Priča o zagađenoj vodi u Gornjem Morinju koja je navodno rezultat neipravnosti hercegnovske deponije Dugonja, izazvala je oprečne polemike javnosti. To je bio razlog da pozovemo Iva Maguda, direktora opštinske Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora da objasni o čemu se radi, uvažavajući činjenicu da priča seže u dalju prošlost, čak od sedemdesete godine prošlog vijeka.
Magud je za Skala radio kazao da se objekti u Morinju na nižim kotama direktno snadbijevaju iz cjevovoda Verige-Risan. Zbog zastarjelosti ovog cjevovoda moguće je snadbijevanje domaćinstava do maksimalno 30 metara nadmorske visine a gornji dio naselja vodom se snadbijeva iz alternativnih izvora, odnosno iz pet izvorišta koji se nalaze na većoj nadmorskoj visini. Na nadmorskoj visini između 80 i 90 metara nalazi se rezervoar zapremine 80 metara kubnih iz kojeg se snadbijevaju objekti na nižim kotama. Ranije se preko ovog rezervoara snadbijevao cijeli Morinj.
Problem vodosnadbijevanja sa pojedinih izvorišta je taj što se u ljetnjim mjesecima smanjuje izdašnost ili izvori potpuno presuše. Da bi se riješio problem vodosnadbijevanja u ljetnjem periodu objekata niže od rezervoara, 1999. godine ugrađena je pumpa kojom se voda pumpala do rezervoara. Ovaj sistem je funkcionisao u ljetnjem periodu do 2007. godine ali, kaže Magud, kako u tranzitnom cjevovodu nije bilo dovoljno vode, vodosnadbijevanje nije bilo uredno. Imajući u vidu okolnost da je tridesetak objekata imalo mogućnost snadbijevanja vodom iz javnog vodovoda, uvedeni su u evidenciju kod JP Vodovod i kanalizacija kako bi se naplaćivala voda, uz obavezu tih domaćinstava da ugrade vodomjere. Vodovod ih je oslobađao taksi za priključak koju mještani jednostavno nijesu htjeli da plate. Oni nijesu, po riječima Maguda ispoštovali dogovor i ugradili vodomjere pa ih je Vodovod zaduživao paušalno, na veći iznos od 30 kubika mjesečno, uzimajući u obzir da prosječno domaćinstvo ima pet članova i da je standard 6 kubika po članu domaćinstva mjesečno. Međutim, ni tu obavezu mještani nijesu plaćali pa se dug nagomilao i predstavljaće veliki problem.
Magud kaže da je činjenica da sada postoje dva vodovodna sistema. Jedan sistem koji vodu crpi iz pet izvorišta i drugi koji ide tranzitnim cjevovodom Verige-Risan. Pumpa koja je trebalo da pumpa vodu u rezervoar koji se nalazi na koti od 80 metara nadmorske visine nije u funkciji jer je direktno priključena na sekundarnu mrežu. Neplaćanje vode u Morinju od strane jednog dijela mještana je uticalo na enormno trošenje vode i nemogućnost da se rezervoar puni i tako obezbijedi kvalitetno snadbijevanje vodom u ljetnjem periodu.
Priča je postala aktuelna i vezala se za postojanje dvije deponije. Jedne divlje, koja se sada sanira i druge, sa svim standardima koja se sada gradi. Počelu su priče da se one nalaze u slivnom području pomenutih vodoizvorišta i da direkto utiču na kvalitet vode, na mikrobiološku i hemijsku ispravnost. Međutim, analize koje su urađene krajem jula na zahtjev Mjesne zajednice Morinj u laboratoriji Doma zdravlja Cetinje, koja je ovlašćena labaratorija za redovnu kontrolu vode u vodovodnom sistemu Kotora, poklaze su da je voda mikrobiološki neispravna za piće na svih pet izvorišta. To je razumljivo, kazao je Magud jer nema mikrobiloške ispravnosti vode ako ona nije tretirana hlorom, ukoliko ne postoje hlorinatori. Hemijski je voda bila upotrebljiva za piće na svim izvorištima. To znači da se direktan uticaj po tim parametrima postojećih deponija ne bi mogao dovesti u vezu sa hemisjkom neipravnošću jer ona podrazumijeva prisustvo teških elemenata, olova i dr i kojih nema ni u jednom od pet pomenutih izvorišta.
Magud je ubijeđen da izgradnja deponije, čije radove lokalna uprava Kotora prati sa velikim interesovanjem ničim ne ugrožava slivove izvorišta u Morinju.
