Spajić: Imamo 300 ljekara više nego 2018. godine, interesuju se i iz regiona; Živković: Njih 250 je napustilo sistem javnog zdravstva od kad ste Vi premijer

Uspjeli smo da, u usporedbi sa 2018. godinom, imamo 300 ljekara više u sistemu. Lakše je pronaći ljekare – izjavio je premijer Milojko Spajić odgovarajući na pitanje poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Danijela Živkovića o tome kako ocjenjuje stanje u zdravstvenom sistemu.

Dodao je da i dalje imamo veliki nedostatak ljekara i probleme sa kadrom, ali tvrdi da imamo i interesovanje ljekara iz regiona koji žele da rade u Crnoj Gori.

– I interesuju se kako da nađu način da mogu da rade kod nas u domovima zdravlja, Kliničkom centru, bolnicama… Dobili ste odgovore od ministra finansija (Novice Vukovića) da nikada nije postojao centralizovani sistem, on se radi… Oće li sve preko noći biti bolje? Niko nije rekao da će biti. Nije jednostavno promijeniti tok koji je išao 30 godina u krivom pravcu, ali uz velike napore koje dajemo – ubijeđeni smo da ćemo za par godina imati održivi sistem i koji će biti na evropskom nivou – naveo je Spajić.

Rekao je da je njegova majka kao ljekar specijalista i pedijatar 2020. godine penzionisana sa platom od 612 eura.

– Znači 35 godina staža, ljekar specijalista pedijatar u bolnici u Pljevljima je 612 eura imala platu kada je otišla u penziju. Tada je premijer Duško Marković imao platu oko 2.200 – 2.300 eura. Sada je moja plata oko 2.000 eura, a plata ljekara speijcaliste je takođe oko 2.000 eura. I toliko o uslovima koji su bili za vrijeme DPS-a, a koji su sad. Upravo zbog ovakvog našeg odnosa prema ljekarima i tom pozivu – naveo je Spajić.

„Prošlost ne liječi pacijente“

On je izjavio da za 50 godina nije napravljen nijedan objekat, a Živković mu je na to rekao da su samo u Podgorici napravljeni Institut za javno zdravlje, Zavod za transfuziju, Institut za onkologiju. Odgovorio mu je i da se bavi prošlošću, ali da ona ne liječi pacijente.

– Svaka istina vam je ovakva. Kad kažete da za 50 godina nije urađeno ništa: Institut za javno zdravlje, Zavod za transfuziju, Institut za onkologiju – samo u Podgorici. Jeste li upoznati sa ovim? Valjda bi trebalo da elementarno budemo odgovorni prema onome što govorimo – naveo je Živković.

Zvanični podaci Instituta za javno zdravlje, prema njegovim riječimam pokazuju da je broj ljekara zapošljenih na neodređeno u javnim zdravstvenim ustanovama 2009. godine bio 1.309, 2018. – 1730, a 2025. – 1734.

– Nije pristojno saopštavati netačne informacije i obmanjivati javnost. 250 ljekara od kad ste Vi premijer napustilo je sistem javnog zdravstva, a od toga 70 specijalista – istakao je Živković.

Tu izjavu poslanica Pokreta Evropa sad prokomentarisala je riječima: „nisu mogli da kradu“.

Zarade i liste čekanja

Živković je pitao Spajića zna li koliko prima medicinska sestra sa srednjom školom prima platu.

– 800 eura? Koliko je to daleko od prosječne zarade u Crnoj Gori? Zašto niste podržali zakonsko rješenje da se srednjem medicinskom osoblju poveća zarada? – naveo je on.

Rekao je da je na ortopediji 711 pacijenata u januaru čekalo na ugradnju proteze, kuka ili koljena.

– Dominantno penzioneri koji primaju 450 eura penziju. Oni, koji ako ne mogu da čekaju godinu ili dvije, moraju da odu u privatnu ustanovu i plate operaciju 7.000 eura – rekao je Živković.

Pitao je Spajića zna li koliko je pacijanata na listi kardiologije i rekao da ih je 629.

– Rast lista čekanja na ortopediji skočio je od 2019. godine 611 odsto. Ovo treba da nas zabrine svakog, ali vi danas ćutite i pričate kako ste došli da ekonomski preporodite Crnu Goru – rekao je Živković.

Pacijenti na onkologiji su, dodaje on, čekali sedam sati.

