Anđušić: Izjašnjenje o Mandiću je elementarno pitanje demokratije, ovu vlast pobijedićemo na izborima

Malo je reći da je septembar na crnogorskoj političkoj sceni bio dinamičan. U središtu je bila izjava saučešća predsjednika Skupštine Andrije Mandića upućena povodom smrti ratnog zločinca Ratka Mladića. Ili, bolje je reći – saučešće je bilo ‘okidač’ za niz događaja koji će uslijediti u zakonodavnom domu, a povodom kojih su se oglašavali i akteri iz znatno širih krugova.

Elem, danas u crnogorskom parlamentu gotovo da imamo nepomirljiv jaz, a situacija je takva da se čeka da neko popusti. Da li će to biti Mandić i znatan dio većine, time što će dopustiti da bude održana rasprava o njegovoj smjeni? Ili će to, pak, biti veći dio opozicije , koji bez rasprave ne želi da učestvuje u glasanju o izmjenama Ustava, koje će se naći na dnevnom redu u petak?

Najzad, pitanje svih pitanja je da li danas u crnogorskoj politici imamo status-kvo. I to u momentu kada i sama šefica Evropska komisije Ursula fon der Lajen ističe da je zajedništvo svih političkih faktora izuzetno bitno zbog finiša evropskog integracionog procesa.

Vlast ovu situaciju može da riješi za pet minuta

„Ono što se dogodilo 24. septembra u Skupštini Crne Gore ogolilo je suštinu – umjesto velikog vojvodu, za kakvog se predstavljao Andrija Mandić, crnogorska javnost je vidjela kukavicu koja se grčevito drži za fotelju. Upravo iz opravdanog straha da ne ostane bez te fotelje, Mandić je onog dana pod ključem držao koalicione partnere, prvenstveno Pokret Evropa sad, kojem su prvobitno bile oduzete i skupštinske kartice, što predstavlja nezapamćeno poniženje poslanika, kako bi onemogućio obezbjeđivanje kvoruma, jer je odlično znao, ukoliko ta sjednica počne, da bi bio smijenjen. Zato, nakon što je onog dana izvršio udar na Ustav, na Poslovnik, na ugled Skupštine Crne Gore, na dostojanstvo poslanika vlasti, na slobodu medija i na pravo javnosti da zna, Mandić je utekao i iz plenarne sale kao nedorasli, nelegitimni i nedostojni predsjednik Skupštine“, tim riječima politički direktor Demokratske partije socijalista Mihailo Anđušić započinje osvrt na minula dešavanja.

Sudeći po Anđušiću, DPS neće mijenjati stav – u glasanju za zakonske i ustavne izmjene neće participirati sve dok se poslanici, kako on ističe, „slobodno, bez straha i pritisaka ne izjasne o inicijativi za smjenu Andrije Mandića“.

„Ovu parlamentarnu krizu koju je proizvela vlast, u namjeri da silu na sramotu sačuva fotelju Andrije Mandića, vlast može i da riješi za pet minuta – da prihvate da se na prvoj sjednici redovnog zasijedanja dnevni red dopuni inicijativom, da se o toj inicijativi raspravi, da se o istoj poslanici izjasne, kakav god rezultat izjašnjavanja bio – idemo dalje. Kad dođe do smjene Andrije Madnića, i pitanje nedostatka predsjednika Skupštine se rješava jednostavno – zakažu novu sjednicu i izaberu novog predsjednika parlamenta iz redova parlamentarne većine. Mi ne tražimo nikakve prečice do funkcija, ne želimo da budemo dio ove vlade, spremni smo da idemo na parlamentarne izbore na kojima ćemo ih pobijediti. Do tada – ovo je stvar političkog i moralnog principa“, naglašava sagovornik Analitike.

Sa Mandićem ne možemo ući u EU, svi iz Brisela ga izbjegavaju

Na opasku da je Fon der Lajen prilikom prošlondjeljne posjete Podgorici nedvosmisleno apelovala na političko jedinstvo, Anđušić ističe kako je riječ o univerzalnim porukama koje diplomate po prirodi stvari moraju da šalju i poruke koje je potrebno da se čuju sa najviših evropskih adresa u ovoj fazi evropske integracije Crne Gore.

„Ipak, dozvolite da podsjetim da je s istih tih najviših evropskih adresa decidno saopšteno da za one koji veličaju ratne zločince i ne poštuju pravosnažne presude međunarodnih sudova, u EU nema mjesta. Da prevedem – jedini teg na vratu Crne Gore na njenom evropskom putu je Andrija Mandić i politika koju on predstavlja. Da budem još precizniji – Crna Gora ne može ući u EU sa Andrijom Mandićem na čelu parlamenta“, ocjenjuje on.

