Adnan Kapo, direktor IGES-a, o agresiji na Ukrajinu: Rusija namjerava izgraditi sopstveni svijet, u Moskvi postoje ideje o “drugim civilizacijama”

www.oslobodjenje.ba

Sankcije su jedan od alata u rukama zapada, i one su sigurno već nanijele ogromnu štetu ruskoj privredi, kaže Kapo

Adnan Kapo, direktor Instituta za za geopolitiku, ekonomiju i sigurnost (IGES), komentarisao je danas rusku agresiju na Ukrajinu koja traje već neko vrijeme.

Kada su u pitanju ciljevi ruske agresije na Ukrajinu, Kapo u intervjuu za makedonski portal Civil Media kaže da se prveshadno trebaju shvatiti uzroci agresije. Ističe kako u Moskvi postoje ideje o “drugim civilizacijama”, te je zbog toga neophodno suprotstaviti se zapadnim vrijednostima.

– Ako se razumiju stvarni uzroci ruske agresije na Ukrajinu, onda bi procjene krajnjih ciljeva mogle biti preciznije. Tu se prije svega radi o sudaru dva različita pogleda na svijet, od kojih je s jedne strane liberalni zapadni poredak, a s druge Rusija koja namjerava izgraditi sopstveni svijet, ili kako ga nazivaju Ruski svijet. U Moskvi postoje ideje da je Rusija posebna tzv. eurazijska civilizacija, pa kao takva se treba suprotstaviti vrijednostima koje dolaze sa zapada, rekao je Kapo.

Europske i svjetske države u posljednjih mjesec dana uvele su veliki broj sankcija za Rusiju. Kapo kaže da su one već nanijele ogromnu štetu ruskoj privredi.

– Sankcije su jedan od alata u rukama zapada, i one su sigurno već nanijele ogromnu štetu ruskoj privredi. Efketi nekih sankcija će se tek osjetiti. Međutim, teško je predvidjeti da li će sankcije biti i dovoljne da se ubrzo promjeni ruska politika, uzimjaući u obzir kulturu ruskog naroda koji je cijelu drugu polovinu 20. vijeka živio pod izolacijom. U prvoj fazi novonastale krize režim u Moskvi će dodatno učvrstiti svoju poziciju, dok je nezahvalno donositi procjene na duže staze, kazao je on.

Direktor IGES-a je iznio svoje mišljenje i po pitanju brže integracije zemalja Zapadnog Balkana u EU i NATO, što bi se moglo dogoditi nakon ruske agresije na Ukrajinu.

– To bi bilo očekivano, prije svega za Bosnu i Hercegovinu. Važno je razumjeti da je za stabilnost Balkana ključna zemlja Bosna i Hercegovina, a ne Srbija! Pogrešne su procjene da će se Balkan stabilizovati tako što se prema Srbiji nastupa linijom manjeg otpora i dopušta njeno balansiranje između Rusije i Evropske unije. Ovakva Srbija nije faktor stabilnosti, nego upravo obrnuto, faktor nestabilnosti i svih balkanskih problema. Srbija nema snagu da igra na dvije stolice, i vrlo vjerovatno je da će se morati ubrzo opredjeliti. Prijem Bosne i Hercegovine u NATO bi ubrzao demokratizaciju u Srbiji, jer bi snovi o velikoj Srbiji bili trajno pokopani. Srbija bi se nakon toga morala okrenuti sebi čime bi počela demokratizacija njenog društva, ističe Kapo.