Atmosfera selektivnog linča

Više državno tužilaštvo u Podgorici će preispitati ima li elemenata krivičnog djela u objavi karikature portala Borba kojom se vrijeđa poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter. To je Pobjedi potvrđeno iz VDT-a.

Na karikaturi autora Zorana B. Lekovića, koja je objavljena na Fejsbuk stranici portala Borba, žena postavlja pitanje muškarcu: „Onom Milovom poslaniku Oskaru, je li prezime Hitler ili Huter?“.

Karikatura razrađuje i „umjetnički se naslanja“ na prethodnu izjavu prvog čovjeka Nikšića Marka Kovačevića koji je provokativno konstatovao da lideru partije kojoj pripada Andriji Mandiću, kao prvom čovjeku Skupštine Crne Gore – lijepo stoji „zgrada Zetske banovine“ na Cetinju, te da to „normalno Švabama smeta“.

Bio je to Kovačevićev osvrt na početak sjednice prvog proljećnog zasijedanja Skupštine koja je održana na Cetinju, na kojoj je izbio verbalni okršaj Hutera i poslanika Demokratske narodne partije Milana Kneževića.

„Autohtoni“ poslanici

Povod za verbalni okršaj bila je prethodna upadica Slavena Radunovića iz Mandićeve stranke koji je potegao, već jednom ranije načetu, temu o Huterovom austrijskom porijeklu.

Tu je tezu 19. januara tokom polemike o državnim simbolima u Skupštini Crne Gore, podigrao poslanik PES-a Darko Dragović koji je Huteru poručio da ne može imati isti odnos prema istoriji, kao „autohtoni Crnogorci“.

– Gospodine Hutere, ne možete da imate istu emociju kakvu ja imam, kakvu ima Radunović, Mugoša, i kako svi mi ovdje autohtoni Crnogorci imamo prema borbi naših predaka za slobodu Crne Gore – naveo je tada Dragović.

Uoči zasijedanja na Cetinju u četvrtak održan je i protestni skup sa kojeg je predsjedniku parlamenta Andriji Mandiću poručeno da Cetinje „neće trpjeti njegovih 30 godina fašizma“. Sve je to bila uvertira za još jedan ksenofobni ispad Marka Kovačevića kojem nije prvi put da relativizuje istorijske činjenice, negira ratne zločine i veliča fašististe i kolaboracioniste iz Drugog svjetskog rata, kao i da glorifikuje državo-pravne tvorevine u kojima je Crna Gora bila unižena i izbrisana sa lica zemlje.

Onda je u cijelu priču upakovao „Švabe“…Kovačevićeva otvorena provokacija i šovinističko etiketiranje ljudi u Crnoj Gori naišla je na brojne oštre reakcije u javnosti. Osnovno državno tužilaštvo u Nikšiću je tim povodom navelo da preispitivanje da li je Kovačević počinio krivično djelo nije u njihovoj nadležnosti, već je slučaj pod lupom Višeg državnog tužilaštva u Podgorici. Ta će tužilačka instanca ispitati ima li elemenata krivičnog djela u Kovačevićevoj izjavi.

Uporedo, zapaljiva retorika uzrokovala je spiralu govora mržnje na društvenim mrežama što dodatno zaoštrava ionako poremećen javni diskurs i podstiče jačanje etničke i vjerske distance, na koju upozoravaju rezultati anketa javnog mnjenja.

Prebrojavanje krvnih zrnaca

Prije nego što je Više državno tužilaštvo uopšte „ušlo u materiju“ slučaja Kovačević, pojavila se karikatura koja razrađuje Kovačevićevu izjavu i podgrijava ranije saopštene stavove kojima se prebrojavaju krvna zrnca i građani ove države etiketiraju zbog porijekla i prezimena koje se ne uklapa u neko od tipičnih bratstava sa ovog područja.

Na sličan način je „inkvizicija“ karnevala u Herceg Novom, pravdajući se umjetnošću, tradicijom i slobodom govora, spalila lutku pisca Andreja Nikolaidisa, za kojeg su u prvi plan istakli da je dukljanizovani Grk, aludirajući na porijeklo prezimena.

Takvu je otvorenu ksenofobnu lomaču, u izvedbi karnevalskih ,,dželata“ u odeždama koje asociraju na rasistički „KKK“, blagosiljao i sam predsjednik opštine Herceg Novi Stevan Katić, nazivajući je odrazom „duha Mediterana“.

Tako smo u nepunih sedam dana dobili nekoliko primjera u kojima se pored idoloških i političkih neslaganja u prvi plan, kao grijeh oponentu, uzima etničko porijeklo, što nikad nije bilo svojstveno crnogorskom ambijentu.

Sa druge strane, nejednak pristup tužilačke organizacije na različite javne istupe političara, sveštenika ili književnika i javnih djelatnika stvorila je atmosferu selektivnog linča.

Na svojoj koži to je osjetio profesor FCJK istoričar Boban Batrićević, kao kritičar otvorenih klerikalnih tendencija koje ugrožavaju multietnički i sekularni karakter države.

Protiv njega se u predmetu po optužbi Višeg državnog tužilaštva pred Sudom za prekršaje u Podgorici vodi postupak jer je u novinarskoj kolumni javno kritikovao prepoznatljive crkvene politike SPC, citirajući riječi mitropolita Joanikija i episkopa Metodija, koji promovišu istorijski revizionizam, negiraju crnogorsku naciju i vjeru rabe za promociju srpske hegemonije.

Neobjašnjiva literarna sloboda

Institucije pokazuju jako izraženu trpeljivost prema glasnogovornicima i predstavnicima SPC u Crnoj Gori koji otvoreno negiraju postojanje crnogorske nacije, a bez uvijanja se zalažu da, tragom toga, ne treba ni da postoji Crna Gora kao država, što onda političari poput Kovačevića prevode u aluzije na Zetsku banovinu.

To potvrđuje i činjenica da je krajem decembra prošle godine, poslije devet mjeseci izviđanja, Više državno tužilaštvo u Podgorici utvrdilo da u stavovima sveštenika SPC Ognjena Femića, sadržanim u autorskom tekstu na portalu IN4S pod naslovom „Ujedinjenje ili ukrajinizacija“ nema elemenata krivičnog djela.

Konkretno iz stava Višeg tužilaštva proističe: predstavniku crkve Femiću data je literarna sloboda i pravo na vrijednosne sudove u okviru kojih, služeći se usput biblijskim paralelama, poručuje i upozorava da je nezavisna Crna Gora antipod države, stvorene na antidržavnim, „kainovskim“ elementima i da je jedini način da se izbjegne bratoubilaštvo i ukrajinski scenario – ujedinjenje srpskog naroda u jednu državu.

Time je nedvosmisleno ostavljen prostor za primjenu dvostrukih standarda u tretiranju vrijednosnih sudova, zavisno od toga da li dolaze iz redova crkve ili građanski orijentisanih kritičara klerikalnih tendencija.

Da postoji različit tretman i brzina reagovanja u pojedinim slučajevima ranije je ukazano iz nevladinog sektora, uz apel da tužilaštvo definiše jasno uputstvo za primjenu normi koje sankcionišu potencijalno izazivanje nacionalne i vjerske mržnje, kako bi se izbjegli „neobjašnjivo nejednaki pristupi“.