Blago dobrotskih palata mora blistati jačim sjajem iz Kotora u svijet

sa izložbe

„Sačuvano blago dobrotskih palata” mora biti na pravi način valorizovano i dostupno očima najšire javnosti, a turističkoj ponudi Kotora poseban desert.

Miris slavne prošlosti, pomorske tradicije, kulture življenja i sjaj palata koje su gradili, materijalnim i duhovnim bogatstvom ispunjavali slavni kapetani, u odlomku sinoć u Galeriji solidarnosti palate Pima u Kotoru.

O značaju stare dobrotske porodice Radimir, iz čijih palata je dio dragocjenog nasljeđa, svjedoče istorijski zapisi i izloženi rodoslov na kome je od XVI vijeka do danas predstavljeno 1300 imena, među kojima 124 kapetana, 6 poručnika i 106 mornara.

Članovi ove porodice bili su vlasnici ili zapovjednici na 105 jedrenjaka, kazala je u pregledu ove izložbe etnološkinja  Dragana Lalošević koja je, zajedno sa Danijelom Đukić, i autorka postavke posvećene pomorstvu.

“Svjestan bogatstva koje posjeduje, Zoran Radimir svjestan je vrijednosti i priče koju priča to bogatstvo, a mi smo smatrali da bi izložba i ponovno izlaganje porodičnog nasljeđa Radimira moglo biti podsticaj da se najzad ozbiljno osmisli njegov dalji život. Iako nam govore o sjajnoj prošlosti, divnoj porodici Radimir i velikom usponu Dobrote, što je život predmeta ako ne zažive, ne nađu svoje mjesto ili su sakriveni u nekoj od dobrotskih palata“ kazala Laloševićeva, rukovoditeljka Muzeja grada Perasta.

Izloženi predmeti imaju sve uslove da postanu muzejski predmeti. Oni su obrađeni, a njih 525 je sa palatom Radimir i Crkvom Svetog Mihovila dobilo status zaštićenog kuturnog dobra, podsjetiola je ona.

Drugi dio postavke vezan je za pomorstvo, a u trećem dijelu postavke je najveći dio etnografskih predmeta uglavnom vezan za posuđe i upotrebne predmete sa sačuvanim primjerkom cacare, starog oglavka koja čini posebnu vrijednost.

U ime organizatora izložbe OJU „Muzeji“ prisutne je pozdravio direktor Dušan Medin, izrazivši zadovoljstvo saradnjom sa porodicom Radimir.

„Ovo jesu bokeljske teme, ali i vi i mi svi koji se bavimo kulturnom baštinom znamo da nadilaze bokeljski kontekst, nadilaze lokalnu priču, pozicioniraju Dobrotu i Kotor na jedan širi nivo, a to je evropski, dozvolite da kažem i svjetski, kazao je Medin.

Izložbu je otvorila Milica Martić, načelnica Direkcije za razvoj djelatnosti u oblasti kulturne baštine Ministarstva culture.

Ona je posebno apostrofirala humanost porodice Radimir koja je tokom svog trajanja dijelila sa drugima. Težeći boljem životu za sebe i svoje potomstvo, dijelila je sa svima koji su se uz njih u tim vremenima našli, a ništa zauzvrat nije očekivala. “Napomenuću da su brojne muzejske zbirke obogaćene i poklonima porodice Radimiri, u prvom redu Pomorski muzej, ali i drugi muzeji“, rekla je Martić.

Ona je istakla da veoma obavezuje činjenica što nasljeđe porodice Radimir i kulturna dobra od 525 predmeta i 21 novčića nastalog u Kotoru predstavljaju kulturno blago Crne Gore.

U ime porodice prisutnima se obratio Zoran Radimir i zahvalio OJU „Muzeji“.

On smatra da bi nasljeđe porodice Radimir trebalo da bude dio postavke nekog istorijskog ili muzeja grada Kotora, Stoga je apelovao na gradske vlasti da nađu način da se to riješi. “Kotor je svojom kulturom zadužio dosta Crnu Goru, pa vjerujem da vlasti imaju argumente da traže da se stara zgrada zatvora vrati ovom gradu jer bi se u njemu mogle smjestiti i arheološke i etnografske i druge brojne zbirke koje ovdje imamo“ poručio je Radimir.

Večeri od duše, nostalgije i otmjenosti notu više je uz auetntično Dobrotsko i Škaljarsko kolo kao i čuvenu Bokeljsku noć dala violinistkinja Nevila Klakor.