AF zainteresovan, ali tek nakon okončanja integracionog procesa

Rješavanje pitanja dvojnog državljanstva na prvom mjestu sa Republikom Srbijom, koje je od sticanja nezavisnosti jedno od onih koje izaziva negativne reakcije dijela crnogorske javnosti, ovih dana ponovo je aktuelizovano kroz prijedlog lidera Demokratske narodne partije Milana Kneževića i ponudom modela takozvane plave karte.

Riječ je o rješenju koje se već primjenjuje u Turskoj i koje, između ostalog, podrazumijeva da svi građani koji ne žive u Crnoj Gori sa tom kartom stiču ista prava i obaveze kao državljani ove zemlje sa izuzetkom prava glasa.

U slučaju kada vlasnik plave karte premine prava koja proističu iz nje bi nasleđivala njegova porodica.

Međutim, i dalje ostaje neizvjesno što će se događati s obzirom da pitanje izmjena Zakona o državljanstvu zahtijeva vrstu širokog političkog konsenzusa što, čini se, trenutno predstavlja „nemoguću misiju“, jer otvara prostor za mogućnost zloupotreba kada je riječ o potencijalnom izbornom inžinjeringu.

Poslanik Albanskog foruma Nikola Camaj za Pobjedu je ovim povodom kazao da je kao predstavnik manje brojnog naroda u Crnoj Gori, čiji je veliki broj sunarodnika izgubio državljanstvo, zainteresovan da se to pitanje riješi.

– Pitanje dvojnog državljanstva je tema o kojoj bi trebalo ozbiljno promisliti kako bi rješenjem do kojeg bi došli bile ispravljene neke postojeće nepravde, a koje ni u kom slučaju ne bi ugrozile budućnost države – rekao je Camaj.

On je pojasnio da bi se model za koji vjeruje da je ispravan, kvalitetan i da ne ugrožava interese države odnosio na to da građani koji su rođeni u Crnoj Gori, kao i njihova djeca, imaju pravo na državljanstvo što se, kako kaže, nikako, ne smije miješati sa boravištem, odnosno prebivalištem.

– Jer državljanstvo je jedno, a boravište ili prebivalište drugo pitanje. Postoji dosta slučajeva ljudi rođenih u Crnoj Gori, koji su čak i odslužili vojni rok u Jugoslaviji, zatim otišli u inostranstvo, a tamo nijesu uspjeli da riješe svoj status, da su izbrisani iz knjige crnogorskog državljanstva i sada su apatridi. Zato smatram da postoje modeli kojima se takva nepravda može i mora ispraviti – pojasnio je Camaj.

Camaj, FOTO: Skupština Crne Gore

Ipak, kako je naveo, i pored velike potrebe da se ovo pitanje, od izuzetne važnosti za manjine riješi, treba sačekati završetak integracionog procesa Crne Gore jer je, kako je dodao, EU prioritet.

– Vjerujem da bi nakon ulaska u EU Crna Gora mnogo lakše i relaksiranije mogla pristupiti pronalaženju najboljeg mogućeg rješenja na ovu temu. Svakako, Albanski forum će stav o modelima koji se u javnosti pominju zauzeti tek kada oni budu predstavljeni kao konkretni prijedlozi – kazao je Camaj za Pobjedu.

Iz Pokreta Evropa sad, političkog subjekta koji čini veći dio vladajuće garniture, ovim povodom za Pobjedu su kazali da pomenuti prijedlog nijesu razmatrali i da ne žele da komentarišu.

Takođe, isti upit je poslat i predstavnicima Demokratske Crne Gore, Građanskom pokretu Ura, Socijaldemokratama i Bošnjačkoj stranci, ali odgovor nijesmo dobili.

Podsjećamo, lider Demokratske narodne partije Milan Knežević je prilikom predstavljanja pomenutog modela tzv. plave karte ponovio da je pitanje dvojnog državljanstva riješeno sa svim republikama bivše Jugoslavije osim sa Srbijom i poručio da posebnu podršku očekuje od kolega iz Bošnjačke stranke.

– Imamo veliki broj naših građana koji vode porijeklo iz Crne Gore, a žive u Turskoj i koji su zainteresovani za ovaj model plave karte. Imamo još jedan broj građana koji je vezan za Bosnu i Hercegovinu. Kažem vam, ovo je turski model, nije mi ga poslao ni Putin, ni Vučić, samo neka mi kažu što je sporno. Ili, neka oduzmu svima dvojna državljanstva. Neka bez dvojnih državljanstava ostanu svi koji se nalaze u biračkom spisku, a nemaju pravo po registru prebivališta. I ovima koji žive u Crnoj Gori, a imaju dvojna državljanstva. Izgleda samo oni koji žive u Srbiji ne smiju da imaju dvojno državljanstvo sa državom u kojoj su rođeni – kazao je ranije Knežević.