Aneksija ipak nasilna, a Dvorac na Kruševcu bi mogao promijeniti vlasnika

PES izmijenio kontroverzni prijedlog izmjena Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović-Njegoš

Kada je prije pola godine u zakonodavni dom stigla prva verzija izmjena zakona kroz inicijativu koju su potpisali Miloš Pižurica i Gordan Stojović, uslijedila je višemjesečna polemika zbog najave promjene prvog člana koji je tijesno vezan za jednu od najtragičnijih epizoda tokom skoro hiljadu godina crnogorske državnosti

Autor:Kristina Jerkov

Zakon o statusu potomaka dinastije Petrović-Njegoš kojim se od 2011. godine reguliše njihov status u Crnoj Gori, mogao bi biti uskoro izmijenjen u dijelu koji se odnosi na vlasništvo nad nekretninama, korištenje, te obezbjeđivanja stalnog finansiranja Fondacije „Petrović Njegoš“, ali neće biti brisan pojam „nasilna aneksija“ kao što je to bilo prvobitno predloženo.

To proističe iz dokumenta koji je juče ušao u skupštinsku proceduru, na osnovu amandmana Miloša Pižurice, poslanika Pokreta Evropa sad, na čijem je čelu premijer Milojko Spajić. Istovremeno, „odrekli“ su se prvog, spornog rješenja koje su predložili u oktobru 2025. godine. Time je ova vladajuća stranka, takoreći, priznala svoju grešku koja je mogla rezultirati grubim istorijskim revizionizmom s kojim se Crna Gora i njeni građani posljednju godinu sve više susreću.

PRVI PRIJEDLOG

Kada je prije pola godine u zakonodavni dom stigla prva verzija izmjena pomenutog zakona kroz inicijativu koju su zajednički potpisali Pižurica i njegov stranački kolega Gordan Stojović, uslijedila je višemjesečna polemika zbog najave promjene prvog člana koji je tijesno vezan za jednu od najtragičnijih epizoda tokom skoro hiljadu godina crnogorske državnosti. Sve je kulminiralo raspravom u Skupštini, koja je završena pred kraj prošle godine, pa je ostalo još samo da se poslanici izjasne o predloženim izmjenama.

U ovom trenutku, tekst zakona glasi: „Radi istorijske i moralne rehabilitacije dinastije Petrović-Njegoš, ovim zakonom se uređuju pitanja od značaja za status potomaka dinastije Petrović-Njegoš, koja je detronizovana protivno Ustavu za Knjaževinu Crnu Goru, aktom nasilne aneksije države iz 1918. godine“. Poslanici PES-a su amandmanom u oktobru prošle godine zatražili, a s time se tada saglasio jedini direktni potomak dinastije princ Nikola II Mihailov Petrović Njegoš, da se tragični događaji u kojima je Crna Gora nestala skoro preko noći, a njeni vladari detronizovani, ne bude definisan kao „nasilni“.

Ovakvu opciju su objeručke prihvatili iz prosrpskih vladajućih partija, Nove srpske demokratije Andrije Mandića i Demokratske narodne partije Milana Kneževića. Tokom rasprave o prvobitno predloženim izmjenama zakona, koja je završena pred kraj prošle godine, lideri ove dvije stranke su ultimativno tražili da se iz teksta koji vraća dvorac na Kruševcu u Podgorici potomcima dinastije Petrović-Njegoš izbaci, kako su rekli, „istorijski kontekst“ brisanjem cijelog termina „nasilna aneksija“.

U namjeri da javnost upozna sa svojom stranom priče, princ Nikola se osvrnuo na svoj, kako je rekao, 35-godišnji angažman za mir i ljudska prava na prostoru nekadašnje Jugoslavije, te priznanje nezavisne Crne Gore. Kako je precizirao, na zakonu koji je usvojen 2011. radilo se sedam godina, kako bi njegovi preci bili „moralno i istorijski rehabilitovani“.

– Već tada je termin „nasilna“ izazvao polemike i spriječio da zakon bude usvojen većinom glasova poslanika. Za mene, tada kao i danas, riječ „aneksija“ ostaje istorijska činjenica koja je izbrisala Crnu Goru sa mapa i bacila moju porodicu u bol izgnanstva. Što se ostalog tiče, prepuštam istoričarima da raspravljaju o događajima koji su se desili prije skoro 127 godina – napisao je on u obraćanju javnosti, te dodao kako se izraz „nasilna“ u riječi „aneksija“ već „sam po sebi podrazumijeva“.

U dalju polemiku o opravdanosti brisanja odnosno očuvanja pojma „nasilna aneksija“ tada su se uključili i istoričari, ukazujući da je to pokušaj još jednog istorijskog revizionizma. Tako je Vukota Vukotić za Pobjedu ukazao da ovakav prijedlog poslanika PES-a znači da je riječ o „privlačenju političke pažnje“.

