Marko Kovačević ipak u sukobu interesa, ali ga vjerovatno čeka samo prekršajni postupak

Funkcioner Nove srpske demokratije i predsjednik opštine Nikšić Marko Kovačević prekršio je zakon jer nije podnio ostavku na jednu od dvije javne pozicije koje pokriva.

To je epilog višemjesečne potrage Agencije za sprečavanje korupcije za adekvatnim tumačnjem i primjenom Zakona o sprečavanju korupcije.

Advokat Veselin Radulović smatra da ovakve odluke eventualno mogu uzrokovati pokretanje prekršajnog postupka „u kome sudovi, po pravilu, izriču kazne koje nijesu adekvatne i koje ne predstavljaju nikakav teret za javne funkcionere koji krše zakon“.

Predsjednik opštine Nikšić i poslanik u Skupštini Crne Gore obaviješten je 15. januara o konačnoj odluci ove instance. Dva dana kasnije, ASK je donio odluku koju je tek juče objavio, a u podužem obrazloženju otkrivaju se detalji skoro tromjesečnog postupka. Naime, u Agenciju je 1. novembra prošle godine stigla inicijativa za pokretanje postupka po službenoj dužnosti, po čijem je okončanju sada donijeta jedina logična odluka. Njome se utvrđuje da je Kovačević prekršio Zakon o sprečavanju korupcije tako što je prihvatio da, istovremeno sa pozicijom predsjednika nikšićke opštine, obavlja drugu dužnost, odnosno funkciju poslanika.

– Nakon toga nije podnio ostavku na javnu funkciju u roku od 30 dana od dana početka vršenja druge funkcije odnosno dužnost – precizira se u objavljenoj odluci, na koju prekršilac zakona može da se žali Upravnom sudu Crne Gore u roku od 20 dana.

ODLUKA

Kovačević je prvo postao javni funkcioner dolaskom na čelo Nikšića 10. maja 2021. godine, dok se drugi put upisao u registar javnih funkcionera ASK-a prihvatanjem poslaničkog mjesta 16. aprila prošle godine. Istina, novi Zakon o sprečavanju korupcije stupio je na snagu 12. juna 2024, ali je pozicija Kovačevića, prema konačnom tumačenju Agencije, bila nezakonita i prije toga.

– Naime, članom 12 stav 1 važećeg Zakona o sprečavanu korupcije propisano je bilo da javni funkcioner, koji obavlja poslove u državnoj upravi i organima lokalne uprave, ne može obavljati funkcijiu poslanika i odbornika, dok je članom 13 istog zakona propisana obaveza podnošenja ostavke, odnosno da je javni funkcioner koji u toku vršenja javne funkcije prihvati da obavlja drugu dužnost, odnosno funkciju, dužan da u roku od 30 dana od početka vršenja druge funkcije, odnosno dužnosti, podnese ostavku na javnu funkciju – stoji u obrazloženju odluke koju je potpisao vršilac dužnosti direktora ASK-a Dušan Drakić.

Takođe se precizira da se u onim slučajevima kada funkcioner ne podnese ostavku na vrijeme, „smatra da je javnom funkcioneru prestala funkcija danom početka vršenja druge funkcije“. U praksi bi to značilo da Kovačević već devet mjeseci nije predsjednik opštine Nikšić, te da su sve njegove odluke od tada do danas nezakonito donesene.

ASK je precizno odgovorio i na stav koji je Kovačević 25. decembra uputio toj instituciji povodom obavljanja dvije funkcije. Naime, predsjednik-poslanik je tvrdio da je njegova pozicija zakonita, jer mu je Državna izborna komisija ponudila mjesto u Skupštini kada je on već bio čelni čovjek Nikšića navodeći kako ne postoje zakonski razlozi za sukob interesa. Agenija za sprečavane korupcije podsjeća da je ona jedina institucija kojoj je zakonom propisano da „daje mišljenja na zahtjev javnog funkcionera u slučaju sumnje na postojanje sukoba interesa i u odnosu na ograničenja u vršenju javnih funkcija“.

Međutim, upravo je ta institucija prošle godine u više navrata tvrdila da u slučaju Kovačevića nema sukoba interesa, ali je sada stav sasvim drugačiji.

Naime, krajem oktobra prošle godine Pobjeda je povodom sukoba interesa funkcionera, između ostalog i Kovačevića, uspjela da dobije odgovor ASK-a na pitanje kada se može očekivati njihova zvanična odluka, s potpisom odgovornog lica. Tada su naveli kako su „već preduzeli korake u vezi sa predmetima iz ranijeg perioda, uključujući i one koji se odnose na funkcionere koji obavljaju nespojive funkcije“.

– U vezi sa postupcima koji se odnose na ove predmete, Zakon propisuje obavezu da u njima mora da se postupa po Zakonu koji je usvojen 12. juna, a koji ne predviđa retroaktivno djelovanje na slučajeve iz ranijeg perioda – rečeno je tada našem listu.

