Brisel je prošle nedjelje poslao snažnu poruku crnogorskim vlastima – povlačenjem 2,4 miliona eura iz IPA fondova koji su bili opredijeljeni za sektor šumarstva, čime je EU jasno stavila do znanja ministru Vladimiru Jokoviću da EK ne želi da sarađuje sa ministarstvima i upravama koje ne poštuju zakone i koji ne ispunjavaju obaveze iz Programa pristupanja EU.
Ovakva odluka rezultat je nepoštovanja zakona i neispunjavanja obaveza iz Programa pristupanja EU, što, kako ističu iz EU, predstavlja ozbiljan korak unazad u procesu evropskih integracija.
Evropska komisija, u komunikaciji sa crnogorskim vlastima u okviru Poglavlja 27 – koje se odnosi na zaštitu životne sredine – ocjenjuje da je šumski ekokriminal trenutno najveća prijetnja po prirodne vrijednosti Crne Gore. Isto je nedavno potvrdio i ministar ekologije Damjan Ćulafić, koji je upozorio na sve veće bespravne aktivnosti u crnogorskim šumama.
“Crna Gora je posebno rizična kada je riječ o ispunjavanju pristupnih mjerila u oblasti sprečavanja nelegalnih radnji u šumskom sektoru,” navodi EK. Ovo predstavlja ozbiljan udarac za sektor koji je, prema ranijim najavama vlasti, trebalo da bude reformisan i modernizovan.
Umjesto toga, situacija na terenu govori suprotno. Zakon o šumama se ne sprovodi, čime je, prema pravnim tumačenjima, direktno narušeno Ustavom zagarantovano pravo vlasnika privatnih šuma na korišćenje svoje imovine. Rezultat je potpuna blokada gazdovanja šumama, i državnim i privatnim, što je izazvalo i talas protesta širom zemlje – uključujući blokade saobraćajnica.
Finansijski pokazatelji dodatno potvrđuju ozbiljnost problema. Budžetski prihod od šuma u 2024. godini iznosio je svega 6,2 miliona eura, što je gotovo duplo manje u odnosu na 2022. godinu, kada je prihod bio 13,2 miliona, pod vladom Dritana Abazovića. Uz to, prošle godine su mali drvoprerađivači organizovali štrajk i blokade puteva, optužujući vlast za namještanje tendera u sektoru.
Stanje na terenu dodatno potvrđuju i lokalni izvori. Prema podacima građanskih aktivista iz Plava, na prostoru te opštine nalazi se više od 100.000 kubika suvih šuma, na površini od skoro 1.000 hektara – što ukazuje na potpuni izostanak gazdovanja i održavanja.
Slučaj takozvane reforme šumarstva, koja je trebala biti sprovedena uz podršku Svjetske banke, takođe ostaje nerazjašnjen. Iako je Crna Gora uzela stotine miliona eura zajma, reforme gotovo da nije bilo – što dodatno baca sumnju na efikasnost i transparentnost trenutne vlasti.
U normalnim okolnostima, ocjenjuju analitičari, ovakav kolaps institucija bio bi dovoljan razlog za ostavke i ozbiljnu istragu protiv odgovornih. U Crnoj Gori, međutim, sektor šumarstva ostaje bez evropske podrške, a građani – bez odgovora.
Standard
PRAVILA KOMENTARISANJA
Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.
U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.
Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].