Povodom 107-me godišnjce Pobune Mornara u Boki, delegacije UBNOR-a i antifašista Kotora, Herceg Novog, Budve i Tivta, kao i delegacija SUBNOR-a Crne Gore, položile su cvijeće i odala dužnu poštu Crvenim mornarima.
Govoreći o značaju pobune mornara predsjednik UBNOR-a i antifašista Kotora Jovo M. Bećir je kazao:
Obilježavamo 107. godišnjicu Pobune Mornara u Boki, odajući počast četvorici strijeljanih mornara, učesnika i vođa pobune mornara, desetini umrlih mornara u zatvoru tokom sudskog procesa, dvojici poginulih mornara tokom pobune i svim pobunjenim mornarima i da očuvamo od zaborava ovaj bitan istorijski događaj.
Pri kraju Prvog svjetskog rata,od 1. do 3. februara 1918 godine buknula je u Boki pobuna mornara austrougarske ratne mornarice. Skoro polovina ratne flote stacionirale je duže vrijeme u bokeljskim vodama. Ratno stanje na austrijskim brodovima postalo je neodrživo.Opšte nezadovoljstvo mornara i niže posade bilo je očevidno.Mornari i mornarički podoficiri bili su pretežno primorci jugoslovenskog porijekla a komandno i više komandno osoblje bili su većinom Njemci i Mađari.
Dužim boravkom u Boki mornari su se bliže upoznali sa našim Bokeljima ,a njih je udružila velika jugoslovenska ideja ,tako da su mnogi naši ljudi učestvovali u zavjeri pobune.Policijski teror političkih vlasti, hapšenja i strijeljanja Bokelja kao veleizdajnika, glad i duševnna patnja još su jače sbližili mornare sa našim ljudima. U danima pobune bilo je u Boki 40 ratnih brodova i 8000 mornara.
Na svakom brodu bila je po jedna organizovana borbena grupa ,kojima je rukovodio revolucionarni centar.
U centru su radili Hrvati Mate Braničević i Jerko Šišgorić,Slovenci Antun Grabar i Segulin,Čeh Franjo Raš,Talijani Marcello Caligaris i Fiorentin i Njemac Rudolf Sagner.U to vrijeme imali su podršku oko 2000 Crnogoraca koji su bili na prisilnom radu na gradnji vodovoda Zelenika-Baošći,te mjesnog stanovništva.
Opšte nezadovoljstvo manifestovalo se na svakom koraku,pa je pobuna unaprijed bila dogovorena za za 1. februar. Toga dana ,tačno u podne,čim je odjeknuo dogovoreni topovski hitac sa bojnog broda „Sankt George“mornari su uzeli vlast,istakli na jarbole crvene zastave,pohapsili sumnjive oficire i organizovali revolucionarna vijeća. Međutim glavni organizatori nijesu bili politički prekaljni ,bez političkog iskustva su bili i pobunu nijesu uspjeli čvrsto i uspješno organizovati.Umjesto da brzim desantom zauzmu Boku i okolne tvrđave gubili su vrijeme u beskorisnom vijećanju.U međuvremenu astrijske kopnene vlasti proglasile su uzbunu u lokalna utvrđenja ,pozvali flotu iz Pule u pomoć, te je pobuna ugašena 3. februara.
Bez obzira što je pobuna mornara ugušena,što su strijeljani Čeh Frano Raš,Slovenac Anton Grabar i Hrvati Jerko Šišgorić i Mate Braničević, što je osuđeno preko 400 mornara na veće i manje kazne,ostaje neosporna činjenica da je ova pobuna,pod uticajem Oktobarske revolucije, pokrenula mase u borbi za socijalna prava,da je pobuna iskalila mržnju protiv Austrije i da je imla veliki odjek u svijetu.
Pobuna mornara u Boki pobudila je mnoge socijalne pisce da je svestrano osvijetle,poslužila je kao filmski scenario i inspirisala njemačkog pisca Frdriha Volfa da napiše dramu „Kotorski mornar“ čija se radnja odvija na bojnom brodu „Sankt George“ u vremenu od 20.januara do 3.februara 1918.
Pobuna mornara u Boki bilo je pogrebno zvono u Boki koje je nagovijestilo skori slom Austrougarske monarhije i dokazala da i ako su naši djedovi i pradjedovi nosili razna imena koja su ulijevala strah i trepet onima koji nijesu priznavali njihovu dominaciju na njihovu moru,nazivali ih ilirskim ,neretljanskim ,ulcinjskim,omiškim gusarima ,uskocima ,ali oni su samo bili nepokolebljivi branioci svojih i naših prava na ovom moru od stranaca koji nijesu htjeli priznavati da je ono njihovo i da oni imaju svoja prava na njemu.
Neka je slava vjesnicima borbe i slobode, poručio je Bećir.
OBILJEŽAVANJE 82. GODIŠNJICE STRIJELJANJA PRIPADNIKA NOP U LIPCIMA
Delegacija UBNOR-a i antifašista Kotora, kao i predstavnici SUBNOR-a Crne Gore odali su počast poginulim borcima strijeljanim u Lipcima.
Na spomen obilježje strijeljanim pripadnicima NOP govorio je Stevan Radunović, podpredsjednik SUBNORA Crne Gore.
PRAVILA KOMENTARISANJA
Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.
U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.
Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].