Đukanović: Obnovom nezavisnosti napravili smo istorijski otklon od ruske politike i izabrali evropski put

Imamo razloga za ponos što smo generacija koja je obnovila nezavisnost Crne Gore – poručio je bivši predsjednik i premijer države Milo Đukanović na svečanom plenumu na Cetinju, posvećenom 20. godišnjici obnove crnogorske nezavisnosti.

Istakao je da moramo biti ponosni i na način na koji smo to uradili.

– To je presedan u ukupnoj istoriji Zapadnog Balkana. Važno je da imamo pravo na ponos i da pokažemo da znamo šta ćemo sa nezavisnošću. Napravili smo otklon od istorijske zagledanosti Crne Gore u Rusiju i jasno definisali da je naš strateški cilj pripadnost evroatlantskim integracijama – poručio je Đukanović, dodajući da su postojala dva prioriteta.

– Prvi je bio izgradnja institucija. Tokom prethodnih 20 godina solidno se radilo na razvoju institucija, od Ustava do sistemskih zakona. Uvijek tamo gdje imate odgovornu vlast, a Crna Gora ju je imala do 2020. godine, uradite onoliko koliko je moguće. Drugi zadatak bio je ekonomski razvoj. I na tom planu urađen je ozbiljan posao. Kreiran je stabilan ekonomski sistem i Crna Gora je stekla povjerenje stranih investitora. Za 14 godina u Crnu Goru je ušlo oko 11 milijardi eura direktnih stranih investicija – kazao je Đukanović.

Pokušaj vraćanja Crne Gore u „srpski svet“ nije uspio

Dodao je da je napravljen ozbiljan iskorak na tom planu, kroz projekte poput Porto Montenegra, Luštice i dolaska hotelskog brenda Aman.

– Crnu Goru smo postavili na pravi kolosjek, a danas svjedočimo završnici pregovora o članstvu u Evropskoj uniji. Veliki problem u tom periodu bila je tadašnja priča iz Brisela o zamoru od procesa proširenja, zbog čega se otvorila dilema da li uopšte treba nastaviti sa proširenjem Unije. Rješavanje pitanja Crkve jedno je od važnih pitanja. Mislim da danas postoji snažna svijest o crnogorskom identitetu i da rušilački pohod na Crnu Goru, koji je počeo 2020. godine, nije uspio – poručio je Đukanović.

Tada je, kako je podsjetio, postojao pokušaj da se Crna Gora vrati u okrilje „srpskog sveta“.

– Taj pokušaj imao je snažnu podršku Srbije, ali i Moskve, koja je željela da izazove određenu nestabilnost na Balkanu. Ipak, manje mi je jasan odnos zapadnih partnera prema Crnoj Gori u tom periodu. U atmosferi koju je proizvela aktivnost Srpske pravoslavne crkve (SPC), teško da smo mogli postići više od onoga što smo postigli – naveo je Đukanović.

Stagnacija i nazadovanje

Tokom posljednjih šest godina, kako je kazao, primjećuje stagnaciju, ali i nazadovanje.

– Pozdravljam ubrzani proces pristupanja Evropskoj uniji, ali to me ne sprečava da uočim da je u mnogim segmentima došlo do stagnacije ili nazadovanja – od sistema bezbjednosti, preko zdravstva, do finansija – poručio je Đukanović.

Naglasio je da moramo urediti sopstvenu kuću.

– Moramo dobiti odgovornu vlast. Ljudi često pitaju: „Što je ovo i zašto nam se ovo dešava?“ To je ono što smo sami sebi napravili, a na nama je da to promijenimo. Neke šanse se uskoro ukazuju – rekao je Đukanović.

Srbija još nije stala na evropski kolosjek 

Govoreći o promjenama u Srbiji nakon pobjede Studentske liste na izborima, Đukanović je kazao da one ne izazivaju euforiju kod ozbiljnih ljudi.

– Moramo znati da razlikujemo šta je predmet promjena – da li je riječ o promjeni režima ili promjeni politike. Jer, ako je u pitanju samo promjena režima, od toga nema velike vajde – ocijenio je Đukanović.

Drugo pitanje je, kako ističe, kakva će biti spoljna politika Srbije.

