Prisustvo premijera Spajića i ministra finansija Vukovića na jučerašnjem predstavljanju rezultata popisa nije samo čudno, već i nezakonito — kaže dr Gordana Radojević, direktorka Društva statističara i demografa (DSD).
„Međunarodni standard i praksa je da bude distanca između organa koji sprovodi mjerenje i onih čije se politike ocjenjuju. Politizacija je bila obimna, bilo je i u prethodnim popisima — ali 2011. niko nije imao pristup tim podacima”, kazala je nekadašnja direktorka Monstata (Upravni sud poništio je prošle godine kao nezakonito rješenje Krivokapićeve vlade iz 2021. o njenoj smjeni).
Radojević je, gostujući danas u podkastu „Akcija” CDT-a, rekla kako se konačni rezultati popisa razlikuju značajno od preliminarnih.
„Podaci o strancima će se analizirati. Juče je objavljeno šest od 50 podataka koje čekamo, stručno oni moraju biti sveobuhvatno analizirani da bi viđeli koliko su tačni. Sveobuhvatni koncept kvaliteta je višedimenzionalan i ne odnosi se samo na rezultat nego na mnogo drugih procesa. Za period, obično od šest do 12 mjeseci, garantujem i tvrdim da će DSD uraditi tu analizu po metodologiji koja se koristi u svim zemljama EU. Pa ćemo izaći ćemo pred javnost”.
Među domicilnim stanovništvom 44,37 odsto Crnogoraca, Srba 33,1 odsto
16.10.2024. 15:48
Na pitanje da li to što je usred procesa izmjenama zakona omogućeno uparivanje podataka sa bazom MUP-a promijenilo popis iz tradicionalnog u kombinovani i je li stvorena neka nova baza podataka, Radojević kaže:
„Ne zna se da li je baza MUP-a bila osnova da onaj ko se nije popisao bude uključen, a neko ko se popisao a nema osnova za to kroz registar, da li se nepostojeći građanin brisao? Još ne znamo o tome i vjerujem da će to Monstat objaviti”.
Komentarišući veliku razliku u broju stranaca u odnosu na podatke MUP-a i iz popisa, ona ističe da postoji više nepoznanica.
„Da li ste dobro utvrdili veličinu populacije? Aktuelna imigracija je teška da se obuhvati. Da li je došlo je do neobuhvata, da li je u međuvremenu to stanovništvo otišlo? — imamo nepoznanicu”.
Radojević ocijenjuje da su najvažnije informacije o strukturi stanovništva one koje određuju naredne korake i pojave — i demografske i ekonomske.
„Kada je u pitanju veličina stanovništva, mali je rast od 0,6 odsto. Međutim, u ukupno stanovništvo se računaju i državljani i stranci. Vidimo da ima promjena u pravcu da raste broj stranaca, a smanjuje se broj domicilnog stanovništva. To je ključna poruka ovoga popisa. Važno je da na strance računamo kao na dio demografskog potencijala, ne samo ekonomski: oni koriste naše bolnice i škole, bitno je tako posmatrati bez obzira na državljanstvo”.
„Druga bitna informacija je duboko zabrinjavajući nedostatak mlade populacije. Populacija do 30 godina činila je 40 odsto populacije 2011, sada čini 35 odsto i kada uporedimo vidimo da nam nedostaje preko 30.000 lica starosti do 30 godina. Što je razlog? Ili su otišli ili zbog niskog nataliteta se nijesu ni rodili”.
„Mi smo u dubokoj starosti: 15 ili 17 opština je u stanju starosti ili duboke starosti. Od društva u dubokoj starosti možemo očekivati sve što i od pojedinca koji uđe u starost: ekonomska aktivnost se smanjuje, potrebe se potpuno mijenjaju, tražnja za zdravstvenim uslugama se povećava, kao i za socijalnim uslugama, penzija postaje osnovni izvor prihoda, a fond PIO osnovni izvor stabilnosti stare populacije. Starenje populacije ne obećava dinamičnu stopu ekonomskog rasta”, rekla je dr Gordana Radojević.
„Vidimo da ova pitanja zbog kojih smo odlagali popis postaju nerelevantna, zato što se naše društvo smanjuje. Potpuno je nerelevantno u državi koja je u stanju duboke starosti, ko je koje nacionalnosti, trka je samo ko sporije odumire”.
Komentarišući manji broj građana hrvatske nacionalnosti, Radojević je kazala da se u apsolutnom iznosu hrvatska populacija nije smanjila, a u relativnom jeste. „Od prethodnog popisa Hrvati i Romi su imali preko jedan odsto, sad su ispod, nije tolika razlika u brojevima. Pojavile su se neke druge zajednice, kako budemo povećavali udio stranaca opadaće udio domicilnog stanovništva”.
Upitana da li je izvršena stručna kontrola popisa, Radojević je odgovorila „toliko koliko je javnost upoznata, stručna kontrola se nije desila”.
„Kažem, koliko je javnost upoznata. Ta kontrola se obično radi preko nezavisne grupe eksperata, međunarodnog ili nacionalnog karaktera, ali iz isključivo statističke profesije. Za tu vrstu provjere postoji unaprijed definisana metodologija koju definiše EUROSTAT i ti procesi se kontrolišu, ne samo u Crnoj Gori, da li je sprovedena kvalitetno ili ne”.
„Vrlo je važno da na kraju te stručne, dodatne, eksterne kontrole, imate vrlo detaljan i precizan izvještaj sa svim onim što je bilo loše i vrlo jasan zaključak da su rezultati popisa tačni ili nijesu tačni i u kojoj mjeri. Mi smo iz ovog procesa izašli sa velikim obimom političke kontrole. Kažem nužan je bio, zbog procesa i tranzicije, ali na kraju nemamo zaključak: da, to je tačno — koji je dao neko ko je statističar profesijom, sa iskustvom u sličnim procesima koji se sprovode u EU. To je poruka za sljedeće popise, da pored političke participacije, imamo i nezavisnu riječ i monitoring”.
AntenaM
PRAVILA KOMENTARISANJA
Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.
U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.
Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].