Bokokotorski zaliv sa svojim geografskim, prirodnim i kulturnm ljepotama ima i posebnu atrakciju, svoj živi svijet u moru i zaštićene vrste.
Odomaćeni su delfini, ti inteligentni ssisari sa kojima se domicilno stanovništvo, a posebno djeca najbrže i najlkaše sprijetelje.
I morske kornjače udobno caruju u plavetima Boke sve dok ne zasmetaju i nađu se na meti nesavjesnih.
Delfini i kornjače su zaštićeni raznim domaćim i međunarodnim direktivama i veoma je neprihvatljivo i teško, gotovo sramno kada smrtno stradaju ljudskom rukom, poput slučaja ubistva kornjače ovoga ljeta u Boki Kotorskoj.
U tim slučajevima vrlo burno reaguju međunarodne organizacije koje se bave zaštitom morskih životinja.
Akubams je jedna takva, koja posebno brine o kitovima, delfinima, morskim sisarima, podsjetio je za Skala radio dr Aleksandar Joksimović, šef laboratorije za ihtiologiju i ribarstvo u kotorskom Institutu za biologiju mora.
U okviru projekta NET CET, koji je vodio dr Mirko Đurović, Institut za biologiju mora je sa ostalim Institutima jadranskih zemalja sakupio veliki broj podataka o morskim sisarima, kornjačama i delfinima.
“Foto metodom se svaka vrsta gotovo može identifikovati do jedinske i imena. Nekima su stučnjaci davali imena, jer imaju posebne leđne peraje, karakteristike, ogrebotine itd”, naveo je on.
Smatra se, priča Joksimović, da su delfini vrlo socijalne životinje koje žive u grupi i tačno se zna hijerarhija u toj grupi i vrlo rijetko mijenjaju svoje stanište.
“Oni su veoma zastupljeni u zalivu Boke Kotorske, ponekad izađu na otvoreno more, ali im je Boka njihova kuća. U vratolomijama, njihovim skokovima i po više metara iznad mora uživaju brojni turisti i domaći. Posebna su turistička atrakcija zaliva, ali ima i onih kojih ih s pravom ne vole, a to su ribari”, rekao je Joksimović.
“Delfini se hrane ribom i ako se u mrežu uhvati više vrsta riba, delfin samo priđe i kao u supermarketu, sve pokupi. Vrlo ciljano odabere, npr. barbuna, trlju, dakle dobar bokun. Ribari to tačno znaju i o tome pričaju, još je i najbolje ako ne zamrse mrežu”, navodi on.
Međutim, po riječima Joksimovića, ljudi se ne smiju ljutiti na delfina, jer mi smo uljezi u njegovom životnom prostoru.
“On tu mora da živi i da se hrani. Zaliv je isprepletan mrežama, pa se na žalost takođe dešava da dolazi i do smrtnog ishoda. Ako se, kao što je bilo slučajeva, mladunče delfina zaplete u mrežu i ostane zarobljeno u vodi, bez mogućnosti da na svakih 15 minuta udahne vazduh na površinu vode onda oni uginu”, priča Joksimović.
“Kada je o kornjačama riječ, one su takođe bezopasne, ali neprijatne kada izrone sa glavom veličine ljudske jer takođe moraju da izrone da bi udahnule vazduh. Nije bilo slučajeva da kornjače napadaju ljude mada je bilo natpisa da su jedna ili dvije bile agresivne”, podsjeća Joksimović.
“U literaturi to nije zapisano ali što god da je njihovo ubijanje i odnošenje prema ovim vrstama na način kako je to bilo ovoga ljeta u Boki, ružna je slika i poruka prema svijetu”, navodi on.
Stoga Joksimović apeluje da promijenimo svoju svijest i da čuvamo ta divna stvorenja koja su tu vjekovima, a mi ulazimo u njihov prostor.
“Mnoge zemlje bi od ovih sisara uradile svojevsnu turističku propagandu. Jedinstvenoj ljepoti Boke kada se dodaju i njeni morski stanovnici nema kraja. Zalivski život u moru priča je plavih dubina i nikada ne smije biti ljudski plićak niske svijesti”, zaključio je on.
PRAVILA KOMENTARISANJA
Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.
U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.
Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].