– To je, zapravo, atak na crnogorsku istoriju i fakte koje je crnogorska istorijska nauka do sada utvrdila. Naime, tvrdnje predlagača izmjena zakona – pa čak i priča samog princa Nikole II, koji je sada na tom fonu – jeste da je svaka aneksija zapravo nasilan čin. To nije tačno, jer postoji mnogo primjera gdje su aneksije vrlo mirno prošle, poput one Bosne i Hercegovine, ili pak Anšlus Austrije od strane Trećeg rajha 1938. godine – podsjetio je on i ukazao da je „sve to mirno prošlo“.

Kako je dodao, sasvim je jasno zbog čega u aktuelnom zakonskom rješenju namjerno stoji izraz „nasilna aneksija“.

– Upravo da bi se naglasilo sve ono što se desilo u Crnoj Gori od novembra 1918. godine, Podgoričke skupštine i Božićnog ustanka 1919. godine, te svih drugih događaja do kraja 1920. godine, kada su pale zadnje komitske žrtve. I sve to neko želi da obriše – dodao je on.

I Adnan Prekić, profesor na Katedri za istoriju Filozofskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, za Pobjedu je istakao da ne postoji zakon, niti

zakonska norma, koja može promijeniti ono što su naučno utvrđene činjenice o nasilnom prisajedinjenju Crne Gore Srbiji 1918. godine.

– Apsolutno sam siguran da su ova, kao i sve prethodne vlasti koje su nastojale zakonima propisati i oblikovati istorijsku istinu, krenule pogrešnim putem. Zbog toga je u cijeloj priči važnije analizirati motive vladajuće većine da otvoreno uđe u proces istorijskog revizionizma – rekao je on, te dodao da „smatra smiješnim teze o jezičkim usaglašavanjima“, koje su se mogle čuti od pojedinih poslanika.

NOVE IZMJENE

U juče predatom prijedlogu PES-a akcenat je na imovinskim obavezama na koje će se država obavezati prema potomcima posljednje crnogorske vladarske dinastije, uz još neke korekcije u odnosu na oktobarski amandman ove stranke. Naime, prvobitno je bilo predloženo da se potomci jednako tretiraju bez obzira na pol, pa bi nasljednici jednako trebalo da se tretiraju bez obzira da li je riječ o najstarijem muškom ili ženskom djetetu. No, taj dio je nestao u novoj verziji izmjena zakona, pa će nasljedno pravo ubuduće imati samo najstariji sin i njegova supruga.

Dakle, ostale su izmjene koje se tiču izdvajanja i imetka nasljednika dinastije. To se, prije svega, odnosi na Fondaciju „Petrović Njegoš“, čije je osnivanje bilo definisano aktuelnim zakonskim rješenjem. Cilj organizacije bio je „afirmacija crnogorske kulture i humanitarnih aktivnosti“, na njenom čelu je predstavnik potomaka dinastije, a za njen rad u prvih sedam godina (do 2018) bila su određena 4,3 milona eura. Prema predloženim izmjenama, ova nevladina organizacija će od 2027. dobijati iz budžeta po 100.000 eura na godišnjem nivou. Podsjećamo, princ Nikola II, kao predstavnik potomaka dinastije, od 2018. godine ima redovna mjesečna primanja u visini bruto zarade predsjednika Crne Gore. Šef države, Jakov Milatović je tokom 2025. godine primao platu, sa svim poreskim opterećenjima, nešto manju od 2.800 eura.

Uz to, od onoga što je nuđeno prvim zakonom, nasljednicima dinastije bi trebalo da se odreknu vlasništva nad kućom na Cetinju od najviše 300 kvadaratnih metara i placa od još 5.000 kvadrata. Ostala im je na korištenje kuća kralja Nikole I Petrovića Njegoša na Njegušima površine 236 kvadratnih metara, sa dvorištem od 500 kvadrata i livadom od 1.270 kvadrata. Ostaje, i to u njihovom vlasništvu, i stan u Podgorici površine do 130 kvadrata.

Nekadašnji sprat u dvorcu na Kruševcu koji (i dalje) koristi Muzej savremene umjetnosti, trebalo bi da se svojinski drugačije oblikuje. Naime, izglasavanje zakona značilo bi da će nasljednici imati u svojini cijeli bivši kraljevski objekat sa zemljištem koje mu pripada. Uz to, rekonstrukcija, opremanje i održavanje kuće na Njegušima, kao i rekonstrukcija i opremanje dvorca u Glavnom gradu finansiraće se iz Kapitalnog budžeta za 2026. godinu. Ipak, ovaj kulturno-istorijski spomenik neće moći da prodaju, niti da ga otuđe na bilo koji način, a mogu ga prodati isključivo državi Crnoj Gori, „po cijeni koja je utvrđena na dan sticanja svojine na toj nepokretnosti“. S obzirom na na cijene nekretnina u Podgorici, država bi mogla da ga otkupi jedino ako kvadrati dvorca budu izjednačavani s onim naselja na Veljem brdu. Ili, možda, da se potomcima porodice Petrović-Njegoš ponudi kompenzacija za stanove u budućem ekskluzivnom kompleksu nadomak glavnog grada…

Da li će dio vlasti novi prijedlog opet iskoristiti kako bi „trgovao“ nekim drugim rješenjima, biće jasnije u trenutku kada bude zakazana sjednica Skupštine na kojoj će se naći ova tačka dnevnog reda.