Nema suživota između „srpskog sveta“ i politike proširenja EU

INTERVJU: Tonino Picula, izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju

Nema suživota između „srpskog sveta“ i politike proširenja EU

Aktuelni protesti okupili su razne slojeve srpskog društva, što im svakako daje snažnu legitimacijsku bazu dok se sam pokret zasada legitimira isključivo dubokim nezadovoljstvom stanjem u srpskom društvu. Međutim, društvene krize ovakvih razmjera morale bi se u jednom trenutku riješiti političkim sredstvima, poželjno, dijalogom i izborima. U tom procesu će se iskristalizirati stavovi alternative trenutnoj vlasti u Srbiji prema mnogim otvorenim pitanjima zahvaljujući kojima živi mitomanija tzv. srpskog sveta – kaže Picula

Autorka: Violeta Cvejić

Uvijek sam isticao da nema suživota između politike tzv. srpskog sveta i politike proširenja EU na Zapadni Balkan. Tko misli drugačije taj živi u nekom „paralelnom svemiru“ – kaže izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula u razgovoru za Pobjedu. Objašnjava da su aktuelni protesti okupili razne slojeve srpskog društva, što im svakako daje snažnu identifikacionu bazu dok se sam pokret zasada legitimše isključivo dubokim nezadovoljstvom stanjem u srpskom društvu.

Ističe da bi se društvene krize ovakvih razmjera morale u jednom trenutku riješiti političkim sredstvima, poželjno, dijalogom i izborima. Prema njegovim riječima u tom procesu će se iskristalisati stavovi alternative trenutnoj vlasti u Srbiji prema mnogim otvorenim pitanjima zahvaljujući kojima živi mitomanija tzv. srpskog sveta.

POBJEDA: Studentski protesti doveli su do pada Vlade u Srbiji. Da li je vlast u Srbiji prinuđena da ispuni zahtjeve studenata, čime bi profunkcionisale institucije, ili predsjednik Srbije ima još manevarskog prostora za opstanak na vlasti?

PICULA: Što se tiče nedavnih ostavki u Srbiji, odnosno pada Vlade, treba razlikovati kada vlada odlazi nakon izgubljenih izbora od situacije kada je pad vlade taktika političkog opstanka. Svaki autoritarni model ima svoju točku loma, kao što ima i svoje mehanizme zaštite. Ostavke u osnovi sekundarnih političkih figura u takvom ambijentu često nemaju smisao oslobađanja institucija nego čuvanja nedodirljivog autoriteta.

Prosvjednici, međutim, traže da u Srbiji funkcioniraju institucije, a ne vlast jedne uske grupe, odnosno samo jednog čovjeka. Što se tiče daljnjeg razvoja događaja, sve ovisi o percepciji prosvjednika o tome da li ove ostavke zbilja otvaraju proces dubljih promjena u društvu ili predstavljaju tek presvlačenje režima u novo ruho bez ozbiljnih zahvata u vitalne pretpostavke starog načina funkcioniranja.

POBJEDA: Demonstracije studenata pretvorile su se u opštu pobunu građana širom Srbije. Da li je sadašnja vlast u Srbiji i dalje legitiman sagovornik za EU?

PICULA: Protesti studenata u Srbiji su prerasli u masovni građanski pokret i predstavljaju vjerojatno najvažniji oblik društvenog i političkog aktivizma danas, ne samo u Srbiji nego i na širem prostoru. Treba pratiti reakciju institucija EU koje često nisu bile kritične prema jasnoj suspenziji demokratskih standarda u Srbiji pod vlasti SNS-a. Premda je pristupni proces Srbije u stagnaciji tri godine, nije bilo sankcija za režim koji nije uveo sankcije Rusiji, usuglasio se sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU ili je ignorirao kazneni progon za paravojne skupine odgovorne za okršaj u Banjskoj na sjeveru Kosova.

Ostaje za vidjeti što će prevagnuti u skoroj budućnosti; hoće li politička i financijska podrška autokraciji ostati nepromijenjena i nakon evidentnog kolapsa dosadašnjeg modela vladanja Srbijom ili će prevladati insistiranje na standardima liberalne demokracije bez kojih nema ni napretka u pregovorima, a pogotovo članstva u EU. Kako god ovi protesti završili, Vučićev legitimitet je ozbiljno načet.

POBJEDA: Ukoliko se promijeni vlast u Beogradu, može li to biti znak da je kraj sa politikom „srpskog sveta“, koja se nameće Srbima u regionu?

PICULA: Uvijek sam isticao da nema suživota između politike tzv. srpskog sveta i politike proširenja EU na Zapadni Balkan. Tko misli drugačije taj živi u nekom „paralelnom svemiru“. To su ideje koje jedna sa drugom nemaju ama baš nikakve dodirne točke. Aktuelni protesti su okupili razne slojeve srpskog društva, što im svakako daje snažnu legitimacijsku bazu dok se sam pokret zasada legitimira isključivo dubokim nezadovoljstvom stanjem u srpskom društvu.

Međutim, društvene krize ovakvih razmjera morale bi se u jednom trenutku riješiti političkim sredstvima, poželjno, dijalogom i izborima. U tom procesu će se iskristalizirati stavovi alternative trenutnoj vlasti u Srbiji prema mnogim otvorenim pitanjima zahvaljujući kojima živi mitomanija tzv. srpskog sveta.

POBJEDA: Kakav rasplet očekujete u vezi sa vlasništvom NIS-a, usljed sankcija SAD – NIS je najvažnija kompanija za srpsku ekonomiju?

PICULA: Optimalno rješenje bi predstavljalo smanjivanje utjecaja Putinove Rusije na Srbiju uz sigurnost daljnje opskrbe srpskog tržišta energentima. Pritisak američke administracije dokaz je kako postoje trajni interesi Vašingtona koji nadilaze unutrašnje američke političke podjele.

Svjedoci smo sličnog procesa i u BiH gdje su Amerikanci čvrsto odlučili riješiti problem interkonekcije s plinovodom kojim bi eliminisali ruski utjecaj na opskrbu važnim energentom, a time i sposobnost Kremlja da politički destabilizira BiH.

POBJEDA: Srbija je protjerala 12 državljana EU. Kakav biste Vi odgovor predložili EU na tu mjeru Srbije?

PICULA: Pritvaranjem i protjerivanjem državljana EU zbog sumnje da rade protiv nacionalne sigurnosti, Srbija je poslala vrlo neprijateljsku poruku. To su teške optužbe koje bi vlasti morale uvjerljivo objasniti. Smatram kako iza ovih pritvaranja stoje pokušaji zastrašivanja stranih državljana, ali i stvaranja dojma u srpskoj javnosti da iza prosvjeda studenata i građana zapravo stoje strani centri moći.

Time se šalje paralelna poruka da jedino sadašnja vlast štiti cjelovitost Srbije od pokušaja destabilizacije – što, naravno, ničim nije dokazano. Mislim da bi ministarstva vanjskih poslova država čiji su građani privedeni i prognani iz Srbije trebala pozvati veleposlanike Srbije i inzistirati na jasnom odgovoru što se dogodilo i pojašnjenju postoji li rizik od prelaska srbijanske granice od strane njihovih državljana.