Santa Maria in Punta odzvanjala zvucima crnogorske muzičke baštine

Publika je imala priliku da čuje djela „Crna Goro, zemljo mila“, „Još ne sviće rujna zora“, „Vrsuta“, „Šetajući pored Ljubovića“, „Nostalgija“, „Milica jedna u majke“, „Sejdefa“ i druge, pri čemu su se smjenjivali snažni emotivni trenuci, lirske interpretacije i virtuozne dionice

Vuk Lajović

Muzički program jubilarnog XL festivala Grad teatar nastavljen je sinoć u crkvi Santa Maria in Punta solističkim koncertom violiniste Slavena Knezovića, uz klavirsku pratnju prof. Jelene Dobrković i specijalnu gošću mr Aleksandru Vojvodić Jovović (sopran).

Na koncertu je predstavljen i MAT trio u istom izvođačkom sastavu, dok su na programu bila autorska djela i obrade tradicionalne crnogorske muzike.

Ambijent crkve Santa Maria in Punta još jednom se pokazao kao idealan prostor za kamerne muzičke programe festivala. Izuzetna akustika sakralnog zdanja omogućila je da svaki ton violine, klavira i soprana dođe do izražaja u punoj jasnoći, stvarajući intimnu atmosferu u kojoj je publika sa velikom pažnjom pratila svaku izvedbu. Toplim i dugotrajnim aplauzima nagrađivana je svaka kompozicija, dok su se tokom večeri nizale autorske kompozicije i obrade tradicionalne crnogorske muzike, koje su u izvođenju MAT trija dobile novo umjetničko ruho.

Publika je imala priliku da čuje djela „Crna Goro, zemljo mila“, „Još ne sviće rujna zora“, „Vrsuta“, „Šetajući pored Ljubovića“, „Nostalgija“, „Milica jedna u majke“, „Sejdefa“ i druge, pri čemu su se smjenjivali snažni emotivni trenuci, lirske interpretacije i virtuozne dionice. Višeminutnim aplauzom na kraju koncerta publika je pozdravila izvođače, koji su se na bis vratili izvedbom kompozicije „Primorkinja“, čime je zaokruženo još jedno uspješno festivalsko veče.

Knezović je, nakon koncerta, izjavio da su se potrudili da programom uljepšaju ovo veče Budvanima, svim građanima Crne Gore, kao i turistima.

„Htjeli smo da prikažemo što je naša misija i tu muzičku baštinu, da čuju našu muziku. Ima dosta tih kompozicija koje su već snimljene, rađene i obrađivane, a ima ih još i u planu. Ali ovo je bio, hajde da kažemo, jedan prilagođeni kolaž Gradu teatru. Koristim priliku da u ime svoje tročlane ekipe, našeg MAT trija, zahvalim produkciji, odnosno direkciji festivala Grad teatar što su mi ukazali priliku i čast da budem učesnik ovog jubilarnog festivala i da, na neki svoj način, nađem svoje mjesto u tom muzičkom rukopisu. Znate, nema slučajnih rezultata, oni moraju da proisteknu iz rada, vježbanja, truda i treninga, ma čime se bavili. Mi zaista dugi niz godina sarađujemo, tako da svi imamo svoje privatne živote, porodice, djecu i đake, na kraju krajeva. Ali nekako je muzika ta univerzalna vrijednost koja nas spaja i koja nas, čak i kada smo umorni i nervozni, produhovljuje. Nadam se da je publika večeras osjetila tu našu energiju, naš zajednički lajtmotiv, zajedničku žicu i tu energiju.“

Kompozicija „Primorkinja“ izvedena je tokom programa, ali i na bisu. Knezović je saglasan da je Budvanima prva asocijacija na tu pjesmu Mirjana Pajović i klapa Harmonija.

„Gospođa Pajović je apsolutno ostavila neizbrisiv trag u muzičkoj istoriji, posebno Budve, kroz te kompozicije, obrade i svoju misiju sa klapom. Kako da vam kažem, poštuj da bi bio poštovan, to je jedna filozofska maksima i moj moto. Zaista imam sve riječi poštovanja prema gospođi Pajović i prema meni dragim prijateljicama iz klape Harmonija. Ta „Primorkinja” je metafora svih primorskih gospođa, koje god vjere, nacije ili boje kože bile. Imam ideju da radim i druge djelove Crne Gore po uzoru na „Primorkinju”. Vidjeli ste reakciju publike, a nama je programski bilo važno da upravo „Primorkinja” bude dio ovog koncerta.“

Knezović je naglasio da akcenat treba staviti na mlade i pružiti im svu podršku.

„Uvijek možemo da se prisjetimo one civilizacijske maksime Vinstona Čerčila da država bez kulture nije država. Kulturni djelatnici su, pored zvanične diplomatije, jedni od najboljih ambasadora naše države, gdje god nastupali, kao i naši sportisti. Zato kulturu nikada ne treba zanemariti. Posebno želim da naglasim da akcenat treba staviti na mlade. Imamo divnu djecu koja su mali profesionalci, samo im treba dati prostor. Posebno bih zamolio i medije da mladim umjetnicima omoguće više prostora u javnosti. Biće tu i grešaka, imao sam ih i ja večeras, i uopšte ih se ne stidim jer to je život. Apelujem da država, kroz sve svoje institucije, pruži maksimalnu podršku mladima gdje god je to moguće“, kazao je Knezović.

Slaven Knezović rođen je u Podgorici, a muzika je njegovo profesionalno i životno opredjeljenje. Kao violinista i autor predstavljao je crnogorsku umjetnost i kulturu na brojnim međunarodnim scenama, među kojima se izdvaja nastup kao prve violine u Evropskom orkestru najboljih studenata. Dobitnik je više domaćih i međunarodnih priznanja, a kontinuirano se bavi komponovanjem autorske muzike i obradama crnogorskog tradicionalnog nasljeđa. Više od tri decenije zaposlen je u RTCG, gdje je radio kao zamjenik koncert-majstora Crnogorskog simfonijskog orkestra, direktor Muzičke produkcije i urednik u muzičkom programu.