UKIDANJE ČOVJEKA
Čedomir MAROVIĆ
Na opasnost ukidanja čovjeka i urušavanje temelja njegove moralnosti ukazao je britanski naučnik K.S Luis davne 1943 godine. Sada u posve novom vremenu, to pitanje maštovito aktuelizuje i produbljuje, poznati crnogorski sociolog i naučnik, Nikšićanin mr. Željko Rutović.
Prebukiranost Domova starih u Crnoj Gori postaje sve veći problem ljudi trećeg starosnog doba. Na drugoj strani, moćna digitalne industrija, vještačka inteligencija, robotizacija i druge moćne tehnologije, čine, da u dogledno vrijeme društvu neće biti potreban čovjek tradicionalnog kova i duhovnih vrijednosti. Ova činjenica će prouzrokovati ukidanje čovjeka kakvog smo imali u prošlosti, kažu sociolozi.
Tendencije ovakvog narativa dovešće do velikih ljudskih lomova i dilema, u kojem će najveće povrede doživjeti ljudi trećeg starosnog doba, kojim prema sadašnjim saznanjima sve brže klizi tlo pod nogama.
Danas, lista čekanja invalidnih i starih lica za kolektivnim smještajem raste geometrijskom progresijom. Tako u Domu starih u Podgorici čeka smještaj više stotina ljudi trećeg doba, od kojih mnogi neće dočekati dan da dobiju željeni kutak. Manje više slična je situacija u Domovima starih u Nikšiću i Bijelom polju, stim što Dom starih u Risnu gradi savremen objekat kojim će u dogledno vrijeme riješiti svoje narasle problem.
Da li resorno ministarsrvo i Opštine posjeduju Programe izgradnje objekata za smještaj starih ljudi u drugim gradovima u Crnoj Gori, nije poznato? Tako, naspram istaknutih, problema ima se utisak da država nema strategije i plana, kako rjršavati ovaj socijalni i etički problem generacije na zalasku, koji su zaslužili da svoje poslednje životno dane provedu u koliko toliko humanim uslovima.
Mlada generacija suočena je sa krupnim problemima poslovne, društvene i porodične prirode, čime u opštoj trci za novcem, gubi moć da starim ljudima – roditeljima ili bliskim rođacima, obezbijedi human život u nekom Domu za stare. Logično, zbog ovakve situacije trpe ogromnu štetu, kako oni koji sa mukom obezbjeđuju brigu za ostarelim licima, tako i društvo, zbog čega i jedni i drugi živi u nekoj vrsti raspeću između životnih potreba i zlehude sudbije ljudi trećeg doba.
Na drugoj strani, naučnici ukazuju na opsnost ukidanja čovjeka i urušavanja temelja njegove svijesti i moralnosti. Savremeni čovjek prema tvrdnji sociologa, prinuđen je da redefiniše svoju poziciu u društvu, gdje čovjek sadašnjosti postaje „dopunjeno“ ljudsko biće, duhovno siromašno vrijednostima, na kojima je vjekovima počivao život čovjeka, pri čemu njegov duh i sposobnosti nemilosrdno preuzima mašina.
Konačno, novoj civilizaciji kulture zaborava, treba čovjek bez sjećanja, čovjek koji ne pamti i koji ne misli, kaže sociolog Rutović. „Čovjek koji misli, koji se sjeća i pamti v i š a k je i opasan, zato ga treba nadzirati i kontrolisati“.
Sve u svemu, davno smo ušli u sferu usamljnih i životno beznadežnih ljudi, što djeluje pogibeljno, ne samo na pojedinca, već na društvo kao cjelinu, pri čemu je starom čovjeku takoreći „uskraćena“ životna vertikala koja daje smisao životu, koji svoje „ostrvo spasa i slobode“ vide jedino u kolektivnom smještaju koji je država dužna da mu obezbijedi.
Međutim, umjesto razvoja nove socijalne politike u ovoj oblasti i adekvatne infrastrukture namijenjene ljudima starosne dobi, stoje krupne barijere, koje ne samo da drmaju moral društva, već čovjeka pretvaraju u „potrošenu robu“, pri čemu bi bilo najbolje da što prije dođe dan, kada mora kupiti kartu u jednom pravcu!?
Aktuelno


PRAVILA KOMENTARISANJA
Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.
U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.
Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].