljudi. U krajnjem, ne moraju da budu neki vrhunski intelektualci, već samo normalni ljudi. Ništa više. Ali sada svako dođe i drži lekcije, čim dobije partijsku knjižicu. Priča o ustavnom sistemu, o državi i njenim institucijama, a o tome zna samo ono što su mu drugi rekli da ponovi. Pogledajte djecu, sa 16, 17 i 18 godina, još ništa ne znaju, ali svi trče u partije. Ne shvataju da je to ispiranje mozga. A partijama upravo od njih zavisi egzistencija – zaključio je Blažić u razgovoru za Pobjedu.