Prof. dr Milenko Pasinović: Venecijanski sindrom

8
Kotor

Prof. dr Milenko Pasinović

Venecijanski sindrom, ozbiljno ugrožava Kotor, mišljenja je prof. dr Milenko Pasinović, turizmolog čije reagovanje u cjelosti prenosimo.

Potvrdiće brojni gledaoci dokumentarnog filma “Venecijanski sindrom” koji je prikazan u kotorskom kinu “Boka”.

Mnoge sličnosti ova dva grada, vjerovatno su doprinjele da venecijanski sindrom zahvati i Kotor. U ostalom, zar i kotorska riva ne počiva na šipovima? Zar, za vrijeme izrazito visoke plime, ne plavi put i dio glavnog gradskog trga? Zar i Kotor ne tone? Visina glavnih gradskih vrata od njihove izgradnje, 1555. godine, dakle prije 459 godina, smanjena je za 90 cm. Zar u arheološkim sondama nakon zemljotersa 1979. godine, nijesmo nalazili tri pločnika, jedan iznad drugog? Mnogi među raseljenim stanovnicima iz starog grada, nakon zemljotresa 15. aprila 1979. godine, nijesu su se više vratili u Grad, i, nešto što nema Venecija, kolski put koji prolazi pored gradskih zidina, bez ograničenja težine vozila i tereta.

Venecija je prije 30 – 40 godina imala 200.000 stanovnika, danas 58.000. Kotor je 1971. godine imao, najviše stanovnika nakon II svjetskog rata, 1.433, a 2011. 974 stanovnika. Tako kaže statistika. Po onome što se običnim danima, posebno u večernjim zimskim satima, susretne na ulici, reklo bi se ni toliko.

U Veneciji na 1 stanovnika dolazi 371 posjetilac, a u Kotoru 326 kruzing turista na 1 stanovnika. Ukupni broj posjetilaca Kotora, prelazi 500 na jednog stanovnika grada.

Venecija je 11. luka u svijetu po prometu kruzera u čemu će je Kotor teško dostići. Taj” sindrom” Kotor neće zahvatiti. A, nadamo se, da neće  2030. ostati bez stalnih stanovnika, kako to prognoziraju Veneciji.

Odmah da kažem, nijesam protivnik dolaska kruzera. Naprotiv. I dalje tvrdim, da potrošnja koju ostvaruju, je vanpansionska. Kruzing turisti ne zauzimaju hotelske kapacitete, kapacitete plaža, parkinga i da ne nabrajam.To je daleko veća potrošnja od one koje ostvaruju turisti u privatnom smještaju, naprimjer.

Ali, Venecijanski sindrom nas obavezuje na sljedeće:

Zaštitu konstruktivnih i funkcionalnih elemenata operativne obale u luci Kotor.

Utvrditi prihvatni kapacietet destinacije, za brodove i za turiste. Što znači , ne samo obale za vez, već obale za iskrcaj i ukrcaj turista, i grada za prihvat turista. Grad nije prazan već u njemu borave stalni žitelji, u njemu svoje potrebe zadovoljava lokalno stanovništvo, a i turisti koji koriste sopstveno ili kolektivno sredstvo prevoza.

Utvrditi raspored prihvata brodova i turista. Izgraditi privezišta i odrediti mjesta za sidrenje. Raspored prihvata brodova uraditi za  turističku sezonu i vansezonu.

Utvrditi raspored izleta u cilju rasterećenja prihvatnog kapaciteta Grada. Njihovu prostornu disperziju.

Utvrditi kriterijume za prihvat brodova u luci Kotor, njihov vez uz operativnu obalu. Naime, Vlada Italije je usvojila  uredbu kojom se zabranjuje vez brodova čija istisnina ili deplasman iznose 96.000 tona i više,  na mjestima u Veneciji na kojima su se vezivali. Uredba stupa na snagu od novembra ove godine.

Jasno je, da brodovi koji koriste sopstveni  pogon za manevrisanje u luci, jer mi nemamo tegljače, ugrožavaju konstruktivne elemente operativne obale. Jasno je da  trgovi i ulice u gradu, ali i objekti koje turisti posjećuju, imaju svoj prihvatni kapacitet, a to znači i ograničenje za istovremeni prihvat ljudi.

Dubrovnik je izračunao prihvatni kapacitet gradskog prostora koji iznosi 8.000  ljudi u isto vrijeme i napravio raspored prihvata brodova, jedan na vezu dva na sidru.

Ono što će Kotor teško prihvatiti jeste prilagođavanje ponude zahtjevima turista. Tu, prije svega, mislimo na namjenu i sadržaje zatvorenih i otvorenih prostora u Gradu. Princip licitacije “ko da više”, očito se ne poklapa sa sadržajima koje traže turisti. A, imao je takvu namjeru u Planu namjene prostora, rađenom neposredno nakon zemljotresa 1979. godine, koji je, na žalost, samo djelimično realizovan. U dijelu zabrane stanovanja u prizemljima zgrada

U cilju spriječavanja daljeg širenja venecijanskog sindroma, moraju se preduzeti one mjere i aktivnosti koje se mogu odmah sprovesti.

Budući da je kruzing turizam, jedan od vodećih vidova turizma u Kotoru, potrebno je čim prije uraditi Studiju održivog razvoja ovog vida  turizma.

Očigledno, potrebna je preventiva, ali i terapija, piše u svom reagovanju prof. dr Milenko Pasinović.

8 KOMENTARI

  1. Ma kakva Venecija odjednom ne valja ništa ni vapori ni turisti a kad ih nije bili isti ste kukali i prizivali bijele lancune i zvona od Gospe kao nekad po starinski. Ovome narodu našemu ništa ne valja.A ono što baš ne valja, muču . Muču na kućerine i građevine u porat . To nema niđe ima li u Veneciju? Imali iđe u park kuća od ckla i to.

  2. Kotoraski sindrom nije to, nego ništa ne valja to je kotorski sindrom.Kad je bio mrtav poslije zemljotersa i još puno iza nije valjalo. Kad se ne može proć od turista opet ne valja kad nijesmo imali ništa u grad do dvije kafane i ruglo od Dojmija za kartaše niko ništa, kad je svijeta opet ispered čiste i bijele Dojmi opet ne valja odma kapela čepurci. kad nije bilo nego dvije sijalice u Perast ništa, sada kada je osvijetljen kao usred dana i to smeta.To je kotorski sindrom.

  3. imali su 20 godina vlastodrsci da o tome misle no im milija fotelja nego buducnost grada,pa smo sad tu dje smo tj polako al sigurno propadamo…

OSTAVI KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here

PRAVILA KOMENTARISANJA

Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.

U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.

Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].