– Radi se o najugroženijoj kategoriji pacijenata. Je li to reforma zdravstvenog sistema? Je li reforma zdravstvenog sistema katastrofalna u pogledu imunizacije? Što je sa sistemom transplatacija i donorskim karticama? 118 pacijenata čeka na transplataciju, od toga petoro djece. Znate li kolika je opterećenost ljekara opšte prakse u domovima zdravlja? Znate li kolika je procjena da mogu pregledati dnevno? – pitao je Živković.

Knežević Spajiću: Od Vučića ste dobili partiju, povucite odluku o priznanju Kosova pa će Marović biti izručen

Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je izjavio da je Spajić od srpskog predsjednika Aleksandra Vučića dobio partiju.

– Vi ste prvi ćaci u Crnoj Gori. Ja sam od Aleksandra Vučića dobio orden, a Vi ste dobili partjiu, infrastrukturu, podršku – poručio je on nakon što mu je premijer rekao da on svojim autoritetom može da obezbijedi da nam Srbija izruči Svetozara Marovića.

Uz to, Knežević je istakao i da je Vučić pomogao Spajiću za otpust iz srpskog državljanstva 2023. godine.

– I ne samo to… Da sad ne kažem kako Vam je Aleksandar Vučić pomogao kad je trebalo da stigne otpust iz srpskog državljanstva kada je trebalo da se kandidujete za izbore 2023. Bukvalno ste u ponoć preskakali ogradu na ambasadi da bi vam službenik dao otpust iz srpskog državljanstva. Za to postoje snimci – tako da kad govorite o Srbiji i Vučiću, treba čitava Crna Gora da zna da sam ja od Vučića dobio orden – a Vi ste dobili partiju. U Srbiji nemam ni stanove ni nekretnine, imam sina i porodicu i srećan sam zbog toga, e tu je razlika između nas – rekao je Knežević.

Pozvao je Spajića da povuče odluku o priznanju Kosova i da će onda Svetozar Marović biti odmah izručen.

Isprva je izjavio da je Spajić sinoć, dogovorom između opozicije i vlasti oko ustavnih izmjena, vratio duh Mila Đukanovića, a Spajić je upravo na to odgovorio da Knežević ne mora glasati ustavne izmjene ako nam obezbijedi da se izruči Svetozar Marović.

– Mislim da ćete pomoći više nego da glasate za ustavne promjene. Potpuno vam je oprošteno što niste dio paketa koji praktično svi u parlamentu glasaju. Ne postoje nikakve koalicije osim onih koji su do skoro bili najljući neprijatelji u podgoričkom parlamentu – a koji su zajedno digli ruku za predsjednika podgoričkog parlamenta (Srđu Perića). To je koalicija koju demokratski svijet priznaje – naveo je Spajić.

Govoreći o potencijalnim koalicijama, Knežević je pitao Spajića što je radio u posjeti Berlinu sa liderom DPS-a Danijelom Živkovićem.

– Ja sa Živkovićem nisam bio ni u skupštinskom restoranu, a ne u Berlinu… Da vidimo kakvu ste koaliciju dogovarali za 2027. godinu? – dodao je Knežević.

Perića su, kako je istakao, izabrali da oni ne bi uveli prinudnu upravu u Podgoricu.

– I zloupotrijebili 300 miliona eura pred izbore – dodao je Knežević.

Spajić Abazoviću: Mnogo puta ste pomenuti na arbitražnom sudu u Londonu, bez ikakvih uslova ste pristali da se otvori Sveti Stefan

– Vi ste bili čovjek koji je mnogo puta pomenut na arbitražnom sudu u Londonu. Postoje zapisnici naših i advokata suprotne strane koji su Vas često pominjali – jer ste imali neformalni dogovor da se otvori Sveti Stefan – poručio je premijer Milojko Spajić odgovarajući na pitanje njegovog prethodnika, poslanika Građanskog pokreta URA Dritana Abazovića o tome „kako je proteklo otvaranje Svetog Stefana“.

Mogu, kako je rekao Spajić, izaći sa svim dokumentima i svjedočenjima.

– Vi ste bez ikakvih uslova pristali da se samo otvori Sveti Stefan. Mi smo povećali prihode, dobićemo 10 odsto profita itd. Zaustavili smo dalju gradnju… Samo ono što je odobrila vlada DPS-a dvijehiljaditih godina – to je završeno i sada država ne može protiv toga da ide jer ćemo inače plaćati stotine miliona odšteta – naveo je on u Skupštini Crne Gore.

Abazović je rekao da misli da bi Sveti Stefan trebalo uvijek da bude otvoren i da nikad nije imao dilemu za to.

