Ko treba da organizuje a ko da plati doček Nove godine u Kotoru?

Tijana Čađenović, Mirza Krcić i Rajko Milunović

Kotor je bio prvi grad koji je Novu godinu čekao pod otvorenim nebom.

Prije 14 godina na glavnom gradskom trgu domaće muzičke snage, klape i orkestri zabavljali su zvucima Mediterana Kotorane i brojne goste.

Pjevalo se do zore, igrao valcer, pucao je šampanjac, a ne dinamit u otmenom Kotoru kao nekada ispred kultne kafane “Dojmi”.

Grad je disao jednom dušom na oduševljenje svih onih koji ovakav osjećaj mogu da dožive samo na pločnicima drevnog Kotora.

Stari i mladi podjednako u đir trgom, uz pjesmu i ples.

A potom su “umne” glave odlučile da uklone domaće snage, jer Bože moj od prošlosti se ne živi i počnu da dovode buku i halabuku, vrisku uz hiljade decibela koja je uspješno otjerala domaće stanovništvo i ozbiljnije ljude, a dovela mladost turbo kroja uglavnom, koja je, uz miris marihuane i nekih drugih opojnih sredstava uglavnom devastirala grad.

Kotor to nije zaslužio niti mu je takav doček trebao.

Danas, nakon uglavnom neuspješnih pokušaja da se organizuje doček Nove godine javljaju se brojni kritičari, uglavnom vlasnici ugostiteljskih objekata koji bi doček, ali bez sopstvenog učešća u organizaciji, bez finansijske podrške skupom projektu koji prvenstveno njima puni kasu.

Kada lokalna uprava to neće, niti može tako, onda je Kotor mrtav grad, a Budva svjetska metropola.

Ništa novo. Nije prvi put da se vlastiti grad pokušava ocrniti zbog sopstvenih interesa.

Da bi  osvijetlili ovo pitanje iz svih uglova i stavili tačku na zlonamjerne priče pozvali smo Tijanu Čađenović, sekretarku Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti opštine Kotor,  Mirzu Krcića, direktora kotorske Turističke organizacije i Rajka Milunovića, predsjednika NVO Udruženje ugostitelja Stari grad Kotor.

Tijana Čađenović nam je kazala da se, kada je u pitanju organizacija dočeka Nove 2014. niko nije javio Opštini i da nijesu na mjestu komentari da ona ne želi da pomogne i izađe u susret eventualnim organizatorima.

“Opština Kotor je uvijek bila otvorena za saradnju sa organizatorima i inicijatorima raznih dešavanja zabavnog i kulturnog karaktera koji su od interesa za grad. Međutim, mora biti jasno i da je Opština, kao jedinica lokalne samouprave i servis građana, tu da svojim budžetom, koji se velikim dijelom sastoji od poreza naših građana, finansira i investira u projekte koji su prioritet za grad i njegove stanovnike, a nikako ne može biti servis od koga se očekuje, u konkretnom slučaju organizovanje dočeka Nove godine”, kazala je Čađenovićeva.

Kada je u pitanju učešće Opštine tokom pripreme ove i sličnih manifestacija, ona jedino može biti logistička podrška, eventualno pokrovitelj, a sasvim je logično da organizuju i participaciju u istoj uzmu Turistička organizacija Kotora i ugostitelji, koji imaju najveću direktnu korist od jednog ovakvog događaja, smatra ona.

Opština godišnje za sve vrste kulturnih dešavanja (što podrazumijeva i tradicionalne, zabavne i pučke i kulturno umjetničke) izdvaja minimum 300.000 eura.

Da li je razgovarano o eventualnom dočeku Nove godine na otvorenom u Kotoru, Skala je pitala i Mirzu Krcića, direktora kotorske Turističke organizacije koji nam je kazao da je održan Inicijativni odbor za novogodišnji program u decembru na kome su učestvovali predstavnici Mjesne zajednice Stari grad, Turističke organizacije, NVO “Karampana”  i Udruženja privatnih ugostitelja.

Na tom sastanku je odlučeno da se organizuje manifestacija pod nazivom “Od Božića do Božića”.

Turističa organizacija Kotor je za tu manifestaciju odvojila planom previđenih 5.000 eura kao početnu osnovu, koja je podrazumijevala jedan jači koncert kakav je bio Gorana Karana 28. decembra.

Međutim, Krcić kaže da je izostala finansijska podrška ugostitelja, koji su naknadno željeli da se uključe u organizaciju, ali da nijesu uplatili ni jedan jedini euro.

Manifestacija “Od Božića do Božića” koštala je 13.000 € od kojih je TO Kotor izdvojila 8, a sponzori 5 hiljada eura.

Prema riječima Krcića, u Kotoru je potrebno malo dobre volje, da budemo, kako je kazao jedinstveni, a ne da ogovaramo jedni druge, i da se jednom zauvijek sjedne za isti sto i dogovori što je u interesu grada.

