Krapović: Generalu Lazareviću ispunjeni svi uslovi za prestanak službe u VCG

“Crna Gora neće učestvovati u ratu u Ukrajini, ali će nastaviti da joj pruža podršku u koordinaciji sa Alijansom, našim saveznicima i partnerima. Podsjećam i da su NATO zvaničnici, na čelu sa generalnim sekretarom, više puta istakli da Alijansa neće slati trupe u Ukrajinu”, kaže Krapović

Ministar odbrane Dragan Krapović ocijenio je u intervjuu za Pobjedu da ne vidi ništa sporno u odluci da na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost predloži razrješenje načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore, generala Lazarevića. Ministar je dodao da je predložio smjenu Lazarevića jer je ispunio uslove za prestanak službe u VCG, ali nije želio da otkrije ime kandidata koji bi ga mogao zamijeniti.

– Svakako, o kome se radi, javnost će biti upoznata nakon ispoštovane procedure, odnosno kada se na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost usvoji moj prijedlog, u šta ne sumnjam da će se dogoditi uprkos pokušajima da se ovo pitanje iskoristi za dobijanje sitnih dnevno političkih poena – rekao je Krapović.

Vaš prijedlog da bude razriješen načelnik Generalštaba nije prošao zbog protivljena predsjednika države Jakova Milatovića. Možete li nam reći zašto ste tražili smjenu generala Lazarevića?

KRAPOVIĆ: Moj prijedlog za razrješenje NGŠ potkrepljuje i činjenica da je trenutni načelnik Generalštaba VCG, brigadni general Zoran Lazarević, već ispunio uslove za prestanak službe u Vojsci koji su propisani članom 145 stav 1 tačka 15 Zakona o Vojsci Crne Gore, a u vezi sa članom 203 ovog zakona. On je te uslove ispunio i prije mog stupanja na dužnost ministra.

Iz tog razloga predložio sam njegovo razrješenje iako je nesporna činjenica da je brigadni general Lazarević, shodno odobrenju tadašnjeg rukovodioca radom Ministarstva odbrane Filipa Adžića, i dalje u službi u Vojsci, a nakon sticanja uslova za prestanak službe propisanih Zakonom o Vojsci Crne Gore kojima je propisano da profesionalnom vojnom licu prestaje služba u Vojsci ispunjenjem uslova iz člana 203 ovog zakona.

Navedenim članom zakona u stavu 1 alineja 1 propisano je da „oficiru i oficiru po ugovoru, podoficiru i podoficiru po ugovoru služba u Vojsci traje do navršenih 35 godina staža osiguranja u efektivnom trajanju i navršenih 55 godina života“, dok je stavom 3 istog člana propisano da licu iz stava 1 ovog člana, služba u Vojsci može trajati najduže do 40 godina staža osiguranja i navršenih 55 godina života.

Istim članom, u stavu 4 propisano je da, izuzetno od stava 1 i 3 ovog člana, kada to potrebe službe zahtijevaju, ministar može, na prijedlog načelnika Generalštaba, odnosno rukovodećeg lica u Ministarstvu, profesionalnom vojnom licu produžiti vrijeme trajanja službe u Vojsci, a najduže do dvije godine.

Ne vidim ništa sporno u svojoj odluci, iz gore navedenih razloga, a sve sa ciljem unapređenja i poboljšanja efikasnosti rada sistema odbrane u cjelini.

Dnevni list Vijesti objavio je da ste predložili potpukovnika Vuksanovića za kandidata za novog načelnika Generalštaba VCG.

KRAPOVIĆ: Što se tiče vašeg interesovanja za ime novog kandidata, tu bih vas zamolio da do kraja ispoštujete moj krajnje profesionalni pristup obavezama kad je i ova tema u pitanju. Želim samo da istaknem da se radi o profesionalnom, odgovornom i časnom čovjeku koji ima sve uslove da preuzme komandovanje Vojskom i da svoj maksimalni doprinos u nastavku izvršenja obaveza, ali i poboljšanju uslova rada.

Svakako, o kome se radi, javnost će biti upoznata nakon ispoštovane procedure, odnosno kada se na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost usvoji moj prijedlog, u šta ne sumnjam da će se dogoditi uprkos pokušajima da se ovo pitanje iskoristi za dobijanje sitnih dnevno političkih poena.

Od početka svog mandata, kao jedan od glavnih prioriteta koje sam sebi kao ministar odbrane postavio upravo jeste i poboljšanje uslova rada zaposlenih u sistemu odbrane, sa posebnim akcentom na modernizaciju i što bolju efikasnost naše vojske. Pored niza aktivnosti, kao što je intenzivan rad na unapređenju kapaciteta Mornarice, na red je došla i potrebna smjena generacija i podmlađivanje oficirskog kadra, kao i popuna nedostajućeg.

