Rutović: Bez zakonske zaštite postaćemo digitalne kolonije

Predsjednik Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka govori za Pobjedu o zajedničkoj inicijativi Crne Gore, Srbije i Bosne i Hercegovine za regionalno otvaranje kancelarija Mete – digitalnog globalnog giganta

Lični podaci su danas u svijetu jedan od najvećih komercijalnih resursa. Pravi se dnevni profiling naših ličnosti, naših sklonosti, potreba, želja i težnji, kako bi se to prodalo. To je veliki posao za megakorporacije, velike društvene mreže. Zaštita ličnih podataka nije tehničko, već duboko političko i civilizacijsko pitanje. Ako ne odgovorimo na vrijeme, rizikujemo da postanemo digitalne kolonije velikih korporacija, bez prava da odlučujemo o sopstvenim podacima.

Autorka:Bojana Robović

Digitalna era donijela je građanima Zapadnog Balkana nevjerovatne mogućnosti komunikacije, trgovine i razmjene informacija, ali je istovremeno otvorila i pitanja u vezi sa zaštitom privatnosti i ličnih podataka.

U nedostatku zakonske regulative,globalne kompanije poput Mete i Gugla bez nadzora prikupljaju i obrađuju podatkegrađana Crne Gore, Srbije i Bosne i Hercegovine, što otvara prostor za komercijalne i političke manipulacije.

Kako ne bi bili prepušteni na milost i nemilost globalnih digitalnih giganata, regulatori za zaštitu podataka u ovim državama zatražili su od MeteiX-ada otvore predstavništvo za zemlje Zapadnog Balkana, kazao je za Pobjedu predsjednik Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka Željko Rutović.

Dok se u Evropi već godinama primjenjuje Opšta uredba o zaštiti podataka (GDPR), koja predstavlja najviši standard zaštite privatnosti, Crna Gora još nije uvela ovu regulativu u svoj pravni sistem.

Time je država, kako navodi Rutović, ostala zakonski vezana za zastarjele mehanizme i norme, dok se u realnom životu građani svakodnevno suočavaju sa masovnim prikupljanjem i obradom podataka od strane velikih kompanija poput Mete (Fejsbuk, Instagram), Gugla ili X-a (nekadašnjeg Tvitera).

Rutović podsjeća da su u savremenom društvu podaci postali komercijalna roba ogromne vrijednosti:

– Lični podaci su danas u svijetu jedan od najvećih komercijalnih resursa. Pravi se dnevni profiling naših ličnosti, sklonosti, potreba, želja i težnji, kako bi se to prodalo. To je veliki posao za megakorporacije, velike društvene mreže – ukazuje on.

Upozorava da se masovnom obradom podataka, kakvu rade kompanije poput Mete ili Gugla, otvara prostor za direktan uticaj na potrošačko, ali i političko ponašanje građana.

ZAJEDNIČKI NASTUP

Crna Gora još nije donijela novi zakon o zaštiti podataka niti uvela evropsku Opštu uredbu o zaštiti podataka (GDPR).

U takvom pravnom ambijentu, kako kaže Rutović, jedini izlaz za Crnu Goru kao malu državu je zajednički nastup sa komšijskim državama.

– Osjetili smo potrebu da se na nivou država Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine zajednički obratimo Guglu, Meti i X-u sa zahtjevom da otvore kancelariju za Zapadni Balkan. Time bi naš bonitet bio mnogo jači nego da se pojedinačno obraćamo. To smo podržali na dva sastanka – u Sarajevu i u Podgorici, a treći je u najavi. Ovo je prelazno rješenje dok ne uskladimo nacionalne zakone sa evropskim standardima – kaže Rutović.

NEMOĆ REGULATORA

Trenutna situacija, kaže Rutović, jasno pokazuje koliko su domaće institucije ograničene u djelovanju.

– Jedino što možemo jeste da pošaljemo dopis nekoj kompaniji i predočimo problem. Ali taj dopis nema pravnu snagu. Oni ga samo prime k znanju i nemaju obavezu da postupaju. Za razliku od Srbije, koja je već uskladila svoj zakon sa GDPR-om, Crna Gora je vezanih ruku – pojašnjava on.

Bitka EU sa Metom

Jedna od ključnih zamjerki evropskih regulatora jeste način na koji Meta pravda obradu podataka svojih korisnika.

Meta se poziva na „legitimni interes“, što u praksi znači da profitmože biti stavljen ispred prava građana na privatnost.

– Meta koristi vidljive podatke, poruke, lajkove, metapodatke poput geolokacije i kombinuje ih sa podacima svojih partnera. Kao pravni osnov oni navode legitimni interes, što je nezamislivo u evropskoj praksi. Profit se stavlja ispred prava privatnosti, a upravo zbog toga već su izgubili više procesa pred evropskim sudovima – pojašnjava Rutović.

