Alarm za državu: Osuđivani nasilnik brine o žrtvama nasilja

Ministarstvo finansija i socijalnog staranja nedavno je za pružanje usluge socijalne i dječje zaštite opredijelilo 100.000 eura NVO Institut za socijalnu i obrazovnu politiku za projekte kojima se pomaže žrtvama nasilja – SOS telefon i Sklonište za žrtve trgovine ljudima. Direktor te NVO Mitar Radonjić je dva puta pravosnažno osuđivan zbog nasilja, a jednom zbog samovlašća, piše u presudama Osnovnog suda u Baru i Višeg suda iz Podgorice. Iz MFSS su Pobjedi kazali da po zakonu i pravilniku nije propisano da se taj resor bavi takvim informacijama.

Zakon i Pravilnik ne zahtijevaju provjere

Na pitanja jesu li prilikom odabira pružalaca usluga provjeravali reference ljudi koji su se prijavili na konkurs, znaju li da je Radonjić osuđivan za nasilničko ponašanje, kakav je njihov stav da se žrtve nasilja obraćaju za pomoć nekome ko je osuđivan za ovo krivično djelo, odgovaraju, između ostalog, da Ministarstvo nema zakonskog osnova da traži dokaz o kaznenoj evidenciji i ističu da ne raspolažu tim podatkom o direktoru Radonjiću.

Zakonom o socijalnoj i dječjoj zaštiti i Pravilnikom o bližim uslovima za izdavanje, obnavljanje, suspenziju i oduzimanje licence za obavljanje djelatnosti socijalne i dječje zaštite nije propisano da se uz zahtjev za dobijanje licence kao dokaz dostavlja izvod iz kaznene evidencije ili uvjerenje da se protiv istih ne vodi krivični postupak.

Kažu da je NVO Institut za socijalnu i obrazovnu politiku bio jedini prijavljeni pružalac za ove dvije usluge i da je ispunjavao sve uslove po zakonu iz nedavno objavljenih javnih poziva.

Radonjiću će finansirati uslugu SOS telefon za djecu i mlade koji su žrtve zlostavljanja, zanemarivanja, nasilja u porodici i eksploatacije ili kod kojih postoji opasnost da će postati žrtve za period od 1. februara do 31. decembra 2022. godine u iznosu od 40.000 eura. A za uslugu smještaja u prihvatilištu – skloništu djeteta, odraslog i starog lica koje je žrtva trgovine ljudima za period od 1. februara do 31. decembra 2022. godine (objavljen 20. 1. 2022. godine) izdvajaju 60.000 eura.

Upitani kada je ova Radonjićeva NVO dobila licencu za pružanje ove vrsta usluga, ko joj je izdao i koji su kriterijumi koji su morali da se ispune, iz resora ministra Milojka Spajića odgovaraju da je ta NVO licencu za pružanje usluge smještaja u prihvatilištu – skloništu djeteta, odraslog i starog lica koje je žrtva trgovine ljudima dobila 16. decembra 2019. godine.

Licencu za pružanje usluge SOS telefon za djecu, odrasla i stara lica koja su žrtve zlostavljanja, zanemarivanja, nasilja u porodici i eksploatacije ili kod kojih postoji opasnost da će postati žrtve zlostavljanja, zanemarivanja, nasilja u porodici i eksploatacije za teritoriju opštine Danilovgrad 15. juna 2021. godine. Još jednu licencu za SOS telefon za žrtve zlostavljanja, zanemarivanja, nasilja u porodici i eksploatacije dobio je 27. januara 2022. godine.

– Navedenom pružaocu usluge licence za obavljanje djelatnosti socijalne i dječje zaštite, odnosno za pružanje usluga izdalo je Ministarstvo rada i socijalnog staranja, odnosno Ministarstvo finansija i socijalnog staranja – naveli su oni.

Kontrolišu uslove, ne i odgovorna lica

Upitani da li je Ministarstvo ikada vršilo kontrolu ili evaluaciju rada prethodnih službenika koji su odobrili licence, kažu da Komisija za izdavanje licence za obavljanje djelatnosti socijalne i dječje zaštite koju je obrazovalo Ministarstvo rada i socijalnog staranja, a potom Ministarstvo finansija i socijalnog staranja u svom radu postupala je u skladu sa Zakonom o socijalnoj i dječjoj zaštiti i Pravilnikom o bližim uslovima za izdavanje, obnavljanje, suspenziju i oduzimanje licence za obavljanje djelatnosti socijalne i dječje zaštite i podzakonskim aktima kojima su propisani bliži uslovi za pružanje i korišćenje, normativi i minimalni standardi usluga socijalne i dječje zaštite.

-Te na osnovu dostavljanih zahtjeva i dokaza od pružalaca usluga, o čemu postoji evidencija u Ministarstvu – naveli su iz Ministarstva.