Tim povodom uskoro ćemo imati oglas za nove vojnike po ugovoru, sa čijom se kampanjom kreće vrlo brzo, već na samom početku septembra, a javnost će o tome biti vrlo brzo informisana.

Ministarstvo odbrane Crne Gore odlučilo se za nabavku dva patrolna broda koja će sagraditi francusko brodogradilište KERŠIP (KERSHIP). Vojni analitičari kažu da je riječ o dobrom poslu za Crnu Goru. Vaš stav?

KRAPOVIĆ: Dosadašnji prioriteti u razvoju Vojske Crne Gore i ograničena budžetska sredstva pomjerili su fokus sa razvoja Mornarice u prethodnim godinama. Predmetnom nabavkom patrolnih brodova se postiže potrebno povećanje sposobnosti Mornarice, kako bi se efikasno realizovale obaveze u dodijeljenim misijama i zadacima u uslovima savremenih bezbjednosnih izazova.

Nabavkom novih patrolnih brodova, uvođenjem u operativnu upotrebu čamaca za brzo reagovanje, modernizacijom obalskih osmatračkih stanica, te uspostavljanjem razmjene klasifikovanih podataka sa saveznicima kroz Mornarički operativni centar (MOC) u novoj zgradi komande čija je izgradnja u toku, Mornarica VCG će dobiti novu sposobnost o svjesnosti i prisutnosti na moru i na taj način će biti u mogućnosti da zaštiti nacionalne interese Crne Gore na moru. Pored nacionalnih zadataka, u potpunosti bi se ispunile i preuzete NATO obaveze u pogledu ispunjenja kvantitativnih i kvalitativnih ciljeva sposobnosti, a koji su direktno uslovljeni posjedovanjem patrolnih brodova predviđenih karakteristika.

Pored kontrole crnogorskog akvatorijuma, to bi podrazumijevalo i učešće u međunarodnim misijama i operacijama u širem akvatoriju Jadrana i centralnog Mediterana u složenim meteorološkim i drugim uslovima.

Ima mišljenja poput bivšeg načelnika GŠVCG da taj posao nije dobar za Crnu Goru odnosno da se nije išlo preko tendera, tj. preko bilateralnog sporazuma sa francuskom kompanijom…

KRAPOVIĆ: Imajući u vidu značaj i kompleksnost nabavke patrolnih brodova, jer je neophodno obezbijediti kvalitetne i efektivne modularne platforme, koje u dugoročnom periodu mogu zadovoljiti sve potrebe za budućom nadogradnjom u životnom ciklusu broda 30+ godina, sproveden je postupak nabavke putem međudržavnog sporazuma sa Republikom Francuskom, sve u skladu sa zakonskom procedurom.

Tržište vojne opreme je specifično i ograničeno, što otežava izbor dobavljača i povećava rizik od zavisnosti od malog broja ponuđača. U sektoru odbrane i bezbjednosti, pouzdanost dobavljača ima direktnu korelaciju sa bezbjednosnim rizicima. Nepouzdani dobavljač ne samo da može izazvati kašnjenja i prekoračenja troškova, već može ugroziti i nacionalnu bezbjednost zbog mogućnosti kompromitacije povjerljivih informacija ili isporuke nekvalitetne opreme. Ovo čini izbor dobavljača kritičnim zadatkom sa ozbiljnim posljedicama. Zbog navedenih izazova, zakonom je prepoznata potreba za drugačijim pristupom u nabavkama u sektoru odbrane i bezbjednosti.

Sprovođenje nabavki u oblasti odbrane, bez raspisivanja međunarodnog tendera, a u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama, dalo je više mogućnosti Ministarstvu odbrane da u direktnim pregovorima sa zainteresovanim kompanijama postigne najbolji odnos cijene i tehničkih karakteristika brodova. Naime, kompanije imaju standardne platforme brodova koje proizvode i koje se mogu prilagođavati potrebama kupca jedino u neposrednim pregovorima.

U slučaju da je Ministarstvo odbrane raspisalo tender za nabavku brodova, bili bismo ograničeni uslovima tendera i dostavljenim ponudama, kako u dijelu koji se odnosi na cijenu, tako i u tehničkim karakteristikama brodova. Bilo koja naknada izmjena predstavljala bi kršenje uslova tendera i stvorila bi osnov za žalbene postupke koji bi proces nabavke brodova odložio na neodređeno vrijeme, što bi dovelo do uvećanja cijena i nemogućnosti sprovođenja ove nabavke u okviru sredstava predviđenih Zakonom o budžetu Crne Gore za 2024. godinu.