Direkcija za uređenje i izgradnju Kotora će, u sklopu komunalnog opremanja urbanističkih parcela vlasništva investitora Monte biser u Morinju pristupiti izgradnju buster stanice i jednog dijela vodovodnog sistema koji će omogućiti područja Morinja vodosnadbijevanje sve do objekata koji su na nadmorskoj visini do 90 metara. Za onaj dio koji je višim kotama, moguće je uraditi još jednu buster stanicu na bazi tehno ekonomske analize, jer se radi o disperzovanim objektima a ne grupi objekata tako da će se procijeniti mogućnost vodosnadbijevanja tim objekata. Normalno bi bilo da se na pet vodoizvorišta koja mještano koriste najvećim dijelom godine, osim u ljetnjim mjesecima ugrade hlorinatori kako bi voda bila ispravna za piće, kazao je Magud.
Dakle, da zaključimo. Analize pokazuju da voda u Morinju, kojom se snadbijevaju mještani iz sliva pet izvora mikrobiološki nije ispravna ali da hemijski jeste što isključuje priču o zagađenju sliva izvora sa deponijom Dugonja na granici Kotora i Herceg Novog. Da su Morinjani plaćali vodu i bili revnosti prema sopstvenih potrebama, sigurni smo da bi danas imali dovoljno vode za piće.
Milostivi i breobraženi Crnogorac…rođeni morinjac:….Morinj ima šansu da počne ličiti na veće nasljeno mjesto,onog dana, kada sa političke mape Morinja i šire..uže okolice,nestanu potomci…izdanci “morinjskije komunista” koji su u svim vremenima znali….za samo jedno..jedino morinjsko zanimanje…”prestrojavanje…u letu…mimohodu” u skladu sa ličnim interesima?
To tada..s/k/trpljen spašen,ako /ne/zanemarimo vašu “crnogorsku prošlost”?
Moj dobri i pošteni Srđane kad će naš rodni Morinj početi da liči na naseljeno mjesto. Od II sv rata na ovamo jedini novi bolji objekat je taj iznad mula. Nema mjesta u zalivu koje nas ne prestiže i postade veće naseljeno mjesto. Nekad je škola bila puna đaka dobri Dragomanoviću.
Obajšenjnje iz prve ruke građanina Dragomanovića,je u redu. Jeli je to očevid Elaborata ..čijeg..?…..Eli građana Morinja..opštine Hercegnovi ili opštine Kotor…đe za sad čita i radi samo Ivo Magud? Drugo,interesantno je zbog ozbiljnosti problema…istine..da nisu slučajno izjave gospodina Maguda suprotne nalazu građanina i građna Morinja…na privremenom radu u Bijeloj…Dobroti…Kotoru…Škaljarima…Risnu,Kostanjici…? Treće, ovih 550 do 650 litara(u sušnom periodu..možda,van turističke sezone..) jesu li ciklično slani ili slatki izvori?Četvrto…čime se može i na koji način se može mjeriti priliv slane vode(mora)? Peto,izvjesno…na današnji dan:”…shvatit se mora,da stvarni uticaj na Morinjske izvore;Sopot i Opačicu,sadašnjeg neuređenog smetlišta Dugunja i futur Duboki do,može se utvrditi tek na osnovu opsežnih geoloških i hidroloških istraživanja,sa velikom pretpostavkom,zasnovanom na istraživanjima eminentnih stručnjaka,da ista ima uticaja na kvalitet vode ..”
Zbora nema..ma ni dileme da gospodin Magud(bar dok se rabote ne ufate eminentni stručnjaci..prije toga “dignuti iz groba”, umrli na nalazima prije 35 godina..prema kazivanju mlađanoga morinjca…?),priča istinu brez “pretpostavki”!
Takođe,niko do danas nije rekao da ova..ove deponije imaju uticaja na izvore..samo ogoljele pretpostavke eminent..rahmeti stručnjaka? Eto meni abadžiji(za one koji neznaju..ja se ne bavim modom.i šivenjem frakova…već krojenjem i šivenjem aba odela za Srbijansko modno područje) da Morinjski izvori nisu mikrobološki neispravni ali da su hemiski ispravni…ali brez uticaja deponije Dugunje(to potvrdi i gospodin Dragomanović..treba da stručnjaci utvrde poslije ispitivanja…na koja se čeka evo kažu 35 godina..a neko i cijelih 50 godina?)?
