Danas.rs
Tužioci u Milanu pokrenuli su istragu o Italijanima koji su, navodno, dali ogromne sume novca srpskim snagama kako bi tokom opsade Sarajeva za vreme rata u Bosni i Hercegovini mogli da budu „vikend snajperisti“ koji ubijaju građane radi zabave.
Istraga je otvorena na osnovu prijave italijanskog novinara i pisca Ecija Gavacenija, koji je nakon godina istraživanja predao dokumente i svedočanstva milanskom tužilaštvu.
Još morbidniji je detalj, piše Dnevni avaz, da je postojao cenovnik za različite kategorije stanovništva.
O ovome je snimljen dokumentarni film „Sarajevo safari“ 2022. godine. Tadašnja gradonačelnica Benjamina Karić je podnela prijavu Tužilaštvu BiH nakon što je saznala za snajperiste, međutim, ništa nije poduzeto.
Osim Italijana, kao „vikend snajperisti“ spominju se i Amerikanci, Kanađani i Rusi.
Tužioci u Milanu pokrenuli su istragu o Italijanima koji su, navodno, dali ogromne sume novca srpskim snagama kako bi tokom opsade Sarajeva za vreme rata u Bosni i Hercegovini mogli da budu „vikend snajperisti“ koji ubijaju građane radi zabave.
Istraga je otvorena na osnovu prijave italijanskog novinara i pisca Ecija Gavacenija, koji je nakon godina istraživanja predao dokumente i svedočanstva milanskom tužilaštvu.
Još morbidniji je detalj, piše Dnevni avaz, da je postojao cenovnik za različite kategorije stanovništva.
O ovome je snimljen dokumentarni film „Sarajevo safari“ 2022. godine. Tadašnja gradonačelnica Benjamina Karić je podnela prijavu Tužilaštvu BiH nakon što je saznala za snajperiste, međutim, ništa nije poduzeto.
Osim Italijana, kao „vikend snajperisti“ spominju se i Amerikanci, Kanađani i Rusi.
„Kada su u pitanju vikend snajperisti, to smo mi još kao djeca zvali u toku opsade “vikend četnici” zato što nismo ni slutili da bi to mogao biti neko drugi i da bi još plaćao za nešto takvo. Cijela priča oko “Sarajevo Safari” fenomena u toku opsade Sarajeva je nama koji smo to sve preživjeli jako dobro poznata u smislu da su subote i nedjelje bile posebno opasne baš zbog toga“, ističe za Danas Džemil Hodžić, koji je pokrenuo sajt „Sniper Alley“ s ciljem pronalaska ratnih fotografija, ali i fotografija svoga brata Amela koji je ubijen u Sarajevu.
Kako dodaje, uvek su postojale informacije i saznanja, govorilo se u društvu, da dolaze ljudi sa strane ako se mogu tako opisati.
„Kao da su dolazili i koristili maksimalno svoju priliku za ubijanje. Sada to sve ima malo više smisla. Znamo za plaćenike i dobrovoljce iz Rusije i Grčke kao i za srpsku dijasporu. U jednoj od epizoda našeg serijala ‘The Story Behind The Photo’ njemački fotoreporter Peter Kullmann govori baš o tome i opisuje njegov susret sa srpskim radnicima koji su dolazili iz Njemačke auto industrije samo na dva dana da bi kako oni kažu branili svoju zemlju“, ukazuje naš sagovornik.
Nemačku bi, dodaje Hodžić, napustili u petak posle posla, a nazad bi išli u nedelju kasno kako bi mogli da stignu u svoju smenu u ponedeljak u jutro.
Tužioci u Milanu pokrenuli su istragu o Italijanima koji su, navodno, dali ogromne sume novca srpskim snagama kako bi tokom opsade Sarajeva za vreme rata u Bosni i Hercegovini mogli da budu „vikend snajperisti“ koji ubijaju građane radi zabave.
Istraga je otvorena na osnovu prijave italijanskog novinara i pisca Ecija Gavacenija, koji je nakon godina istraživanja predao dokumente i svedočanstva milanskom tužilaštvu.
Još morbidniji je detalj, piše Dnevni avaz, da je postojao cenovnik za različite kategorije stanovništva.
O ovome je snimljen dokumentarni film „Sarajevo safari“ 2022. godine. Tadašnja gradonačelnica Benjamina Karić je podnela prijavu Tužilaštvu BiH nakon što je saznala za snajperiste, međutim, ništa nije poduzeto.
Osim Italijana, kao „vikend snajperisti“ spominju se i Amerikanci, Kanađani i Rusi.
