Tragom rasprave na Odboru za ekonomiju je li ulje jeftinije u Crnoj Gori ili u Hrvatskoj bili smo proteklih dana u supermarketima u jednoj i u drugoj državi. Ulje košta isto, tu nema diskusije, ali su druge cijene veoma interesantne za poređenje. Naravno, treba uvijek imati u vidu da je prosječna plata u Hrvatskoj za trećinu veća nego u Crnoj Gori, to znači da je najmanje toliko veća i kupovna moć.
Prošle sedmice svjedočili smo putem video snimka raspravi predsjednika Vlade Milojka Spajića i poslanika Nikole Rakočevića na sjednici parlamentarnog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet o tome je li svakodnevni život jeftiniji u Crnoj Gori ili u Hrvatskoj. Konretna rasprava povela se oko cijene jestivog suncokretovog ulja. Poslanik Rakočevoć tvrdio je da je ulje u Crnoj Gori skuplje, dok je premijer to opovrgavao. Nakon ulja na red su došli i ostali proizvodi.
Ne ulazeći u razloge rasprave niti u argumentaciju, kako sada stvari stoje ni Spajić ni Rakočević nijesu u pravu. Protekle gotovo dvije godine proveo sam boraveći gotovo jednako vremena u Crnoj Gori i u Hrvatskoj. U objema zemljama redovno kupujem namirnice i uobičajenu robu široke potrošnje, te mi je dobro poznato da se ove države jednostavno ne mogu porediti.
Prosječna plata u Hrvatskoj je, prema zvaničnim podacima Državnog zavoda za statistiku u maju 2024, 1.324 eura. U Crnoj Gori je u martu prema zvaničnim podacima Uprave za statistiku prosječna plata bila 1.032 eura. To znači da je kupovna moć prosječnog građanina Hrvatske za oko trećinu veća, ili ako hoćete drugačije nije isto kada istu svotu novca izdvoji prosječni zaposleni u Crnoj Gori i prosječni zaposleni u Hrvatskoj. Jer ovaj drugi zarađuje prosječno trećinu više. Kada se ovome doda činjenica da je Hrvatska članica EU i Šengen zone znači da svaki građanin Hrvatske može sve što želi kupovati širom Evropske unije, donositi proizvode u svoj dom i koristiti ih, a da pri tome ne plaća nikakvu carinu. Namirnice i roba široke potrošnje se svakako ne kupuju na taj način, ali takvim kupovinom drugih proizvoda, ako su oni jeftiniji, ostaje više novca za ostalo, pa i za namirnice. Hoću da kažem da i kada nešto isto košta u Crnoj Gori i u Hrvatskoj – to za građane tih dviju država nije isto.
Kako bilo da bilo krenuli smo u istraživanje.
Svjesni smo da su cijene promjenljive, ali smo uporedili cijene u dva dana. U Podogorici smo odabrali Hipermarket „Laković“, a u Hrvatskoj „Plodine“ u jednom manjem mjestu. Ovdje treba napomenuti da su u većim gradovima, u velikim trgovinskim centrima cijene po pravilu niže, a rasprodaje češće, tako da i ovu činjenicu treba imati u vidu. Pravo poređenje bi bilo da smo imali prilike da u dva dana – 2. i 3. avgusta poredimo Podgoricu i recimo Zagreb ili Split.
No i ovako smo dobili kakvu-takvu sliku onoga o čemu se vodila žučna rasprava na parlamentarnom Odboru za ekonomiju, finansije i budžet.
Kada je riječ o glavnoj temi spora – cijeni suncokretovog ulja – premijer je u pravu. Ono nije skuplje u Crnoj Gori. Cijena najjeftinijeg ulja je u cent ista – po 1,19 eura i objema zemljama.
Kad smo već kod ulja – u Crnoj Gori je moguće naći jeftinije maslinovo ulje (djevičansko, hladno cijeđeno). Oba su italijanska, sličnih snaga brendova. Razlika u cijeni je nešto manje od dva eura ili oko 15%.
Što se tiče ostalih namirnica, cijene su, vidjećemo u nekim slučajevima niže u Crnoj Gori, u nekim u Hrvatskoj, ponekad su izjednačene, a ima i situacija u kojima poređenje nije mouće.
Brašno, riža, šećer…
U ovoj kategoriji poredili smo najjeftinije proizvode i tamo gdje se u dvijema državama prodaju proizvodi iste marke – u slučaju riže i soli – poredili smo cijene tih proizvoda.
Pokazalo se da su najjeftiniji proizvodi jeftiniji u Crnoj Gori, ali da su kvalitetniji proizvodi ili proizvodi poznatih marki uglavnom jeftiniji u Hrvatskoj.
Najinteresantniji podatak u ovoj kategoriji je da je paška morska so, dakle so iz najveće hrvatske solane – one na ostrvu Pagu, u Crnoj Gori gotovo duplo jeftinija nego u Hrvatskoj. Kod Lakovića košta 0,47 eura, a u Plodinama 0,89 eura.
Mlijeko, mliječni proizvodi i jaja
U kategoriji mlijeka i mliječnih proizvoda Hrvatska je ubjedljivi pobjednik osim u kategoriji bijelih sireva koji se u Crnoj Gori daleko više proizvode.