– Kad govorim o transparentnosti – želim da kažem da je Vlada Crne Gore zaključila dokument-sporazum o poravnanju čime se stopira arbitražni proces i to je omogućilo da se Sveti Stefan otvori i da se gradi u Miločerskom parku. Niko dokument do sada vidio nije. Ono što je bila informacija iz medija je rečeno da se ugovor produžava još pet godina, povećava cijena zakupa za određenu sumu, a ja pitam kako je moguće da ste to odradili bez saglasnosti Skupštine Crne Gore i da li znate da je to krivično djelo? – naveo je lider GP URA.

Spajić mu je na to rekao da je uvijek zadovoljstvo polemisati sa njim jer uvijek pominje teme koje je on započeo.

– I gdje ste Vi bili suštinski bili možda i glavni igrač. Pominjali ste Eagle hills – čiji je predsjednik rekao da ste ga Vi pozvali u Crnu Goru, da ste imali sastanak sa čovjekom, da ste nudili da prodate čitavu Veliku plažu… Vi ste započeli čitavu priču – a onda ste bili najveći protivnik toj priči jer je vodi neko drugi – i to na normalan civilizovan način, poštujući sva pravila.. Bolje da ne pominjemo teme gdje ste Vi uprskali i ostavili loš trag. Bolje pričajmo o temama koje su realno izazovne za nas – a gdje vi niste imali udjela – poručio je Spajić.

Oni su, kaže, preuzeli vrući krompir koji su uspjeli da riješe.

Kapitalni budžet više orjentisan na sjever

Poslanik Bošnjačke stranke (BSCG) Amer Smailović pitao je što građani mogu očekivati do ulaska u EU – koji će biti naši razvojni ciljevi koji će donijeti koristi svim građanima, podjednako na sjeveru i jugu, pripadnicima svih naroda i našoj dijaspori.

– Mi nismo država koja će olako da kaže da svake godine 5.000 ljudi odlazi sa sjevera… Prije par sedmica smo stavili „aševu zemlju“, što se kaže, od autoputa Andrijevica Mataševo i to je jedan od ključnih putnih pravaca za sjever. Idejni projekat koji smo dugo čekali nastavka od Andrijevice prema Beranama ide vrlo brzo… Možemo da idemo u raspisivanje tendera ili neku drugu opcionalnost. Vrlo brzo ćemo pokrenuti i tu dionicu. Povezujemo i Nikšić sa Žabljakom i Pljevljima, imamo i dionicu od Andrijevice prema Kosovu… Mnogo je putnih pravaca koji se rade – ili idejno rješenje, idejne projekte i pripremamo tendere – naveo je Spajić.

Ne postoji, kako je rekao, nijedna privreda koja se razvila bez autoputeva i infrastrukture.

– Imamo zimski skijaški centar na Hajli, druge projekte koje radimo kroz Kapitalni budžet… Imaćemo mnogo kapitalnih projekata na sjeveru. Kapitalni budžet je mnogo više orjentisan na sjever nego na jug – istakao je Spajić.

Tek ćemo, kaže on, da ulažemo u sjever.

„Crna Gora je svetionik u regionu i šire“

Spajić je ocijenio da je Crna Gora trenutno svetionik, i u regionu i šire, za zemlje koje žele da pristupe Evropskoj uniji (EU).

To je rekao odgovarajući na pitanje poslanika Vasilija Čarapića iz Pokreta Evropa sad (PES) koju političku poruku šalje Brisel time što je Crnu Goru uvrstio u budžetske projekcije i predvidio 3.2 milijarde eura kroz svoj finansijski okvir.

– Očekujemo da do kraja godine zaokružimo proces pregovora. Trajao je predugo, još od 2012. imamo pregovore koji su bili usporeni do 2023. godine – kada kreće veliko ubraznje. Od tada smo zatovrili čak 13 pogavlja, a do kraja godine ćemo zatvoriti, nadam se, i ostatak poglavlja. Pokazuje se skala po kojoj se mjerimo i gdje je rezultat očigledan – naveo je Spajić.

3.2 milijarde eura su, ističe on, konkretna cifra.

– Ja nikad, iskreno, nijesam zadovoljan – ali to je cifra mnogo već nego što je Crna Gora po planovima Evropske komisije trebalo da dobije. Dobili smo alokaciju mnogo jače nego druge bivše članice, ovo je jedan jako konkurentan paket. Naravno, nastavićemo da se borimo i za više – naveo je on.