Takođe, nabavke ove vrste omogućavaju brzu reakciju na promjenljive bezbjednosne situacije, što je od ključnog značaja u današnjem svijetu.

Bitno je istaći da Crna Gora na ovaj način ne samo da efikasno osigurava potrebnu vojnu opremu, već i jača svoju poziciju unutar međunarodnih saveza, istovremeno smanjujući bezbjednosne rizike povezane sa nepouzdanim dobavljačima.

Crna Gora, po ocjenama saveznika, odgovorno pristupa članstvu u NATO, a budžet za odbranu po prvi put je preko dva odsto BDP-a. Da li je u planu kupovina još nekog naoružanja?

KRAPOVIĆ: Budžet za odbranu je prvi put prešao dva odsto BDP-a, što je donji prag definisan kao „NATO ravnomjerna podjela opterećenja“.

U strukturu odbrambenih troškova ulaze personalni troškovi, operativni troškovi i troškovi za opremanje i modernizaciju u idealnom odnosu 50:30:20 odsto.

Već sam kazao da naporno radimo na opremanju i modernizaciji vojske, stoga je ove godine oko 35 odsto odbrambenih troškova opredijeljeno za ovu namjenu.

Stoga nastavljamo sa već započetim projektima, među kojima su dalje opremanje vojske lako oklopnim borbenim vozilima sa integrisanim borbenim stanicama, minobacačima, protiv-oklopnim sistemima, zanavljanjem naoružanja malog i srednjeg kalibra, zaštitnom opremom i sl. Takođe pokrećemo nove projekte i dalje istražujemo tržišta.

Namjera nam je da nastavimo sa realizacijom opremanja i modernizacije u skladu sa Dugoročnim planom razvoja odbrane 2019-2028, ali svjesni da se bezbjednosno okruženje znatno promijenilo, da je došlo do razvoja novih taktika, senzora, naoružanja i druge borbene i neborbene tehnike, u narednom periodu ćemo izvršiti reviziju strateških dokumenata te u skladu s njima nastaviti dalje opremanje i modernizaciju naše vojske u svim segmentima i domenima, shodno prioritetima i raspoloživim resursima.

Naravno da ćemo o ovim koracima, kao i do sada, nastaviti blagovremeno da informišemo crnogorsku javnost poštujući sve propise.

Kazali ste u intervjuu za beogradsku Politiku da Vojska Crne Gore neće učestvovati u ratu u Ukrajini. Ipak, najavljujete pojačano prisustvo na istočnom krilu u skladu sa novom transformacijom NATO. Što to konkretno znači?

KRAPOVIĆ: Upravo tako, Crna Gora neće učestvovati u ratu u Ukrajini, ali će nastaviti da joj pruža podršku u koordinaciji sa Alijansom, našim saveznicima i partnerima. Podsjećam i da su NATO zvaničnici, na čelu sa generalnim sekretarom, više puta istakli da Alijansa neće slati trupe u Ukrajinu.

Moram naglasiti da su aktivnosti NATO isključivo defanzivnog karaktera i da Savez kontinuirano radi na jačanju sopstvenog položaja odvraćanja i odbrane, posebno u kontekstu izmijenjene bezbjednosne arhitekture na evropskom tlu od 2022. godine.

U tom smislu, nakon ruske agresije na Ukrajinu, saveznici su uspostavili četiri nove multinacionalne borbene grupe na istočnom krilu Alijanse – u Bugarskoj, Mađarskoj, Rumuniji i Slovačkoj, pored tada već postojećih u Estoniji, Litvaniji, Letoniji i Poljskoj. Kao što je javnost već upoznata, Crna Gora je uputila pripadnike Vojske Crne Gore u dvije multinacionalne borbene grupe, i to 2018. godine u Letoniju, a zatim 2023. godine u Bugarsku.

Dakle, raspoređivanje NATO snaga na istočnom krilu Alijanse, čiji je Crna Gora dio, znači da Savez radi na zaštiti svoje teritorije od direktnih prijetnji, te samim tim i građana zemalja članica. Ove snage šalju jasnu poruku da je Alijansa uvijek na oprezu, spremna i sposobna da odgovori na svaki izazov ili pokušaj ugrožavanja njenog integriteta. Shodno tome, kao konkretan izraz posvećenosti Crne Gore zadacima Alijanse, naše učešće će biti nastavljeno i u narednom periodu.

Postoji trend u EU, nedavno i u regionu, uvođenja obaveznog vojnog roka. Da li ste i dalje protiv takvih rješenja?

KRAPOVIĆ: Uvođenje obaveznog vojnog roka nosi sa sobom izazove, kako za pojedince, tako i za društvo u cjelini. Dosta zemalja u okruženju, pa i saveznica u NATO-u razmatra ovo pitanje.