Da li je interes glamurozan doček sa basnoslovnim novcem od 400, 500 hiljada eura, to su cifre koje je lako izgovoriti, ali ih je teško ostvariti.

Turistička organizacija je mahom sredstva prihodovala od izletnika, podsjetio je Krcić i kazao da će TO svaku manifestaciju od Lastve Grbaljske do Kostanjice adekvatno finansijski podržati, ali sa realim budžetom koji je ostvarila.

Na pitanje Skala radija da li je i do njega stigla informacija kako se priča da su pojedini kotorski  ugostitelji  finansijski pomagali doček Nove godine u Budvi, jedan od njih i sa 5 hiljada eura, Krcić je odgovorio da je to čuo sa ulice, a ako je to istina, to po njemu nije normalno.

“Neprihvatljivo je i moralno i ljudski da se pomaže drugom, a ne svom gradu”, rekao je Krcić.

Na pitanje da li je normalno da prvog dana nakon dočeka Nove godine na kotorskom glavnom gradskom trgu iz pojedinih kafića odjekuje turbo folk muzika, Krćić je kazao da je Kotor grad u kome treba da se, po njegovom mišljenju čuje jedna druga vrsta muzike sa akcentom na mediteranske note, ali da turbo folk muzika nije problem samo 1. januara, već da tu muziku možemo čuti i na našoj najvećoj autentičnoj kotorskoj manifestaciji Bokeljska noć, kada je u velikom broju kafića prosto erupcija narodne muzike.

Pozvali smo predsjednika Unije privatnih poslodavaca stari grad Kotor Rajka Milunovića koji nam je kazao da je veoma je degutantno, neistinito i tendenciozno plasirati priču da ugostitelji ne žele da učestvuju u organizaciji dočeka Nove godine.

Kada je u pitanju doček novogodišnje nići ugostitelji nijesu dali nikakva novčana sredstva.

Neko je sporadično nešto dao za kićenje grada, ali je to minorni iznos.

“Neposredno pred doček Nove godine, objavljena je informacija od strane Turističke organizacije da neće biti organizovan doček Nove godine u Kotoru jer eto, u neposrednoj se blizini organizuje doček Nove godine. Pozvali smo Mirzu Krcića kao najodgovornije lice u Turističkoj organizaciji koji nam je kazao da je izjava izvučeno iz konteksta. Nakon toga, jedna grupa ljudi pokrenula je inicijativu za doček, a to je već bio 5. ili 6. decembar. Obratili smo se ponovo TO sa molbom da donira neki noivac. Tom prilikom nam je rečeno da bi mogla, ali da to treba da prođe neka njihova tijela i da se maksimalno možemo nadati iznosu od 5.000 eura. Sa tim novcem se veoma slabo može nešto napraviti. Sada se javlja priča zašto to ne rade ugostitelji, jer oni imaju najviše koristi od toga, što je sasvim u redu. Ima krivice i do nas, ali sasvim sigurno u ovome svemu krivica je najviše i kod onoga koji treba da bude nosilac ovog posla, a to je po meni Turistička organizacija i Centar za kulturu”, kazao je Milunović.

On ne poriče da ugostitelji treba da budu dio svega toga i u organizacionom, ali i finansijskom smislu.

Određene destinacije sad već pripremaju organizaciju dočeka Nove 2015. godine.

Milunović je kazao da je bilo izuzetno kratko vrijeme za organizaciju dočeka Nove godine.

Dvadesetak dana pred doček treba da se kompletna mašinerija pokrene.

Ne zna se ni da li će se prikupit sredstva.

Ugostitelji se trude da na svoj način organizuju doček u svojim objektima tako da nemaju vremena da razmišljaju o drugim stvarima.

To je trebalo mnogo prije, godinu unaprijed.

Skala radio se trudio da čuje sve strane i konačno omogući građanima da čuju o čemu se radi i zbog čega Kotor, grad koji je prvi organizovao doček Nove godine na otvorenom to više ne radi.

Ko treba da bude organizator, ko da finansijski pomogne, koliko da se potroši, koliko da ulože oni koji od ovakivih manifestacija ubiraju značajna sredstva?

Pitanja je mnogo, ali smo ipak dobili dosta odgovora.

Prvenstveno da Opština ne može biti organizator, da Turistička organizacija želi da se maksimalno uključi i pomogne finansijski, da ugostitelji nijesu dali novac, a da od toga imaju najviše koristi, da ugostitelji žele da se uključe i organizaciono i finansijski, da organizaciju, ako je hoćemo moramo početi znatno ranije, i još mnogo toga.

Pratićemo kako će sve izgledati na kraju ove i da li je ovaj razgovor imao ikakve efekte.