Tukao maloljetnike i prijetio da će ih zapaliti

Iz Osnovnog suda u Baru potvrdili su nam da je Radonjić pravosnažno osuđen 2014. godine zbog krivičnog djela nasilničkog ponašanja, u sticaju sa dva krivična djela – protivpravno lišenje slobode. Osuđen je na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od četiri mjeseca.

Sud je Radonjića proglasio krivim što je sa još jednom osobom 27. 6. 2011. godine oko 19 sati, ispred osnovne škole dok su se nalazili u vozilu, protivpravno lišili slobode maloljetne G. J. i G. I. Radonjić je pozvao oštećenog G. J. da dođe do vozila. Kada je došao, Radonjić ga je kroz otvoren prozor rukama uhvatio za glavu i jedanput udario o krov vozila, nakon čega je oštećeni pobjegao i sakrio se u prodavnicu. Radonjić ga je stigao, uhvatio za ruke i dovukao do vozila, gdje je naredio i njemu i oštećenom G. I., koji se tu nalazio, da uđu u vozilo, što su oni i učinili. Sjeli su pozadi. Radonjić, koji se nalazio na mjestu suvozača, nastavio je da maloljetnika udara šakama po glavi i tijelu, tražeći da mu vrate mobilni telefon i fotoaparat, za koje smatra da su mu oni prethodno oduzeli. Radonjić je maloljetnika izvukao iz vozila i ponovo izudarao šakama u predjelu glave i tijela, odakle ga je osoba sa kojom je bio odvezla do apartmana. I u apartmanu je, kako piše u presudi, nastavio da obojicu oštećenih udara rukama u predjelu glave i tijela, gdje je naredio jednom da klekne na koljena, a onda ga udario nogom u leđa. Prestao je da ga udara kada mu je potekla krv iz nosa. Zatim im je obojici zaprijetio da će ih zapaliti ako slučaj prijave policiji.

– Nakon što su ih protivpravno držali zatvorene oko 20 minuta u apartmanu, ograničivši im na taj način slobodu kretanja, pustili su ih, kojom prilikom su im nanijeli lake tjelesne povrede – piše u toj presudi suda.

Osnovni sud u Baru je Radonjića ponovo osudio i 2018. godine – ovog puta zbog krivičnog djela samovlašća. Presuda je te godine postala pravosnažna.

Radonjić je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od tri mjeseca, a sud je odredio da će kaznu izvršiti tako što će je okrivljeni izdržavati u prostorijama u kojima stanuje.

Ocijenjeno je da je Radonjić, koji je prodavao keramiku u jednom stovarištu u Baru, kriv što je upotrebom sile, a okrivljeni S. S. upotrebom prijetnje, samovlasno pribavljali pravo za koje su smatrali da im pripada. Oni su došli do kuće oštećene u namjeri da naplate dug za izvedene građevinske radove. Okrivljeni S. S. držao je u ruci kuhinjski nož i oštećenoj uputio riječi prijetnje – ubiću te za moj krvavi rad. Nakon čega joj je okrivljeni Radonjić iz ruke istrgao torbu iz koje je oduzeo i prisvojio novac u iznosu od 100 eura. Oštećena je zadobila laku tjelesnu povredu.

U toj presudi podsjećaju da je Radonjić osuđivan i presudom Višeg suda u Podgorici od 3. 11. 2014. godine, zbog krivičnog djela nasilničko ponašanje, uslovnom osudom kojom mu je utvrđena kazna zatvora od 4 mjeseca i istovremeno određeno da se kazna neće izvršiti ukoliko u roku od dvije godine ne izvrši novo krivično djelo. Navode da je presudom Osnovnog suda u Baru od 18. 12. 2014. godine zbog krivičnog djela nasilničko ponašanje u sticaju sa dva krivična djela protivpravno lišenje slobode kažnjen sa 4 mjeseca zatvora.

Radonjić tražio pitanja pa neće da odgovori na njih

Istog dana kada je Pobjeda poslala pitanja MFSS, Radonjić se javio navodeći da očekuje da u skladu sa Zakonom, ali i novinarskom etikom kontaktiramo i njega prije objavljivanja članka ,,s obzirom da se sa njim bavimo na vrlo čudan način sa tvrdnjama koje nijesu istinite“.

Nakon što smo juče zatražili od Radonjića mejl na koji možemo da pošaljemo pitanja, odgovorio je:

– Što se tiče pitanja vezanih za moj privatni život o čemu planirate da pišete napišite šta god hoćete, samo stavite što veću fotografiju. Ukoliko Vas bude zanimao rad Instituta i nekog od odsjeka istog, stojim Vam na raspolaganju – odgovorio je on.

