Mila Kasalica: Moramo se građanski trgnuti i zapitati: jel nam ekonomija treba da služi sad i nikad više, ili nam je generacijski zadatak da promišljamo javne politike rasta i razvoja u narednih dvadest do pedeset godina?

Moramo se građanski trgnuti i zapitati: jel nam ekonomija treba da služi sad i nikad više, ili nam je generacijski zadatak da promišljamo javne politike rasta i razvoja u narednih dvadest do pedeset godina?

Portal: Radio Skala

Rast crnogorske ekonomije u Drugom kvartalu među najvećim je u Evropi i iznosi 3,8 odsto, saopštio je premijer Crne Gore Milojko Spajić. To je, kako je kazao, znatno iznad prosjeka EU (1,2 odsto) i eurozone (1 odsto). A evo kako je njegovu tvrdnju za portal Radio Skala komentarisala ekonomska analitičarka Mila Kasalica:

Neformalni premijer Vlade Crne Gore i nominalni ministar finansija su samohvališući se objavili podatke o bruto društvenom proizvodu za II kvartal 2026. godine, koji je porastao stopom od 3,8% (realni rast), što je značajno više od EU prosjeka od 0,5% gdje su Poljska i Kipar/ Litvanija imali veći (preko 4,8%) ili jednak rast (3,7 i 3,8%) kao crnogorska ekonomija. Mada se tu ne pominje činjenica da kvaratlni rast BDP u Crnoj gori ne približava crngoroske potrošače evropskim zaradama i/ili potrošnji.

Rast BDPa nije rezultat javnih politika koje su u funkciji razvoja crnogorske ekonomije, naše zajedničke kuće. Rast BDPa drugog kvartala ove godine je opredijeljen rastom na proizvodnoj strani u trgovini na malo i veliko gorivima, motornim vozilima, saobraćaja i skladištenja, kao i ugostiteljskih usluga, odnosno rasta poslovanja nekretninama. Ili kroz potrošnu perspektivu analize, ličnoj potrošnji domaćinstava i potrošnji države, a uz minus uvoza i izvoza koji je porastao sa €609 mil na €640 mil. Uz napomenu da je privreda uložila u bruto investicije umanjujući u ovom kvartalu ulaganje u zalihe.

Ili u najkraćem, Trumpovsko užasavajuće nestrateško igranje oko Hormuškog moreuza što je cijene nafte poslalo u nebo a onda se u manipulacijama globalnim tržištem čine razna netržišna bogaćenja privilegovane manjine, tako lijepo skockalo cijene da su Zdenka-ekonomske pohvale o tome da su cijene goriva dobre za državu napravile istorijski rezultat odlazeće Vlade. Naravno, ukupni uticaj na sve ostale cijene svakodnevno izdržavamo, i kao potrošači i kao poreski obveznici.

U najkraćem, do jula 2026. godine crnogorski realni sektor je napravio ozbiljan privredni rezultat. Međutim, avgust je po prometu i rezultatima najgori u najmanje deceniju i po, a to je mjesec koji je DF-carstvo samohvalisanja o nekom rekordnom prilivu (uz simulaciju podacima prometa) turista, kako na primorju tako i po sjevernim vrletima naše zemlje. Odgovorno je da sačekamo podatke avgusta, uz nadu da litijaški nemar i nerad a unižavanje kvaliteta javne usluge neće voditi teškom otrežnjenju, koje će usloviti neugodno prizemljenje, dok će inflacija nastaviti uzlaznim trendom, što posredno generiše veći BDP.

Zato se opet moramo građanski trgnuti i zapitati: jel nam ekonomija treba da služi sad i nikad više, ili nam je generacijski zadatak da promišljamo javne politike rasta i razvoja u narednih dvadest do pedeset godina? Ova smiješna mastodontska Vlada Crne Gore sa DEU timom (našom stvarnom vladom) nema hrabrosti da o ovim životnim važnim pitanjima počne ni djelimične pripreme, koje bi buždetom 2027 pored vraćanja duga (ovaj put Spajićevog a ne prethodnog duga) opredijelili sto miliona za projekte prerađivačke industrije, poljoprivrede i rezidentne IT industrije. Što je u cjelosti suprotno onome što se tekuće radi, gdje se bačaju desetine miliona eura javnih novaca na netransparentno nabavljene brodove koji nisu ni planirani izdaci kapitalnog budžeta 2026e.