Bešić: Za vrijeme Vlade Abazovića navikli smo na ad hok odluke bez utemeljenja u zakonu

Mi smo za vrijeme Vlade Dritana Abazovića navikli na te stvari, da se poteže za nekim ad hok rješenjima koji nemaju utemeljenje u zakonu, kao što je zahtjev da novoizabrani predsjednik Jakov Milatović poništi ukaz o raspuštanju Skupštine i zakazivanje parlamentarnih izbora za 11. jun, ocijenila je direktorica Centra za demokratiju i ljudska prava Milena Bešić gostujući u emisiji “Znam da znaš” na Gradskoj RTV.

” Od kada je izabrano šest, a ne sedam sudija Ustavnog suda u javnosti se već izražavala sumnja da ćemo u nekom trenutku doći u situaciju kada će tokom glasanja biti tri na prema tri i kada Ustavni sud neće moći da donese neku odluku. To se sada desilo u slučaju ukaza u raspuštanju Parlamenta. I tada smo govorili da će to biti problematično ukoliko se bude radilo o nekoj bitnoj odluci od koje zavise neki dalji bitni procesi. Upravo sada vidimo zbog čega je bitno imati Ustavnu sud u punom sastavu kako bi bilo moguće donijeti odluku i spiječiti dalje usporavanje i kočenje procesa koji su od vitalnog značaja za funkionisanje sistema”, navodi Bešić.

Prije donošenja inicijative, dodaje, veći dio stručne javnosti složio se da Ustavni sud ne odlučuje o ukazu kao pojedinačnom aktu.

” Posezalo se za nekim ad hok rješenjima koji nemaju utemeljenje u zakonodavstvu, makar ne u praksi, što se pokazalo i zahtjevom Abazovića da Milatović poništi ukaz Đukanovića. To proizvoljno tumačenje zakona da cilj opravdava sredstva i da ako nemamo vremena da čekamo neku odluku možemo fleksibilno da tumačimo određenu zakonsku normu, pa da napravimo ono što nam je trenutno cilj “, kaže Bešić.

Kako kaže, takav je slučaj bio i sa tužilačkim zakonima, sa izmjenama zakona o predsjedniku koji su i doveli do ovakve neke mogućnosti.

” Izbori su neminovni, mi imamo sve tri grane vlasti u vd stanju, nelegitimnom za odlučivanju. I prosto je više nego krajnje vrijeme da dođe do izbora. Da institucije dobiju legitimetet i da funkcionalno i u skladu sa zakonom i Ustavom djeluju. To bi trebalo da bude interes svakog građanina, a kamoli onih koji su na pozicijama donosioca odluka. Tako da ja tu ne vidim, osim nekih partijskih interesa, razlog da se izbori, koji su neminovni, odlažu. Samo da to ne bi bilo da su po ukazu aktulenog predsjednika”, smatra Bešić.

Pojedini politički subjektu odlažu izbore, prema njenom mišljenju jer su se desile određene prekompozicije u odnosima snaga samih partija.

” U međuvremenu smo dobili novi politički subjekt koji nema parlamentarni status, a sa druge strane dobio je veliku podršku na lokalnim izborima, naročito kad uzmemo u obzir Podgoricu. Takođe i na predsjedničkim izborima, kandidat Evrope sad je izabran za predsjednika”, dodaje ona.

Bešić kaže da se vidi bojazan jednog broj subjekata zbog kratkog vremena do Parlamentarnih izbora.

“Rezultat predsjedniničkih izbora definitno je bila realna, ali ta razlika je bila drugačija u odnosu na mjerenja prije izbora ” kaže ona.

Ona kaže da svu svi saglasni da je očekivan poterz Đukanovića da podnese ostavku na funkciji predsjednika DPS.

” Ja sam možda vjerovala da može neće doći od toga do Parlamentarnih izbora u junu. Pitanje svih pitanja je da li će to biti trajno i da li će gospodin Đukanović ostati neprikosnovena siva eminencija u DPS, osim što neće formalno obavljati tu funkciju. Sve ono što nam je govorilo do sada da nijesmo vidjeli neke suštinske promjene u toj partiji “, kaže Bešić.

Ona navodi da ni Milatović neće podnijeti ostavku u partiji, kao što to ranije nije radio ni Đukanović.

” Građani na to nijesu navikli. Meni je taj potez od strane Milatovića jasan, ne kažem da je ispravan, ali vidimo da su oni najmlađi politički subjekt i da ima dva lidera, prosto je jasno da želi da zadrži tu poziciju. U budućnosti u kojoj treba da sazrijeva, stvara štabove, pitanje je koliko bi nakon isteka mandata mogao da računa na podršku”, kaže Bešić.

Podrška DF i Demokrata je, kaže, defintivno doprinijela pobjedi Milatovića.

” Uvijek će jedan dio birača ostati vjeran stavovima DF, oni se više razlikuju po uvjerenjima i programima, na spoljno-političkom planu. U odnosu na podržavaoce Demokratama i Evropi sad. Svi imaju negjde sličan procenat podrške i DF i Demokrate i Evropa sad “, navodi ona.

Svakoj demokratskoj zemlji treba jaka opozicija, jes smo imali 30 godina iste aktere na vlasti, ocjenjuje Bešić.

“Važno je da imamo jaku opoziciju da je spremna na proaktivni pristup, da zajedno sa civilnim sektorom i javnošću bude kontrolni mehanizam u vršenju vlasti. Ako nemamo predstavnike opozicije u tijelima onda ne možemo govoriti o kontrolnom mehanizmu. Srećom, EU put ne zavisi samo od Crne Gore. Međutim, moguće je ako se ispune svi preduslovi koje smo pominjali, u prvom redu da se unaprijedi vladavina prava. Za takve odluke je neophodna politička volja”, smatra Bešić.