dr Milica Mandić
Asocijacija najljepši zalivi svijeta je osnovana 1997. godine u Francuskoj i danas broji 38 zaliva iz 27 zemalja, među kojima je i Bokokotorski fjord.
Dok se s jedne strane ulažu velika sredstva za odvođenje otpadnih voda izvan Bokokotorskog zaliva, i u toku je izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, s druge strane zaliv služi za odlaganje najrazličitijeg otpada.
Prilikom organizovanja akcija čišćenja zaliva sa morskog dna se izvlače tone otpada.
Naučnici kotorskog Instituta za biologiju mora ispituju procjenu količine otpada u moru u okviru programa Defishgear, što znači sistem upravljanja napuštenim ribarskim alatima u Jadranskom moru.
Procjene se rade sezonskom, ali i mjesečnom dinamikom od septembra ove do septembra iduće godine, kazala je za Skala radio Milica Mandić, rukovodilac ovog projekta.
“Tokom avgusta ove godine počela je procjena količine otpada koji se sakupi tokom ribarenja profesionalnim ribarskim brodovima i to na deset lokacija na otvorenom moru Crnogorskog primorja. Počela je i procjena plutajućeg otpada na morskoj površini Kotorskog, Risanskog i Tivatskog zaliva, koji se prati brodom kotorskog Instituta. Takođe je započela i procjena otpada na plažama i to u Kamenovu, zbog uticaja otvorenog mora i na plaži u Igalu”, objašnjava dr. Mandić.
Zanimljivo je i istraživanje procjene količine napuštenih ribarskih alata na području Bokokotorskog zaliva, koje je rađeno polovinom oktobra ove godine.
Naučnici su obavili više razgovora sa profesionalnim ribarima i na osnovu njihovih saznanja o količini i broju ribarskih alata, mreža, parangala, vrša, konopa, određene su lokacije za ispitivanje.
U saradnji sa profesionalnim roniocima pronađen je značajan broj posebno napuštenih vrša, konopa i 11 različitih vrsta napuštenih mreža na morskom dnu.
“Tokom ovih istraživanja uočena je ogromna količina otpada raznih djelova mašina, karoserija, bijele tehnike, automobila. Zbog neposjedovanja adekvatne mehanizacije, otpad se ovom prilikom nije mogao izvući sa morskog dna. Za ovaj posao potrebne su platforme i ozbiljnija mehanizacija”, kazala je Mandićeva.
Procijenjuje se i količina otpada na morskom dnu na tri lokacije u Lipcima, Sv. Neđelji i Strpu.
Sve ono što je sakupljeno tokom sedmodnevnog istraživanja u Bokokotorskom zalivu, posebno veliki broj vrša i brodskih konopa, svega onoga što je bilo u relativno dobrom stanju, naučnici kotorskog Instituta su poklonili sugrađanima.
Ribarima će do kraja novembra biti podijeljena oprema koju su nabavili u Institutu kako bi sa profesionalnim ribarima koji imaju koče, zajednički nastavili istraživanja na otvorenom moru.
U toku je i nabaka kontejnera koji će biti postavljeni u Kotoru, Tivtu, Budvi i Baru za odlaganje otpada iz mora.
Mandićeva se zahvaljuje kotorskom Komunalnom preduzeću koje im je izašlo u susret i ispred Instituta postavilo kontejner za odlaganje sitnijeg plastičnog otpada sakupljenog prilikom istraživanja.
Noćas se navršava 70 godina od pogibije (noć između 7.- 8. novembra 1944.)
hrabrih boraca Druge dalmatinske brigade na Ljutoj, Dobroti i u Orahovcu. Bilo je to vrijeme kad su se vodile krvave borbe na slamanju njemačkih bunkera na Golom Vrhu, Grkavcu, Velenjaku, Grebenu, Ledenicama… Sva ta isturena jaka utvrđenja koja je podigla još Austro-ugarska, Njemci su očajnički i disciplinovano branili, štiteći po svaku cijenu garnizon u Risnu, koji je čekao glavninu snaga iz Albanije za zajedničko planirano povlačenje preko Podgorice, Nikšića i Trebinja.
Bataljoni Prve bokeljske brigade su uglavnom noću napadali pomenute bunkere. Borci Druge dalmatinske su, takođe noću, napadali i uznemiravali neprijatelja u samom Risnu,
Grebenu, Perastu, Orahovcu. Izvjestan broj boraca Druge dalmatinske bio se tajno infiltrirao duž Dobrote, na Ljutoj i u Orahovcu. Očekivalo se skoro povlačenje Njemaca iz Risna, samo se nije znalo tačno vrijeme. Rukovodstvo Brigade je planiralo da zauzme most na Lutoj, (što bi bila samoubilačka misija) da ga brani ili digne u zrak, a to bi Njemcima otežalo povlačenje iz Risna uz teške gubitke.
Snimivši danju kuće i tačke gdje su se borci sklanjali, Njemci su se u nekoliko peškereća na vesla tiho privukli noću u sitne sate i iznenadili Dalmatince. Samo u toj akciji te noći smrtno je stradalo sedam boraca.
Razlog što ovo pišem nalazi se u činjenici da se prema tim poginulim borcima te noći i samom događaju učinjela jedna duboka istorijska nepravda.
Naime, još davne 1956. godine SUBNOR Kotora podigao je na Krivoj ulici jedno, više nego skromno, spomen obilježje.
Obilježje je posvećeno Stevu? Vlahoviću i petorici neznanih boraca, poginulih 7./8. novembra 1944. godine.
Zašto „neznanih“, kad svaki poginuli borac ima puno ime i prezime ?
Čak i ime Stevo NE IDE uz prezime Vlahović!
Prema spisku poginulih boraca Druge dalmatinske brigade, pod br.
1) –5220, Vlahović VLADO (Mihailo) rođ. 1919. u Trmanja (Rovci), kod Kolašina, Crnogorac, poginuo Ljuta, kod Kotora 7.11.1944. kao komandir čete .
2) –1350, Dvokić STEVO (Petar) rođ. u Plavno kod Knina, zemljoradnik, Srbin, poginuo 7.11.1944. kao komandir čete u Dobroti kod Kotora.
3) –5537, Županović Božo (Niko) , Vitaljina, Hrvat, poginuo 7.11.1944. Ljuta – Kotor.
4) –4539, Soldić Mato (Vice) 1925., Cavtat, Hrvat, poginuo 7.11.1944. kod Dobrota.
5) –1098, Dadić Mirko, iz Velika Milešina kod Sinja, Hrvat, zemljoradnik, poginuo 7.11.1944. u Dobroti.
6) –4668, Šakota Radovan (Blagoje) rođ. 1920., Davidovići kod Bileće, Srbin, poginuo 7.11.1944. u Orahovcu.
7) –4076, Račević Vlaho (Rade) Vitaljina, Hrvat, zemljoradnik, nestao 7.11.1944. kod Orahovca.
Samo u borbama do pada Ledenica i protjerivanja Njemaca iz Risna 21. 11. 1944. god., poginulo je oko 45 boraca Prve bokeljske brigade i oko 75 Druge dalmatinske brigade.
Za sramotu SUBNORA i nekakvog novog UBNORA, ti hrabri ljudi nemaju ni danas
dostojnu ploču bar sa urezanim imenima.
To je najmanje što ovaj grad treba učinjeti za njih.
Neka se izdvoji koji euro za ronjenje i ciscenje a ne samo za izradu raznih “projekata” (samo piskaranja).
PRAVILA KOMENTARISANJA
Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.
U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.
Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].