Fon der Lajen: Potrebna politička stabilnost i široka…

U to, dodaje Anđušić, dodatno uvjerava i činjenica da se upravo Fon der Lajen prilikom posjete Crnoj Gori nije sastala sa Mandićem.

„Izbjegla ga je i komesarka za proširenje. Šef Odbora za evropske poslove Bundestaga se sastane sa poslanicima, ali ne i sa predsjednikom Skupštine. Taj predsjednik Skupštine, od 24. septembra nelegitimni predsjednik, ali legitimisani uzurpator te funkcije, dva puta kreće za Brisel i dva puta biva vraćen. Ako nekom i nije bilo jasno, sad mu je jasno kakav i koliki kredibilitet na evropskim adresama ima Andrija Mandić, koji, zahvaljujući Milojku Spajiću i PES-u, sjedi na čelu parlamenta države koja teži da bude prva sljedeća članica EU“, dodaje on.

Teško je, ipak, ne čuti i poruke partija većine. A one nerijetko znaju uperiti prst ka DPS-u, optužujući ih da imaju ambiciju da budu ‘kočničari’ na evropskom putu Crne Gore.

“Ko nas u konkretnom slučaju predstavlja kao kočničare evropskog puta? Ko je odgovoran za mrlju na obrazu Crne Gore koju je svojim anticivilizacijskim činom doveo Mandić? Odgovorni su i Spajić i njegov PES, koji su u vlast i Vladu uveli politiku koja ne poštuje vrijednosti na kojima se zasniva ustavni poredak Crne Gore, koja veliča lik i zlodjelo Ratka Mladića i koja negira da je u Srebrenici počinjen genocid“, smatra Anđušić.

Otud, on ima poruku i za Evropu sad.

„Umjesto što ovih dana zamajavaju javnost, Spajić i njegov PES treba da odgovore na pitanje da li je za njih Mladić zločinac ili heroj i da li je u Srebrenici počinjen genocid time što će, za razliku od četvrtka kad su, pretpostavljam, bili oteti, biti u sali kad na dnevnom redu redovnog zasijedanja bude inicijativa za smjenu Mandića i time što će se o istoj pred cijelom crnogorskom javnošću izjasniti“, dodaje on.

Iz većine planiraju izbore za februar ili mart, upozoravamo ih da ne produbljuju krizu

Kada žele izbjeći neugodne teme nalik toj, iz dijela većine izgovoriće već čuveno – „nemojmo gledati u prošlost“. A pogledamo li u bližu budućnost, tamo stoje – izbori. Ipak, kako sada djeluje, moglo bi se dogoditi da građani Crne Gore dogodine izlaze na dva izborna ciklusa u svega dva mjeseca.

Jer, po najnovijoj, doduše sasvim nezvaničnoj ‘kombinatorici’, parlamentarni izbori mogli bi biti održani prije lokalnih.

„Kad je postignut dogovor između vlasti i opozicije u vezi sa izbornim zakonodavstvom, neformalno je dogovoreno da, ukoliko tok stvari bude redovan, izbori budu održani u jednom danu 2027. godine, te da je za lokalne izbore za datum preciziran 13. jun. Tačno je da do nas dolaze informacije o navodnim planovima većine da se prijevremeni parlamentarni izbori održe u februaru ili martu naredne godine“, kaže Anđušić.

Ističe i kako nije potrebno dodatno objašnjavati šta se krije iza takve namjere.

„Ona je očigledna – da se sa nekoliko stotina eura većim platama u prvih nekoliko mjeseci pokuša spasiti posrnuli rejting partija aktuelne vlasti. Ipak, i ovim putem pozivamo predstavnike vlasti da ne produbljuju političku krizu, da se ne igraju sa legitimitetom izbora i time ne uvode zemlju u ozbiljnu političku i institucionalnu nestabilnost koja bi dodatno usporila proces evropskih integracija. Dakle, o ovom pitanju je potreban dogovor, a svaki jednostran potez vlasti imao bi ozbiljne posljedice“, ističe on.

U Demokratskoj partiji socijalista, dodaje naš sagovornik, već su počeli pripreme za izbore, i to kroz neprestanu komunikaciju sa građanima u svim crnogorskim gradovima.