Na kraju,ograđujem se zbog svoje profesije i skromnog neznanja,ali ,koliko ja znam i koliko sam pročitao: nauke poput Istorije,,Geologije,Hidrologije ne baziraju se niti se pišu na bazi pretpostavki nego na bazi činjenica i dokaza…nalaza.koji moraju biti nedvosmisleni i da potvrđuju eli se nešto desilo ili se dešava..! A,oće li se desiti ili dešavati…to je problem drugih nauka…a ponekad(u novije doba?) i nauka zasnovanih na magli..prodaji magle i “babinog gatanja”…eminentnih gatara?
Živimo u nadi, da smo zašli u 21.vijek u kojem neće biti mjesta za pretpostavke i zablude..kod potomaka onih koji su slijepo vjerovali “eminentnim babama ..gatarama..”?
Radi pogresne interpretacije zahtjeva mjestana Morinja, osjecam odgovornost da saopstim podatke zasnovane iskljucivo na cinjenicama, ne baveci se pretpostavkama.
Zahtjev Morinjana se odnosi na zaštitu prirodnog blaga države Crne Gore, tačnije Morinjskih izvorišta-izdana, i jedinstvenog biodiverziteta, ne uplićući u tu priču ko je koje godine priključen na sistem vodosnabdijevanja, da li ima uslove ili ne, kao i da ukaže javnosti na neophodnost zaštite životne sredine kao prava koje je Ustavom zagarantovano svakom građaninu Crne Gore.
Morinjski izvori su Odlukom o određivanju izvorišta namjenjenih za regionalno i javno vodosnabdijevanje i utvrđivanje njihovih granica(„Službeni list RCG“, broj 36/08 od 10. jula 2008. ) proglašeni za izvorišta od javnog(državnog) značaja.
Neuređeno smetlište, kako ga sami Novljani nazivaju u svim studijama, a nikako deponije Dugunja ima negativan uticaj na zemljište, vazduh i životnu sredinu, pa kako se isto nalazi na samoj granici opština a pravolinijski iznad izvorišta sela (u krastnom području) Bunovići, Dragomanovići, Lučići, Bakoči, Severi, Svrčak, Bekani, pretpostavlja se uticaj na Morinjske izvore.
Sa Morinjskih izvora se snabdjeva sem tih 30 objekata tj.domaćinstava koji se nalaze u Donjem Morinju, a navedeni su u tekstu i sva sela Gornjeg Morinja i to Bunovići(8 kuća i hram Svete Petke), Bakoči(6 kuća), Lučići(6 kuća i Hotel Stone Bridge), Dragomanovići(7 kuća), Perovići (3 kuće), Severi(5 kuća i motel), Svrčak(20 kuća) i Bekani(10 kuća).
Analize vode sa 5 vodoizvorišta, koje je uradio Dom zdravlja Cetinje, iz jula mjeseca utvrdile su postojanje visokog procenta bakterija u vodi ali ne i hemijsku neispravnost, u odnosu na teske metale koje su oni tretirali, i ako nisu tretirali na sva hemijska jedinjenja, vec samo ona koja se mogu naci u vodovodnom sistemu, a kao nus pojava trovanja od neuredjenih smetlišta javljaju se drugi teski metali koji ovom analizom nisu provjeravani.
Analizom iz marta 2013. godine, koju je radio JP Vodovod i kanalizacija, sem bakterija u visokom procentu(Eserihije, Strepto i stafilokoka) nađeni su i teški metali, nitriti itd.
U Elaboratu o strateskoj procjeni uticaja na životnu sredinu za deponiju Duboki Do, koja se nalazi na slijedećem linku http://www.herceg novi.me/downloads/sskpzzs/obavjestenja/ElaboratSPUDubokiDo.pdf,
sve naprijed navedeno se nalazi na stranama 93, 96, 98, 99(slika moguceg uticaja deponije na lokalna izvorišta) i 101, u kom je navedeno da se zbog sastava terena i velikih količina padavina i podzemnih voda, vrulja i potoka opravdano može očekivati uticaj na Morinjske izvore, Opačicu(koristi se za vodosnabdijevanje Herceg Novog) i Sopot u Risnu, kao i to
“da bi se potpunije definisali pravci kretanja i mjesto isticanja voda koje se
infiltriraju na području vrtače Duboki do, neophodno bi bilo izvesti detaljnija
hidrogeološka istraživanja sa izvođenjem odgovarajućih opita trasiranja. ”
Predviđena lokacija deponije Duboki Do je predviđena kao lokalna deponija opštine Herceg Novi sa vijekom trajanja od 10 godina, tako da nema mjesta i pomisli da bi opštine Tivat i Kotor mogli na istoj odlagati svoj otpad, jer i period od 10 godina nije opravdan za rizik koji ista nosi sa sobom, a rizici su navedeni na stranama 1, 103, 107, 108 i 109.
