Uzgoj školjki na crnogorskom primorju, posebno zalivu Boke Kotorske, je nadmašio sva očekivanja.
Posebno kada je u pitanju kamenica i mušulja, koje su rado viđene na trpezama sve većeg broja turista koji posjećuju brojne konobe duž Bokokotorske obale.
Naša zemlja će, kroz projekat koji finansira EU preko Programa IPA Adriatik prekogranične saradnje, unaprijediti sistem nadzora bezbjednosti školjki prije njihovog stavljanja na tržište, saopšteno je iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja.
Crna Gora je jedno od rijetkih područja na kome je opstala evropska ili jadranska kamenica koja se od 2007. godine po prvi put komercijalno uzgaja u Bokokotorskom zalivu, na privatnom uzgajalištu “Školjke Boke”, dok se u većini evropskih zemalja uzgaja japanska kamenica.
Za uzgoj jadranske kamenice posebno su važni uslovi koje pruža sredina, a u kotorskom Institutu za biologiju mora je 60-ih godina prošloga vijeka počeo eksperimentalni uzgoj kamenica i mušulja.
Još tada je ustanovljeno da je Bokokotorski zaliv veoma povoljan za razvoj školjki, objašnjava za dr Milica Mandić, rukovodilac laboratorije za razvojno istraživanje i marikulturu u kotorskom Institutu.
Kamenica predstavlja delikates koji je veoma hranljiv, jer sadrži veliku količinu bjelančevina, ugljenih hidrata i vitamina.
Za uzgoj kamenica, po riječima Mandićeve, neophodno je obezbijediti mjesto na kome se salinitet vode kreće između 25 i 35 promila sa temperaturom mora od 10 do 22 stepena, jer visoke temperature izazivaju masovno uništenje ove vrste školjki.
Bokokotorski zaliv, posebno dio gdje se nalazi uzgajalište na Ljutoj, u blizini Orahovca ima sve povoljne uslove za uzgoj kamenica, jer su tu izvori slatke vode koja utiče na smanjenje saliniteta.
Monitoring na ovom području radi se ljeti dva puta mjesečno, zbog provjere kvaliteta vode na uzgajalištu.
“Takođe se radi sanitarna analiza vode i fito planktonska komponenta, koja predstavlja hranu za školjke. To je čista tehnologija koja zahtijeva čistu prirodnu sredinu. Uzgoj školjaka ni u kom slučaju ne može zagaditi životnu sredinu u kojoj se one uzgajaju”, kategorična je doktorka Mandić.
Ona je podsjetila na rekonstruisano uzgajališta mušulja ispred Instituta u kome su školjke dostigle konzumnu veličinu i spremne su za jelo.
Na uzgajalištu je deset bova koje imaju skoro stotinu pletenica mušulja.
Samo na jednoj pletenici je oko 15 kila, objašnjava Mandićeva.
Projekat pod nazivom “Jačanje centara za proizvodnju akvakulture i nadzor bezbjednosti u prekograničnim zemljama Jadrana”, sprovodi se istovremeno u još četiri zemlje koje izlaze na Jadran.
To su Hrvatska, Italija, Albanija i Bosnia i Hercegovina.
U Crnoj Gori su prvi put identifikovana sva mjesta na kojima se uzgajaju školjke (dagnje i ostrige) i uspostavljen registar uzgajališta koji vodi Veterinarska uprava.
Ukupno je 16 uzgajališta.
Takođe, prvi put su određene koordinate za svako uzgajalište koja su razvrstana u šest proizvodnih zona, kazali su iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja.
PRAVILA KOMENTARISANJA
Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.
U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.
Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].