PRITISCI NA SUDIJE POD LUPOM: Od integriteta do mogućeg vetinga

Nedavna izjava predsjednika Višeg suda Zorana Radovića, da “neke sudije donose očekivane presude”, izazvala je dosta reakcija u javnosti, ali i pitanje da li to ukazuje na ozbiljne sistemske i institucionalne slabosti unutar pravosudnog sistema Crne Gore, navodi se u prilogu Radija Crne Gore.

U Udruženju sudija kažu da pritisak na sudije ne mora uvijek biti neposredan, otvoren i lako prepoznatljiv.

Predsjednik Udruženja sudija Miodrag Pešić ističe da je možda najopasniji onaj pritisak koji se vremenom pretvori u očekivanje, bilo politike, medija, javnosti ili nekog drugog centra moći, te se upravo tu, kaže, pokazuje značaj ličnog i profesionalnog integriteta sudije.

“Sudija mora imati dovoljno znanja, samostalnosti i profesionalne hrabrosti da donese odluku zasnovanu isključivo na Ustavu, zakonu i dokazima u konkretnom predmetu, čak i onda kada zna da takva odluka neće biti popularna ili da će zbog nje biti izložen kritikama. Ne treba, naravno, idealizovati bilo koji sistem, kao i u svakoj drugoj profesiji, ne može se isključiti da i u sudstvu postoje pojedinci koji nisu uvijek u stanju da se u potpunosti odupru različitim vrstama spoljnog pritiska”, kazao je Pešić za RTCG.

Uvjeren je da je riječ o pojedincima, a da ogromna većina sudija svoj posao obavlja profesionalno i sa sviješću odgovornosti koju nosi sudijska funkcija.

Od izbora sudija zavisi, kako dodaje, u kojoj mjeri će pravosuđe biti otporno na pritiske.

“Zato je jedna od najvažnijih, ali istovremeno i najtežih obaveza Sudskog savjeta da prilikom izbora ne procjenjuje samo stručno znanje kandidata. Naravno, znanje jeste neophodno, ali samo po sebi nije dovoljno. Potrebno je prepoznati ljude koji imaju integritet, samostalnost i profesionalnu hrabrost da, kada postanu sudije, odluku donesu prema pravu i sopstvenom sudijskom uvjerenju, a ne prema tome kakva odluka se od njih očekuje”, ističe Pešić.

Da sudije ne donose odluke pod pritiskom javnosti, kategoričan je član Sudskog savjeta, Mirza Ademović.

Napominje i da prilikom izbora prolaze kroz rigoroznu selekciju, te da samo najstručniji, najmarljiviji i najhrabriji postaju sudije.

“Sudijska hrabrost kao osnovna komponenta bića svakog sudije se ogleda u donošenju, kako odluka nepopularnih javnosti, tako i onih odluka koje određene javnosti očekuju. Zašto? Zato što sudije ne donose odluke shodno ičijim očekivanjima ili suprotno njima, već samo shodno Ustavu, pozitivnim propisima Crne Gore, a na bazi utvrđenog činjeničnog stanja u postupku”, kaže Ademović.

Olakom, Ademović smatra ocjenu da neke sudije donose odluke pod pritiskom javnosti, te da to ne bi trebalo da bude dio “odgovornog javnog diskursa”.

“Mora se imati u vidu složeni višefazni postupak kroz koji sudije prolaze još od zasnivanja radnog odnosa, dakle od svojstva pripravnika, savjetnika, preko izbora za kandidata za sudiju do izbora na sudijsku funkciju, konstantnog ocjenjivanja i monitoringa rada. Sudije nisu ljudi koji su tu igrom slučaja”, ocjenjuje Ademović.

Da je svaki sudija dužan da postupa isključivo na osnovu Ustava, zakona te međunarodnih standarda ljudskih prava i u skladu sa svojom savješću i sudskom zakletvom, upozorava izvršna direktorica Akcije za ljudska prava, Tea Gorjanc Prelević.

“Ako to nije u stanju, jedino pošteno je da odmah podnese ostavku. Takođe, svi drugi koji uoče da to nije u stanju, kao gospodin Radović koji je na to javno upozorio, dužni su da u skladu sa svojim nadležnostima preduzmu konkretne mjere da obezbijede da takvi ljudi koji ne poštuju pravo na pravično suđenje momentalno napuste pravosuđe”, naglašava Gorjanc Prelević.

Zato bi, konstatuje Gorjanc Prelević, bio koristan adekvatan veting, o kome se, napominje, više ni ne govori jer se smatra remetilačkim faktorom za ulazak Crne Gore u Evropsku uniju.

“Mislim da je zapravo opšte poznato i prihvaćeno da bi to moglo da bude veoma korisno za garantovanje pravičnog suđenja u ovoj državi, naravno pod uslovom da taj veting ne sprovode političari, nego odgovarajuće stručne i nezavisne komisije, uz pravo na pravni lijek”, kaže ona.

Iako dijelovi civilnog sektora i političari insistiraju na čišćenju pravosuđa, Brisel upozorava na rizik od kolapsa sistema u maloj državi i sugeriše jačanje postojećih mehanizama disciplinske i etičke odgovornosti.

Standard