Kao zaključci rizika i nedostataka kao i dobra koje donosi izgradnja buduće deponije Duboki do, do detalja je opisano na stranama 146 do 154.
Kad poštovani slušaoci i građani koji prate portal radio Skale pročitaju navedenih 20ak strana ovog Elaborata čiji je naručilac opština Herceg Novi, shvatiće da se stvarni uticaj na Morinjske izvore, Sopot u Risnu i Opačicu u Herceg Novom, sadašnjeg neuređenog smetlišta Dugunja i potencijalne deponije Duboki do , može utvrditi tek na osnovu opsežnih geoloških i hidroloških istraživanja, sa velikom pretpostvakom, zasnovanom na istraživanjima eminentnih stručnjaka, da ista ima uticaja na kvalitet vode.
U Prostornom planu područja posebne namjene za morsko dobro iz 2007. godine navodi se slijedeće (na strani 24.)
” · Izdan Morinja – površina slivnog područja oko 82 km2 u neposrednom zaleđu Morinjskog polja i u njegovom dnu. Vode izdani se razdvajaju karstnim kanalima otvorenim u pravcu mora što uslovljava njihovo zaslanjivanje u periodu malih voda. Morinjski izvori u sušnom periodu imaju cikličnu izdašnost, između 550- 650 l/s.”
Izvinjavam se unaprijed svima na ovako opsežnom tekstu i na tome što sve svoje stavove, kako ja, tako i svi Morinjani koji apeluju za zaštitu državnih(javnih) izvorišta, zasnivam isključivo na činjenicama, uvažavajući mišljenje eminentnih stručnjaka.
S poštovanjem.
Srđan Dragomanović
Srđane, đe ti rabotaš? Što ne učiniš nešto sa mjesta koje pokrivaš a svakako ne može bit da nije rukovodeće, nego pišeš ćitape. To ti je posao ….
Bravo Srđane!
Onaj koji digne ruku na sebe zove se samoubica.Piti zagađenu vodu ,a znati da je zagađena ..je takođe samoubojstvo..? Znati sve…i svašta nešto..a kriti se iza pseoudonima…nije samoubojstvo…ali jeste kukavičluk.
Obrni prevrni..mlađani morinjče i nisi neka šarža od koje treba zazirati ili se kriti iz Saške.
Moj ti je prijedlog,kreni već jednom da plaćaš potrošenu vodu…e će te progutati vodokotlić?
Ovo je sramota i ja sam tu da javnost upoznam sa krivom interpretacijom nalaza…tekn trebaju nadležne inspekcije da izađu nalice mjesta.,..Ivo neka ti Saška prenese stavove kolegijuma…
E da znaš Ivo da si me iznenadio .Ja pijem govnavu vodu ,a ti kao stručnjak??!!!…Vidi oko korupcije i tvoje igre između Maje i ovih klanova u DPS-u ,ja znam mnogo..no sjedi đe si i pokri se ušima..tj mob.telefonom…
Mnogo znaš mladi perspektivni Morinjaninu.
Ma nijesi objasnio suštinu .U koji si ti klan DPS-a? A svi ste vi dobili mjesto i na nova pretendujete naravno rukovodeća pa bacate bombe narodu i vrtite priču kako bi Ćatovićku dnevno napadali. Za nju je poštenija opozicija barem se zna đe su i kome pripadaju a vi malo kod Amfija malo kod Filipa pa kod MIla ako vas abada uopše najviše za sopstvenu karijeru bez iskustva i pokrića. Ne prođe ti ovo a?Raskrinkala namjere Skala kao vazda.
Ako se pojavi koji investitor, na nekoj većoj koti neka napravi još jednu buster stanicu i eto riješen problem vode.
Đe se čekalo toliko godina neka se još čeka i sanacija deponije ili nova da vidimo oće li u Morinj moći?
Tako nam recite a ne pričam ti priču.magud je lijepo sve objasnio. Problem je u istim mještanima.
PRAVILA KOMENTARISANJA
Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.
U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.
Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].