– Ako se Srbija opredijeli da bude evropska država, to će morati da se odrazi i na njen odnos prema ruskoj agresiji na Ukrajinu. Srbija zasad nije stala na evropski kolosjek. Odnos prema Kosovu daće nam odgovor na pitanje da li će Srbija gledati u budućnost ili će se baviti prošlošću. Politika je dovela do današnjeg statusa Kosova. Riječ je o pogrešnoj politici koja je trajala u kontinuitetu, a čija je kulminacija bio rat sa NATO-om. Ratovi se uglavnom završavaju tako što onaj ko izgubi gubi teritoriju. Srljalo se u taj rat – naveo je Đukanović.

Prema njegovim riječima, ako se nastavi sa dosadašnjim tumačenjem istorije i politike, u zemljama našeg susjedstva suočavaćemo se sa dodatnim izazovima.

– Pitanje je da li će Srbija dobiti Vladu Srbije ili vladu Srba u regionu. Ako bude ovo drugo, onda će Vučićeva politika dobiti kontinuitet – upozorava Đukanović.

Vujanović: Cetinjski manastir je kolijevka Crne Gore

Prema riječima bivšeg crnogorskog predsjednika i premijera Filipa Vujanovića, Cetinjski manastir je kolijevka istorije Crne Gore i naročito obaveza svih nas.

– Crnogorska crkva je vjekovima imala autokefalnost. Naše sjedište je ovaj manastir u blizini. Kad god dolazim na Cetinje, vidim da se ovdje živi kroz sjećanje na državu i slobodu koju je Crna Gora zaslužila – istakao je Vujanović.

Kako je kazao, bilo je teško postići dogovor i uložiti napore da se na našem prostoru ne dogodi zlo.

– Uvijek sam se divio istoriji Češke i Slovačke i pitao se zašto i mi ne bismo mogli da kažemo: hajde da se dogovorimo. Ovaj prostor prepoznaje se po nesporazumima. Crna Gora je u prilici da bude dobar primjer i tu šansu treba iskoristiti. Uvijek treba da pružamo ruku u cilju postizanja svakog sporazuma i da u tome tražimo bolju budućnost – poručio je Vujanović.

Crna Gora je, naglašava, mnogo platila za svoju slobodu i zaslužila je da zauvijek bude slobodna.

Riješiti otvorena pitanja sa Hrvatskom

Specijalni izaslanik Evropske unije Miroslav Lajčak kazao je da Crna Gora nikada nije bila bliže članstvu u Evropskoj uniji.

– Ipak, treba podsjetiti na to da EU ima svoja pravila i prioritete. Postoje stvari koje su u vašim rukama, ali i one koje su u rukama Evropske unije. Potrebno je riješiti sva otvorena pitanja sa Hrvatskom, i to do sredine decembra. Za EU je veoma važno i pitanje da li će sa prijemom nove članice postati snažnija ili slabija – dodao je Lajčak.

Brisel, kako podsjeća, daje preporuke, ali odluke donosi 27 država članica.

– Crna Gora nikada nije bila bliže članstvu. Samo treba da ostane fokusirana na cilj, da se drži svoje putanje i da niko ne sumnja u to da pripada Evropskoj uniji – ponovio je Lajčak.

Govoreći povodom 20. godina od obnove crnogorske nezavisnosti, Lajčak je kazao da je jedini koji je 2006. godine odbio da učestvuje u referendumskom procesu bio aktuelni predsjednik Skupštine Andrija Mandić.

Podsjetio je da je, kada je došao u Crnu Goru, imao samo mišljenje Venecijanske komisije.

– Tražili smo formulu koja bi bila u skladu sa tim mišljenjem. Tako smo došli do brojke od 55 odsto, kako bi svi prihvatili rezultat. Imao sam sreću što je moj partner bio (Milo) Đukanović, koji je to prihvatio i koji je veliki državnik. To je prihvatio i Predrag Bulatović – istakao je Lajčak.

Referendum je, napominje, bio legitiman.

– Obezbijedio je da njegov rezultat odmah bude prihvaćen od međunarodne zajednice. Crna Gora je danas najnaprednija u cijelom regionu kada je riječ o evropskim integracijama – istakao je Lajčak.

Radoman: Crna Gora ispravila tešku istorijsku nepravdu

Dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost Aleksandar Radoman kazao je da je Crna Gora 21. maja 2006. ispravila tešku istorijsku nepravdu.

– Ovogodišnje izdanje Cetinjskoga foruma poklopilo se s velikim jubilejom – dvije decenije od obnove crnogorske nezavisnosti. Toga 21. maja 2006. godine, većinskom odlukom svojih građana, Crna Gora je ispravila tešku istorijsku nepravdu nanesenu 1918. godine, kad su njena državnost, ime, identitet i institucije bili brisani s mape svijeta. Čitav 20. vijek naša je domovina nosila taj ožiljak, čije traume i danas duboko oblikuju aktuelnu društvenu i političku klimu – kazao je Radoman.