„Slušamo građane, mapiramo probleme na koje nam ukazuju i kreiramo rješenja za iste koja će biti predstavljena kroz prezentaciju izbornog programa s kojim ćemo izaći pred građane Crne Gore“, poručuje Anđušić.

No, zasad je, kako dodaje, rano govoriti o tome da li će nastupiti samostalno.

„Finalnu odluku o formi nastupa donijeće organi DPS-a. Ono što je važno da kažem da mi potpuno spremni dočekujemo te izbore, svjesni da uživamo najveće povjerenje građana Crne Gore, koje, ni pod koju cijenu nećemo prokockati. Vrijeme je da se na pozicije odlučivanja o sudbini države vrati ozbiljnost i odgovornost, kakva nije postojala u ovih šest godina upravljanja Crnom Gorom od strane posttridesetoavgustovskih oslobodilaca“, naglašava on.

Za Novicu Vukovića jedini častan izlaz je ostavka

Anđušić je proteklih dana u niz navrata govorio o predloženom „Euro modelu“. No, mišljenje jednog čovjeka još se čeka. Ministar finansija Novica Vuković prije ravno 17 dana najavio je da će detaljnije analizirati dokumenta koja bi, prema mišljenju mnogih analitičara i stručnjaka, mogla izazvati tektonske promjene u fiskalnom sistemu. Do danas se nije oglašavao.

„Zaista gotovo bizarno zvuči činjenica da do danas, 20 dana nakon usvajanja programa “Euro model” na Vladi, nijesmo čuli osvrt na isti od strane resornog ministra Vukovića. Evidentan izostanak podrške, a potom i komentara nekog ko upravlja državnom kasom, čije mišljenje je bilo zakonski uslov za proceduru glasanja na Vladi, daje najbolji prilog ozbiljnosti cjelokupnog programa, kvalitetu njegove pripreme i povjerenju koje treba pridobiti od građana za isti. Evidentan je zaključak da do momenta prezentacije tog programa ministar finansija nikada nije ni vidio isti. Nakon svega toga, sve sem osim ostavke resornog ministra ne može biti realan i častan izlaz iz ove situacije“, poručuje Anđušić.

Osvrće se i na mjere koje se odnose na penzionere.

„Penzioneri su ovim i sličnim programima prevareni po treći put. Prvi put kada im je obećana prosječna penzija u iznosu od 600€, koja do današnjeg dana nije dostignuta. Prevareni su i na način što je narušena međugeneracijska solidarnost, gdje su oni sa VSS, koji su preko 40 godina izdvajali za svoje penzije, dovedeni u neznatno bolju ravan od onih koji su to radili svega petnaestak godina. I sada, po treći put, kada je neki prosječan iznos uvećanja njihove penzije sveden na pedesetak eura“, navodi on.

To znači, dodaje Anđušić, da će penzioneri, za razliku od nekih drugih kategorija kojima su plate uvećane po nekoliko stotina eura, sa najbrutalnijim talasom inflacije koji slijedi već krajem godine, morati da se izbore sa tih 50 eura i 100 eura jednokratne pomoći.

Niko vam ne može reći šta će biti sa vašim dosadašnjim izdvajanjima za PIO

I sam dodaje kako je mnogo nepoznanica povodom „Euro modela“. A jedna od njih je i – ukidanje doprinosa za PIO.

„Što se tiče penzionog fonda, odgovorno tvrdim da danas ne postoji nadležna osoba ili institucija u državi koja vam može dati odgovor na pitanje koliko će iznositi vaša penzija po osnovu dosadašnjih izdvajanja u taj fond. Takođe, niko vam ne može kazati da li će vam, nakon ukidanja doprinosa, iznos koji ste do sada izdvajali, biti na raspolaganju kako bi ste ga preusmjerili u neki drugi fond ili iskoristili onako kako biste vi htjeli“, smatra on.

U najkraćem, dodaje, ukida se koncept koji punih 100 godina traje u Crnoj Gori i koji kao takav funkcioniše gotovo neizostavno u čitavoj Evropi.

„Na kraju krajeva, postavlja se suštinsko pitanje, na koji način ćete popuniti rupu napravljenu ukidanjem doprinosa i postojećeg deficita fondova, za program koji teži gotovo milijardu eura, uz dodatnu milijardu eura duga koji pristiže naredne godine? Sve to u ambijantu izostanka domaćih kapitalnih i direktnih stranih investicina i momentu kada u Crnoj Gori ne postoji nikakvo stvaranje nove ekonomske vrijednosti“, zaključuje Anđušić.