Radi se o veoma kompleksnom pitanju koje iziskuje ozbiljnu analizu svih aspekata, uključujući potencijalne ekonomske troškove, uticaj na obrazovanje i zapošljavanje mladih, kao i etičke i moralne stavove građana.

Da bi se donijela konačna odluka biće neophodno sprovesti javne konsultacije, kako bi se čuo glas svih aktera, uključujući predstavnike mladih, stručnu javnost, nevladine organizacije i druge zainteresovane strane. Sa druge strane i Generalštab Vojske Crne Gore, kao ključna vojna institucija zadužena za sprovođenje ove politike, imao bi niz važnih obaveza i odgovornosti u pripremi svih relevantnih činjenica za donošenje konačne odluke na političkom nivou.

Odluka o uvođenju obaveznog vojnog roka mora biti zasnovana na širokom konsenzusu i pažljivoj analizi svih potencijalnih posljedica.

Do tada, Ministarstvo odbrane i Generalštab Vojske Crne Gore i dalje će raditi na modernizaciji oružanih snaga i poboljšanju materijalnog statusa profesionalnih vojnika.

Na crnoj listi Hrvatske nijesu bili oni koji su mrzjeli šah zbog šahovnice i oni koji su jurišali na Dubrovnik

Nove vlasti, kako tvrdi opozicija, nikako da uspostave kvalitetne odnose sa Hrvatskom. Da li na loše odnose utiče i to što je predsjednik DCG Aleksa Bečić, koji je i prvi potpredsjednik Vlade, nepoželjna osoba u toj državi?

KRAPOVIĆ: Odgovor na ovo pitanje zahtijeva razumijevanje šireg političkog konteksta i principa koji vode našu državu. Crna Gora je suverena zemlja s demokratskim institucijama i vladavinom prava, gdje se odluke donose u interesu svih građana Crne Gore, u skladu sa našim pravnim poretkom i voljom građana Crne Gore.

Politička odluka Hrvatske da stavi određene crnogorske zvaničnike na listu nepoželjnih, uključujući i prvog potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića, odražava stavove druge suverene države i ne pada mi na pamet da se u odluke drugih država na bilo koji način miješam. Ovdje je važno naglasiti da se na toj listi našao neko ko nikada nije narušio odnose s bilo kojom zemljom, i koji je dobio brojna priznanja od strane evropskih zvaničnika kao državnik koji je uvijek i na svakom mjestu isticao i promovisao demokratske vrijednosti dostojne Evropske unije.

Takođe, na toj listi nijesu se našli ni oni koji su mrzjeli šah zbog šahovnice, ni oni koji su jurišali na Dubrovnik, kao ni predstavnici stranaka koje su glasale za Rezoluciju o Jasenovcu. Ovakva selektivna priroda odluke ukazuje na dublje političke motive. Naša je odgovornost da čuvamo dostojanstvo Crne Gore, obraz crnogorskih zvaničnika i svih građana, te da nastavimo raditi na jačanju dobrosusjedskih odnosa zasnovanih na međusobnom poštovanju, uz očuvanje demokratskih vrijednosti i integriteta naše zemlje. U EU idemo uzdignute glave, a ne kao otirač bilo koga i bilo koje zemlje.

Sa Hrvatskom imamo i spornih pitanja poput broda ,,Jadran“, Rezolucije o Jasenovcu… Na koji način odnose sa prvim susjedom iz EU podići na viši nivo?

KRAPOVIĆ: Odnos između Crne Gore i Hrvatske je od izuzetne važnosti za obje zemlje, a svjesni smo da postoje određena pitanja koja su izazvala nesuglasice, poput broda ,,Jadran“ i Rezolucije o Jasenovcu. Ne želim se ponavljati, ali moj stav o brodu ,,Jadran“ je poznat i nepromjenljiv i u skladu je sa istorijskim, pravnim i kulturnim činjenicama. Brod je crnogorski.

Naša je obaveza da kao odgovorna država težimo rješavanju svih pitanja kroz otvoreni dijalog i saradnju.

Prvi korak ka poboljšanju odnosa je postizanje međusobnog razumijevanja i poštovanja. Potrebno je da kroz direktne razgovore i diplomatske kanale objasnimo naše stavove i čujemo njihove.

Smatram da su stabilnost i dobri odnosi na Balkanu od ključnog značaja, ne samo za naše dvije zemlje, već i za cijeli region. U tom duhu naš cilj je da izgradimo odnose na osnovu međusobnog povjerenja i poštovanja, te da zajedno radimo na pitanjima koja nas spajaju, umjesto onih koja nas dijele.