prof. dr Milenko Pasinović
Prvi kruzeri krajem marta najavili su sezonu nautičkog turizma u Kotoru i to onu koja se ne vezuje za temperaturu mora i vazduha, za sunce ili pijesak, već na ponudu kulturnih resursa na koje ne utiču klimatski faktori, primjećuje za Skala radio prof. dr Milenko Pasinović, turizmolog.
Zajedno sa kulturnim pejzažom karakterističnim za Boku Kotorsku ti resursi privlače korisnike kruzing i jahting putovanja, ali i izletnika, njih oko 350 hiljada.
Sa druge strane stari grad Koto, koji bilježi ovaj promet ima 974 stanovnika.
Prema računici, na jednog stanovnika Kotora godišnje dođe 359 turista, objašnjava Pasinović.
On ističe još jedan pokazatelj koji govori da Kotor posjeduje oko 40% resursa sa kulturnom motivacijom koji privlače turiste.
To nijesu samo spomenici kulture, već i kulurni događaji, festivali, zabavne manifestacije, autentične fešte, izložbe.
“Istina mi još uvijek našu kulturnu ponudu baziramo na urbano-arhitektonskim umjetničkim resursima, muzejskim postavkama, a manje na događajima i doživljajima sa kulturnim sadržajima”, kaže Pasinović.
Pa ipak, turistička sezona u Kotoru traje koliko i nautička kruzing sezona, gotovo devet mjeseci.
Kada bi imali hotele sa sadržajima za naučne skupove, zabave, manifestacije, kongrese, mogli bi govoriti o cjelogodišnjem turizmu.
Potrošnja kruzing turista u Kotoru iznosi prema računici prof. Pasinovića oko 60 eura, sa troškovima korišćenja plovnog puta i lučkih usluga koji se finansiraju iz paket aranžmana koji plaćaju turisti.
Ovu potrošnju on smatra niskom, a kada je riječ o kruzing turizmu, Kotor ima ogromnu prednost jer su brodovi u neposrednoj blizini grada.
To je veoma važno s obzirom na sve kraće zadržavanje kruzera u luci, tj. boravak turista u gradu.
Međutim, nakon obnove gradske rive poslije zemljotersa, a to znači od 1983. godine nije se gotovo ništa uložilo na stvaranju uslova za prihvat brodova u smislu lučke infrastrukture, kao ni u smislu recepcije za prihvat turista.
Ovo nije samo lokalno pitanje, jer Kotor znači vrata kojima se ulazi u državu Crnu Goru i prvi utisak o destinaciji koju turisti posjećuju, mišljenja je Pasinović.
Ova činjenica mora kaže on, biti prisutna prilikom odlučivanja o načinu i rješenjima navedenih problema.
Poštovani prof. Pasinovic,
NIje prvi put da Vi o nekom “problemu” pišete na ovaj način. Kao i do sada Vi iznosite samo statističke podatke, koje građani savršeno dobro znaju. Ohrabrite se pa istupite sa rješenjem.
Bravo profesore, a danas je kao 45 te. Ne pitaju strucnjake i one koji znaju nego poducenjake i nenaucene. Vi ste ocigledno primjer toga jer Vas nisu iskoristili Vase znanje i strucnost u oblasti turizma nego trla prla. Jadna nam je ova rabota. Veliki pozdrav od Vasih bivsih studenata.
Jeli iko pitao stručnjake iz Luke Kotor zašto pgrade poslovnu zgradu da ne pišem kako evo čujemo preko radio skale koja jedina sve objavljuje što je od interesa za narod a ne mogu jednu recepciju za prihvat brojnih turista sa brodova? Neka ih to radio Skala isto pita.