U Evropskoj uniji, zahvaljujući GDPR-u, korisnici imaju pravo da budu obaviješteni i da daju saglasnost za korišćenje svojih podataka.

– Međutim, građani van EU, uključujući i Crnu Goru, Srbiju i BiH,ostaju bez tih zaštitnih mehanizama, jer zakonodavstvo u ovim državama nije usklađeno sa evropskim standardima – ističe Rutović.

NEDOSTATAK KAPACITETA

On naglašava da dodatni problem predstavlja nedostatak kadrovskih i finansijskih kapaciteta samih agencija za zaštitu podataka.

– Naše agencije nemaju ni osnovna sredstva za rad, a kamoli mogućnost razvoja i edukacije kadra. Suočavamo se sa dramatično brzim razvojem vještačke inteligencije i novih digitalnih alata, kojima ne mogu da pariraju ni mnogo jače države EU, a kamoli male zemlje kao što je Crna Gora – upozorava Rutović.

Ova nemoć institucija, ukazuje Rutović, dovodi do situacije u kojoj građani gotovo svakodnevno svjedoče zloupotrebama, od curenja podataka do neovlašćene obrade i komercijalizacije privatnih informacija.

Međutim, svijest o ovome još nije na potrebnom nivou.

– Lični podaci se i dalje ne percipiraju kao osnovno ljudsko pravo, iako upravo njihova zloupotreba može imati dalekosežne posljedice, od narušavanja privatnosti do manipulacije demokratskim procesima – ističe Rutović.

SISTEMSKI ODGOVOR

Rješenje problema ne može biti prepušteno samo regulatorima.

Kako ističe Rutović, ovo pitanje nadilazi njihovu ulogu i zahtijeva angažman cijele države: Vlade, akademskih i medijskih institucija, ali i same javnosti.

– Zaštita ličnih podataka nije tehničko, već duboko političko i civilizacijsko pitanje. Ono se tiče ljudskih prava, bezbjednosti i budućnosti naših društava. Ako ne odgovorimo na vrijeme, rizikujemo da postanemo digitalne kolonije velikih korporacija, bez prava da odlučujemo o sopstvenim podacima – upozorava Rutović.

META CENTAR

Otvaranje Meta centra na Balkanu moglo bi biti prvi korak ka uspostavljanju ravnoteže između interesa globalnih korporacija i zaštite građana. Ipak, bez jasne zakonske regulative i punog usklađivanja sa evropskim standardima, takav potez bi ostao samo prelazno rješenje.

– Za Crnu Goru, Srbiju i BiH, predstojeći period će biti ključan, ne samo zbog usklađivanja zakonodavstva u okviru evropskih integracija, već i zbog zaštite elementarnog prava građana na privatnost. Jer, u digitalnom dobu, lični podaci nijesu samo informacije, oni su resurs, roba i moć. A pitanje je ko će kontrolisati njihovu vrijednost – građani i države, ili globalne korporacije? – zaključuje Rutović.

Regulatori traže predstavništvo Mete i X-a u regionu

Nezavisni nadzorni organi za zaštitu ličnih podataka iz Crne Gore, Srbije i Bosne i Hercegovine su u aprilu održali drugi trilateralni sastanak u Podgorici, posvećen promjenama politika privatnosti kompanijaMetaiX. Predstavnici tri regulatorna tijela ocijenili su da je nužno imenovanje zvaničnog predstavnika ovih kompanija za zemlje Zapadnog Balkana.

Imenovanje zvaničnog predstavnika – kancelarije za zemlje Zapadnog Balkana racionalan je i primjeren odgovor na izazove, probleme i fenomene u zaštiti privatnosti u digitalnom vijeku – stoji u zajedničkom zaključku.

Ovo je nastavak inicijative započete još 2019. u Budvi, kada su organi iz regiona istakli potrebu usklađivanja zakonodavstava sa GDPR-om i modernizovanom Konvencijom 108+.

Saradnja je intenzivirana prošle godine u Sarajevu, gdje su predstavnici Srbije, Crne Gore i BiH upozorili da su Meta i X počeli da obrađuju podatke korisnika „bez prethodnog obavještavanja građana zemalja Zapadnog Balkana koje nijesu članice EU“ i da „nijesu odredili svog predstavnika“ u regionu.

Inicijativa je otvorena i za druge zemlje, uključujući Sjevernu Makedoniju, a treći trilateralni sastanak biće održan u Beogradu, u organizaciji Poverenika Srbije.