Takođe su naveli da su resornom Ministarstvu pravde „uputili inicijativu za dalje pojašnjenje i eventualno inicijativu za izmjenu Zakona, kako bi se eliminisali nedostaci u postojećem pravnom okviru“.

– Nakon što dobijemo mišljenje Ministarstva pravde, obratićemo se Savjetu Agencije za dalje smjernice u vezi sa rješavanjem ovih slučajeva – dodaje se u odgovoru.

ZAKONITOST

Da je ASK konačno našao put ka ispravnom tumačenju zakona, barem kada je slučaj Kovačevića u pitanju, saglasan je i advokat Veselin Radulović.

– Odluka o nespojivosti funkcija očekivana za svakoga ko elementarno poznaje odredbe Zakona o sprečavanju korupcije i ko se barem donekle bavi pitanjima sukoba interesa. ASK je utvrdila nešto što se znalo od početka – kazao je on za Pobjedu.

No, ovakav epilog otvara brojna nova pitanja. Radulovića smatra da je problematičan i tajming, odnosno čekanje na ovakvu odluku, ali i njene posljedice.

– Ova odluka će možda pokazati, po ko zna koji put, da je potrebno mijenjati Zakon o sprečavanju korupcije. To podrazumijeva definisanje nekih mehanizama i mjera, odnosno sankcija prema javnim funkcionerima, barem u slučajevima težih povreda Zakona. I to tako da im se onemogući da obavljaju javnu funkciju u određenom periodu, nakon što se sukob interesa utvrdi pravosnažnom odlukom – dodao je on.

Ističe da na ostaje izvjesno da će niz ovakvih odluka ostati mrtvo slovo na papiru.

– Eventualno mogu uzrokovati pokretanje prekašajnog postupka u kome sudovi, po pravilu, izriču kazne koje nijesu adekvatne i koje ne predstavljaju nikakav teret za javne funkcionere koji krše zakon. Na kraju, to neće doprinijeti poboljšanju prakse i sprečavanju ovakvih kršenja zakona u budućnosti – potcrtava on.

Radulović takođe smatra da bi Zakon o Skupštini mogao dodatno da doprinese regulisanju ove materije, odnosno sprečavanju ovakvih kršenja zakona.

– Međutim, tu dolazimo do one čuvene priče, tačnije čuvene istine, da političke partije nemaju interesa da donesu taj akt. Niko nema interesa da donese Zakon o Skupštini, pa ni Zakon o Vladi, niti bilo koji propis koji bi ograničio njihovu mogućnost za zloupotrebe. Godinama pričamo o tom propisu, da on treba i mora da se donese, a političke partije ne rade ništa u tom pravcu. Ni jedna izvršna vlast ne radi ništa konkretno, pa nije ni realno očekivati da će uslovno rečeno „politička elita“ koja je sada aktuelna, uraditi bilo što da ograniči svoju moć i prostor za zlopotrebe – zaključuje Radulović.

Dakle, ostaje potpuno neizvjesno koji su krajnji dometi i posljedice ovakve odluke. S obzirom na to da su izbori u Nikšiću zakazani za 13. april, Kovačević ima sasvim dovoljno vremena da žalbama odugovlači dobijanje pravosnažne odluke. Sa mogućnošću pokretanja više sudskih postupaka zbog govora mržnje, razmatranje ukidanja njegovog poslaničkog imuniteta teško da će ikada biti izglasano, čak i ako se jednom nađe na dnevnom redu Administrativnog odbora.

Kovačević: Apsurdna situacija zbog različitih odluka

Predsjednik opštinre Nikšić i poslanik Marko Kovačević i dalje smatra da nije prekršio zakon, iako je ASK to konačno ozvaničio. On, pak, s razlogom potcrtava da je Agencija sama sebe dovela u „apsurdnu situaciju“ i dalje tvrdeći da je odluka donijeta isključivo retroaktivno, na osnovu zakona usvojenog u junu prošle godine.

– Kada su 2023. godine bili parlamentarni izbori, mislio sam da su funkcije predsjednika opštine i poslanika nespojive po važećem zakonu. Podnio sam tada ostavku, jer sam smatrao da je to moja dužnost. Drugi poslanici koji su imali identičnu situaciju, podnijeli su zahtjev ASK-u i dobili mišljenje da su funkcije spojive, odnosno da se istovremeno može biti i predsjednik opštine i poslanik – podsjetio je Kovačević u izjavi za TV Nikšić.

Takođe je potvrdio da mu je DIK u aprilu 2024. godine ponudio poslaničku poziciju nakon ostavke jednog od njegovih stranačkih kolega, uz obavještenje da „ne postoji nikakakva obaveza da se podnese ostavka na jednu od funkcija“.

– ASK na čelu sa prethodnom direktoricom, a nova struktura to nastavlja, pokušava da primijeni taj zakon retroaktivno na moj i druge slučajeve. Da li iza toga stoji neki politički interes, ne znam – dodao je on, te još jednom zaključio da se zakon ne može retroaktivno sprovoditi „za nešto što se već desilo“.