Nakon cijeloga jednog vijeka, kako je naglasio, Crna Gora se ootrgla iz učmale pozicije provincije koja slijedi tuđe interese i počela izgrađivati kao građansko društvo usvajajući upravo tekovine Evropske unije kao obrazac društvenoga i političkoga razvoja.

– Danas, 20 godina nakon referenduma, Crna Gora je članica NATO-a i na putu ka članstvu u Evropskoj uniji – poručio je Radoman.

Prema njegovim riječima, danas svjedočimo simulaciji stvarnosti.

– Četnički vojvoda Andrija Mandić, koji je pokušao da izvede državni udar i koji se nije odrekao ratnih zločinaca, danas je najmoćniji političar u Crnoj Gori. Mi danas svjedočimo simulaciji stvarnosti. Bezbjednosni sektor, tužilaštvo i policija stavljaju se u funkciju politike. Primjer Milivoja Katnića, ali i mnogih drugih, pokazuje da danas u Crnoj Gori od vladavine prava nije ostalo gotovo ništa – ocijenio je Radoman.

Četnički vojvoda najmoćnija figura vlasti koja pregovara sa EU

Najvišim zakonodavnim domom, kako je istakao, predśedava čovjek koji se ponosi svojim ratnim angažmanom protiv NATO-a 1999. godine.

– Zvanični „četnički vojvoda“ koji je 2016. uz podršku ruskih službi pokušao izvesti državni udar, a 2019. pozivao „ratne drugove“ da otkopaju oružje; političar koji do danas nije osudio agresiju na Ukrajinu i koji se nije odrekao politike slavljenja ratnih zločinaca – što je potvrdio i nedavno, šaljući s pozicije predśednika Skupštine telegram povodom smrti ratnoga zločinca Ratka Mladića. Govorim, naravno, o Andriji Mandiću – suštinski najmoćnijoj figuri vlasti u zemlji koja pregovara o članstvu u EU – poručio je dekan FCJK-a.

Nije siguran, kaže, da Crna Gora, sa ovako dubokim poremećajima u sistemu, može postati kredibilan činilac evropske politike.

– Sloboda medija u Crnoj Gori je ugrožena – upozorio je Radoman.

U susret ovogodišnjem Forumu 10. novembra u Vladinom domu, održan je svečani plenum posvećen 20. godišnjici obnove crnogorske nezavisnosti.

O ovoj značajnoj istorijskoj temi, pored bivših predśednika i premijera Crne Gore Mila Đukanovića i Filip Vujanovića, govorio je i Borislav Banović, član crnogorskoga tima za pregovore sa Srbijom i EU u predreferendumskom periodu, poslanik u Skupštini Crne Gore, i ambasador, kao i Miroslav Lajčak, specijalni izaslanik Evropske unije za crnogorski referendum 2006. godine.

Banović: Nijesmo spriječili kolonizaciju prošlosti, sada imamo sukob oko identitetskih pitanja

Prema riječima Banovića, neke standarde mogli smo unaprijediti na unutrašnjem planu.

– Poželjno bi bilo da se na tome fokusiramo i sada, kao i u narednom periodu, kako bismo imali unutrašnjost zemlje kakva nam je potrebna – istakao je on.

Centrifugalne sile, kako je kazao, utiču i na nas.

– U Vladi imamo pokret koji nije koherentan, nije stabilizatorski i nije inkluzivan – makar ne prema onom dijelu društva koji drži do crnogorskog identiteta i crnogorske prošlosti. Nijesmo spriječili da neko vrši kolonizaciju naše prošlosti. Sada imamo sukob oko identitetskih pitanja. Ali, u čijim god rukama bila, Crna Gora ima tu gravitacionu moć – poručio je Banović.

On je naglasio da ova i naredna generacija treba da budu posvećene izgradnji institucija, a manje održavanju političkih i drugih podjela.

– Potrebno je da zajedno gradimo političku kulturu i podižemo opšti nivo političkog dijaloga, uključujući i odnose unutar suverenističkog bloka. Ako se svi ti faktori poklope, dostići ćemo članstvo u Evropskoj uniji, nakon čega slijede dalji koraci – ocijenio je Banović.

Svečanost je počela intoniranjem crnogorske himne.