Ova cifra je, podvlači Spajić, velika pobjeda za našu zemlju.

– U najoptimističnijim predviđanjima govorilo se o 2.5 ili 2.6 milijardi u MFF programu sedmogodišnjem, sada se ide na 3.2 milijarde – dodao je on.

Crna Gora, kako je rekao, je jedina pomenuta od zemlja kandidata da je izvjesna članica od 2028. godine.

– Mislim da ovo breme za sada jako dobro nosimo i da bi trebalo da ubrzamo proces – rekao je on.

„Dogovor opozicije i vlasti je velika demokratska stvar i zrelost“

Spajić je pozdravio jučerašnji dogovor opozicije i vlasti.

– To je jedna velika demokratska stvar i zrelost koja je uvijek dobrodošla u svim evropskim demokratskim društvima. Niko nam u Briselu neće aplaudirati jer je to minimum minimuma. U Briselu se traže rezultati, nema brzih puteva, svako mora da završi sve što mu je dato kao reforme koje su dobre za ta društva. Nažalost, u prethodnim periodima nije bilo te svijesti, da se reforme rade za Crnu Goru. Sada imamo podšrku i opozicije koja je stala iza evropskog puta i želio bih da pozdravim takav potez – naveo je on.

Trebalo bi, kako je podvukao, da idemo zajednički u ovu priču.

– I uspjeh defitnivino neće izosati – dodao je Spajić.

Ostala pitanja

Lider i poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević pitaće premijera kako komentariše “stav savjetnika ministra vanjskih poslova Ranka Krivokapića da je Srbija “bolesnik na Dunavu””.

Poslanika Evropskog saveza (ES) Nikolu Zirojevića zanima da li su u evidencijama granične policije, u periodu lokalnih izbora u Nikšiću, u toku predizborne kampanje (2021. i 2025. godine), evidentirani ulasci na crnogorsku teritoriju lica koja su bili putnici na čarter letu iz Beograda za Tivat, a kojima je tom prilikom zabranjen ulazak u Crnu Goru?

Poslanica Socijalističke narodne partije (SNP) Slađana Kaluđerović tražiće od Spajića da objasni šta ulazak u Evropsku uniju znači za običnog čovjeka.

– Svjedoci smo da se u javnosti proces pristupanja Evropskoj uniji uglavnom predstavija kroz tehničke termine, pregovaračka poglavija procente usklađenosti pravnih akata. Građanima Crne Gore su, međutim, potrebne opipijive i jasne informacije o tome kako će članstvo promijeniti njihov svakodnevni život. Možete li građanima Crne Gore jasno i konkretno predočiti šta tačno donosi ulazak u EU svakodnevnom životu običnog čovjeka – kako strateški na nivou države i milionskih fondova, tako i svakodnevnom životu običnog čovjeka – navedeno je u njenom pitanju.

Takođe, Kaluđerović zanima šta punopravno članstvo konkretno znači za crnogorske poljoprivrednike, mlade ljude, preduzetnike i penzionere, a koje sve praktične olakšice, prava i prednosti donosi svakom građaninu koji putuje, trguje, radi ili se liječi u unutrašnjim granicama Evropske unije?

Šef Kluba poslanika Demokratska unija Albanaca (DUA)-Hrvatska građanska inicijativa (HGI) Adrijan Vuksanović pitaće hoće li Vlada inicirati usvajanje lex specialisa za Bokeljsku mornaricu Kotor.

– Podsjećam Vas da se radi o memorijalnoj instituciji, koja je najstarija bratovština pomoraca na Jadranu i jedna od najstarijih na svijetu i koja baštini tradiciju dugu 1.217 godina. Usvajanjem posebnog zakona o Bokeljskoj momarici Kotor adekvatno bi se uredio njen status i država bi pravedno tretirala njen doprinos u našoj kulturi i duhovnosti – konstatovao je Vuksanović.

Poslanika Albanske alijanse Ilira Čapunija interesuje kako teče realizacija međudržavnog projekta izgradnje mosta na Bojani.

– Crna Gora i Republika Albanija su međudržavnim sporazumom ugovorile izgradnju mosta na Bojani. Sporazumom su specificirani koraci o realizaciji projekta. Projekat je gotov. Druga strana je delegirala osobe i institucije koji će pratiti realizaciju, i opredijeliti budžet. Ovaj projekat je “low hanging fruit” u pravom smislu te riječi – naveo je Čapuni.

Današnja sjednica počela je gotovo sat i po vremena kasnije.