„Kada su u pitanju vikend snajperisti, to smo mi još kao djeca zvali u toku opsade “vikend četnici” zato što nismo ni slutili da bi to mogao biti neko drugi i da bi još plaćao za nešto takvo. Cijela priča oko “Sarajevo Safari” fenomena u toku opsade Sarajeva je nama koji smo to sve preživjeli jako dobro poznata u smislu da su subote i nedjelje bile posebno opasne baš zbog toga“, ističe za Danas Džemil Hodžić, koji je pokrenuo sajt „Sniper Alley“ s ciljem pronalaska ratnih fotografija, ali i fotografija svoga brata Amela koji je ubijen u Sarajevu.
Kako dodaje, uvek su postojale informacije i saznanja, govorilo se u društvu, da dolaze ljudi sa strane ako se mogu tako opisati.
„Kao da su dolazili i koristili maksimalno svoju priliku za ubijanje. Sada to sve ima malo više smisla. Znamo za plaćenike i dobrovoljce iz Rusije i Grčke kao i za srpsku dijasporu. U jednoj od epizoda našeg serijala ‘The Story Behind The Photo’ njemački fotoreporter Peter Kullmann govori baš o tome i opisuje njegov susret sa srpskim radnicima koji su dolazili iz Njemačke auto industrije samo na dva dana da bi kako oni kažu branili svoju zemlju“, ukazuje naš sagovornik.
Nemačku bi, dodaje Hodžić, napustili u petak posle posla, a nazad bi išli u nedelju kasno kako bi mogli da stignu u svoju smenu u ponedeljak u jutro.
„Dobro poznata činjenica, ali nažalost to ne znači ništa kada su ubice i snajperisti koji su nas ubijali četiri godine na slobodi, a vidimo da naše tužilaštvo ne radi ništa po tom pitanju. Imamo i dodatno Srbiju, koja pomaže svoje ratne zločince koji se veoma često kriju tamo i uživaju kao nacionalni heroji“, navodi Hodžić.
Naš sagovornik smatra da će ovaj slučaj iz Italije na sličan način nestati iz medijskog prostora do nekog sledećeg otkrića, “ali se iskreno nadam da će biti uspješan zato što ne postoji zastara optužnice zato što je tek otvorena sa novim dokazima”.
Murat Tahirović, predsednik sarajevskog Udruženja žrtava i svedoka genocida, ističe za Danas da se radi o ozbiljnom zločinu koji je potresao Bosnu i Hercegovinu, zločinu koji nije zabeležen u istoriji ratovanja.
„Smatram da je za jednu ozbiljnu istragu potrebno ostavriti saradnju između više tužilaštava, posebno u našoj regiji, prije svega Tužilaštva BiH i Srbije, a zatim i italijanskog“”, naglašava Tahirović.
Kako dodaje, pucanje po nevinim građanima opkoljenog Sarajeva iz obijesti pojedinaca koji su na ovaj način pokazali ne postojanje bilo kakvog ljudskog dostojanstva, zahteva zaista šitoku istragu i učestvovanje velikog broja tužilaštava.
„Nadam se da će doći do informacija i konačno procesuiranja odgovornih“, navodi Tahirović.
I Amerikanci pokrenuli istragu
Američka kongresmenka Ana Paulina Luna obećala je da će istražiti navode o „snajperskim turistima“ koji su potrošili desetine hiljada dolara da bi ubijali nevine civile tokom rata u Bosni i Hercegovini 1990-ih i utvrditi da li su u tome učestvovali Amerikanci.
„Što se tiče navodnog “turizma ubijanja“, pokrenula sam istragu o ovom pitanju i u kontaktu sam sa bosanskim konzulatom, kao i sa italijanskom ambasadom“, napisala je ona na društvenoj mreži X.
Paulina Luna je naglasila da je plaćanje za pucanje na civile, a još gore za pucanje na decu, nivo zla koji naša zemlja ne može i neće tolerisati.
„Ako postoje Amerikanci koji su se bavili ovim, zaslužuju da budu optuženi i krivično gonjeni“, naglasila je američka kongrensmenka.
„Urbani mit“
Pripadnici britanskih snaga koji su služili u Sarajevu 1990-ih rekli su za BBC da nikada nisu čuli ni za kakav takozvani „snajperski turizam“ tokom bosanskog sukoba.
Naveli su da bi svaki pokušaj dovođenja ljudi iz trećih zemalja koji su platili da pucaju na civile u Sarajevu bio „logistički teško ostvariv“, zbog velikog broja kontrolnih punktova.
Britanske snage su služile i u Sarajevu i u područjima oko grada, gde su bile stacionirane srpske snage, i u to vreme nisu videli ništa što bi ukazivalo na to da se dešava „snajperski turizam“. Jedan vojnik je opisao tvrdnje da su stranci platili da pucaju na civile kao „urbani mit“.
PRAVILA KOMENTARISANJA
Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.
U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.
Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].