Poštovani prof. Pasinoviću
Uvjek sa zadovoljstvom čitam vaše izjave od kojih čovjek može samo dobro i pametno naučit. Podržavam sve ovo što ste ovdje iznijeli pa koristim priliku da dodam i sledeće. Evo već više od godinu dana od kako je ne znam ko da li Lučka kapetanija Kotor ili Ministarstvo saobraćaja donjelo mogo slobodno reći sramnu odluku da se kruzerima zabrani obilazak oko školja. Nažalost sve pod izgovorom sigurnosti plovidbe poslije tragedije broda Costa Concordia. Ukinuli su jednim običnim dekretom vjekovnu tradiciju kojom su pljunuli na sve one mrtve kapetane čije kosti počivaju na ostrvu Svetog Đorđa,a koji su naše pomorstvo okrunili slavom. O Gospi od Škrpjela kojoj su se generacije molile za pomoć na moru i u životu, o ljudima koji su 300godina gradili to ostrvo sada neki kancelariski moljac donese odluku da se više ne odaje počast.. Razni su izgovori pa osim bezbjednosti plovidbe navode vibracije kruzera, a šta ćemo sa motornim jahtama koje tako ”lagano” prođu pored školja da pola ih prekriju valovima. Ne bojte se gospodo neće Gospa propasti, dobro znate da je urađena betonska zavjesa koja je štiti, a štiti je prije svega vjera nas bokelja bez obzira na vjeru i naciju. Na svim sajtovima kruzing kompanija u opisu Kotora i Boke kotorske putnicima se preporučuje da ne propuste doživljaj obilazaka broda oko otokakada brodska sirena pozdravi Gospu, a sa Gospe se zvonima odgovori za srećan put i mirno more. nema toga više moj poštovani profesore Pasinoviću nego danas brodovi kao da se kriju od Perasta i od otoka, kliznu prema Kotoru ili iz Kotora vođeni našim ”dičnim” pilotima koji su ovu kašu debelo i zakuvali. Nekad ni jedan brod ‘Jugoceanije’ ili ‘ Dabinovića’ nije došao do Kotora da nije odao počast otocima, a to su bili brodovi klasičnog pogona dobrim djelom i bez bowtrustera o kruzerima da i ne govorim samo ću navesti par njih koji su isti manevar izvodili bez problema, a to su MSC Orchestra, Costa Mediterranea, New Amsterdam, Oriana…. Niko protiv ovakve odluke da podigne svoj glas, ni Luka Kotor, ni Opština Kotor ni Turistička organizacija. Podižem glas evo ja običan čovek kojemu je njegov rodni grad u srcu i kojega duša boli kada vidi kako se gasi jedan dio tradicije. Sada će gospoda piloti da krenu sa opravdanjima I obrazloženjima ali to neka pričaju nekom drugom neka na internet pogledaju koliko ima I opasnijih I težih manovri za prilazak lukama u samom Mediteranu. Vjerovatno treba što prije zaraditi dnevnicu za koju crnogorski radnik radi I po dva tri mjeseca. Nadam se daće neko konačno imati sluha da preinači ovu odluku, a da je sreće obilazak oko otoka bi se stavio kao obavezan dio rute.
S poštovanjem Krsto Žmukić iz Perasta
Dragi profesore,
Odavno ukazujete na anomalije u nasem gradu ,ali se opstina pretvorila u dom gluvih. Tu su brodovi ulazili po 300 metara a izlazili po 30 metara. Naravno lucke takse se naplacuju po BRT i duzini u vecini svjetski luka.Nezamislivo je da privatno preduzece dobije gradjevinsku dozvolu da gradi poslovnu zgradu u park. Zona morskog dobra i to jos zeleni pojas .Pa ta bivsa vojna baraka je trebala odavno biti srusena jer je izgledala kao samar na konja.Nego kome je jos do lijepog izgleda Kotora.Mozda nam treba jos jedan biser kao sto su “Cepurci”.
Pitace se generacije koje dolaze ko napravi ovoliku stetu i za ciji racun.Mozda neko i plati ceh …nikad se ne zna.
A što ti je prije bila Kafana Dojmi mislim na prije “čepuraka” štraca od kapunijere i leglo kučaka i smrada. Tada nijesi pisao glavu dajem. Što se tiče ćutnje tu si u pravu i to isključivo DPSA kotorskoga ali tamo su čelnici iz Luke pa je svima dobro.
kako se ne razvija Luka kada grade novu zgradu. Još su bazen planirali pa na njega kuća , brod i recepcija i šlaufi za spašavanje.barketa mia…..
cuo sam da se na mjestu bivse zgrade luke pravi bazen sa skakaonicom pa molim nekoga da mi to objasni ili on ima kakve tacnije info
Profesore, molim Vas izračunajrte koliko od kruzera zarađuej Luka jer nemaju okle da naprave rivu i recepciju kako kažete za turiste sa velikih brodova.
PRAVILA KOMENTARISANJA
Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.
U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.
Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].