Nije odgovorio na pitanja kako gleda na to što su ga sudovi osuđivali dva puta zbog nasilničkog ponašanja i jednom zbog krivičnog djela samovlašće, smatra li spornim da se žrtve nasilja obraćaju njemu za pomoć i na kraju – zašto je osnovao 33 NVO i jednu fondaciju.

Koji su uslovi za dobijanje licence

Iz Ministarstva kažu da je licenciranje pružalaca usluga uređeno u načelu Zakonom o socijalnoj i dječjoj zaštiti i to čl.130-135a, a bliže je uređeno Pravilnikom o bližim uslovima za izdavanje, obnavljanje, suspenziju i oduzimanje licence za obavljanje djelatnosti socijalne i dječje zaštite kojim pravilnikom su propisani bliži uslovi za izdavanje, obnavljanje, suspenziju i oduzimanje licence, kao i obrazac licence za obavljanje djelatnosti socijalne i dječje zaštite. Uz zahtjev se prilaže: rješenje da je pružalac usluge upisan u odgovarajući registar; akt o osnivanju; statut; akt o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, ako ima više od deset zaposlenih; licenca za rad za stručne radnike; ugovor o radu ili drugi ugovor zaključen sa stručnim radnikom, stručnim saradnikom i saradnikom; osnov prava korišćenja objekta i skica prostora u kojem se pruža usluga; program pružanja usluge (broj korisnika, procjena, planiranje i aktivnosti za pružanje konkretne usluge); procedure koje pružalac usluge obezbjeđuje u skladu sa propisom kojim se uređuju bliži uslovi za pružanje i korišćenje usluge, kao i normativi i minimalni standardi usluge za koju se podnosi zahtjev za izdavanje licence; dokaz o uplati administrativne takse, saglasno zakonu, a pored navedenih dokaza, pružalac usluge smještaja u ustanovu, prihvatilišta, svratišta i dnevnog boravka, dužan je da dostavi i: popis opreme, dokaz o obezbijeđenim sanitarno-tehničkim i higijenskim uslovima za rad; stručni nalaz, odnosno izvještaj o izvršenim pregledima i ispitivanjima sredstava za rad sa ocjenom da su na njima obezbijeđene propisane mjere zaštite i zdravlja na radu; i dokaz o ispunjenosti uslova zaštite od požara, te pravilnicima kojima su propisani bliži uslovi za pružanje i korišćenje, normativi i minimalni standardi usluga socijalne i dječje zaštite.

Ombudsman nije nadležan

Iz institucije zaštitnika ljudskih prava i sloboda kazali su da ombudsman nije nadležan za izdavanje, obnavljanje, suspenziju i oduzimanje licenci za obavljanje djelatnosti socijalne i dječje zaštite.

– Ova pitanja, uključujući uslove i procedure, uređena su Pravilnikom nadležnog Ministarstva, koje je samim tim adresa za pojašnjenje/razrješenje svih spornih situacija, uključujući i pitanje da li osoba ranije osuđivana za određena krivična djela može biti pružalac usluga iz djelokruga socijalne i dječje zaštite – naveli su oni.

Dodaju da do sada nijesu imali pritužbe na usluge koje pruža NVO Institut za socijalnu i obrazovnu politiku.

Osnovao 33 NVO i jednu fondaciju

Iz Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija kazali su Pobjedi da je Radonjić krajem prošle godine osnovao tridesetak udruženja, odnosno nevladinih organizacija.

Osnovao je Mladi Sutomora, Asocijacija za saradnju sa dijasporom, Institut za socijalnu i obrazovnu politiku, Viktimološko društvo Radanovići, Viktimološko društvo Budva, Viktimološko društvo Sutomore, Viktimološko društvo Ulcinj, Svjetlost Danilovgrada, Omladina Danilovgrada, Mladi Danilovgrada, Viktimološko društvo Danilovgrad, Viktimološko društvo Šavnik, Viktimološko društvo Krtole, Viktimološko društvo Tivat, Viktimološko društvo Herceg Novi, Viktimološko društvo Plužine, Viktimološko društvo Golubovci, Viktimološko društvo Virpazar, Viktimološko društvo Cetinje, Viktimološko društvo Zeta, Viktimološko društvo Pljevlja, Viktimološko društvo Andrijevica, Viktimološko društvo Petrovac, Sačuvajmo Danilovgrad, Viktimološko društvo Bar, Viktimološko društvo Podgorica, Viktimološko društvo Tuzi, Viktimološko društvo Berane, Viktimološko društvo Petnjica, Viktimološko društvo Mojkovac, Glas Danilovgrada, Viktimološko društvo Brezna, Umjetnost Danilovgrada.

Osnovao je i jednu fondaciju – Lucija i Slobodan Radonjić.