Najjeftinije mlijeko u tetrabrick ambalaži od litra u Hrvatskoj košta 0,69 eura, a u Crnoj Gori 20 centi više.
Žuti sirevi su u hrvatskoj često jeftiniji iz kategorije jeftinijih proizvoda, dok su brendirani manje-više iste cijene.
Bijeli sirevi u ubjedljivo jeftiniji u Crnoj Gori, jer se u Hrvatskoj proizvode daleko manje za razliku od Crne Gore u kojoj je to tradicija.
Interesantna kategorija je maslac / puter. U Crnoj Gori je paket od 250 gr teško naći ispod 4 eura. U Hrvatskoj ima i skupljih cijene od četiri do pet eura, ali često i jeftinijih čak i po cijeni od 2,5 eura, a ponekad i po nižoj cijeni. Apsolutni rekord je maslac Burro Bavarese u pakovanju od 250 gr za 1,79 eura. Tri puta jeftiniji nego u Crnoj Gori.
Cijena jaja je približno ista u Crnoj Gori i Hrvatskoj.
Hljeb i Tjestenina
Hljeb i tjestenina se prodaju u Crnoj Gori i Hrvatskoj po manje-više istim cijenama.
Vrste hljeba su različite pa ih nije moguće pošteno porediti.
Međutim, one vrste hljeba koje jeste moguće porediti su izrezani tost hljebovi upakovani u najlon vrećice. U Hrvatskoj je moguće naći znatno jeftinije. Razlika u cijeni ide i do 20%.
Što se tiče tjestenine – u obje zemlje su cijene najjeftinije tjestenine slične.
Poznate pak italijanske marke poput Barille su za neke proizvode jeftinije u jednoj, a neke u drugoj zemlji. Na primjer Penne rigate Crna Gora – Hrvatska – 1,19 / 1,85, Spaghettini 1,69/ 1,09, Fusili 98 1,19 / 1,99 itd.
Voće i povrće
Ponuda i cijene voća i povrća zavise od sezone, vremenskih prilika, čak i geografije, odnosno mjesta prodaje.
Čini se da ovdje nije moguće izvesti zaključak, tim prije što se cijene u ovoj kategoriji mijenjaju praktično iz dana u dan u objema zemljama.
Voda i pivo jeftiniji u CG, a vina i sokovi u Hrvatskoj
Kada je riječ o pićima – Crna Gora bolje prolazi kod vode i piva, a Hrvatska kod vina i sokova. U kategoriji žestoka pića – rezultat je neriješen.
U kategoriji flaširanih voda poredili smo samo gazirane i to u PET boci od 1,5 litara. Najjeftinija u Crnoj Gori je Rada – košta 0,55 eura, a u Hrvatskoj je to Sarajevski kiseljak – košta 0,69 eura.
Interesantno je da je hrvatska Jamnica jeftinija u Crnoj Gori 20 centi nego u zemlji proizvodnje.
Kada je o pivu riječ – poredili smo isključivo proizvode u bocama ili limenkama od pola litra.
U Crnoj Gori je pivo znatno jeftinije.
Međutim, najjeftinija limenka piva u Hrvatskoj (Dock – 0,69 eura) jeftinija je od najjeftinije limenke piva u Crnoj Gori (Jelen i Lav – 0,75 eura).
Obrnuta situacija je u kategoriji vina. Poredili smo suva vina u boci 0,75l s klasičnim čepom od plute ili njene imitacije. Najjeftinija su u Crnoj Gori Plantažina vina. Međutim, U Hrvatskoj je moguće kupiti vina za 10% nižu cijenu. Naravno, treba imati u vidu da je poređenje vina vjerovatno najnzahvalnija kategorija.
Crnogorska Plantažina vina u Hrvatskoj su skuplja za oko 70% nego u Crnoj Gori – otprilike koliko i s hrvatska vina skuplja u Crnoj Gori nego u Hrvatskoj. Utisak je, poredeći cijene, da Merlo, Vranac i Cabernet nijesu naročito konkurentni, dok je Vranac Pro Corde, u klasi iznad, izuzetno konkurentan u Hrvatskoj odnosnom cijene i kvaliteta.
U kategoriji sokova je poređenje nezahvalno gotovo koliko i u kategoriji vina. Pokušali smo porediti sokove s najmanje 50% prirodnih sastojaka u tetrapak brick ambalaži od litra. Slovenački Fructal je veoma konkurentnim cijenama u Hrvatskoj, premda na rasprodajama / akcijama, za nijansu bolji od Happy sokova Raucha Srbija koji se prodaju u Crnoj Gori. Interesantno je da je i u Crnoj Gori moguće kupiti Fructalove sokove, ali ne po cijenama kao u Hrvatskoj.
Žestoka alkoholna pića su šarena cijenama, da realno poređenje nije moguće napraviti. Nešto je jeftinije i Crnoj Gori, a ponešto u Hrvatskoj. Pregledali smo rafove s popularnim brendivima. Na primjer viski Johnnie Walker Red Label je u Crnoj Gori tri eura jeftiniji, nego u Hrvatskoj, s tim što je cijena u Crnoj Gori za proizvod koji je još spakovan u kutiju. Međutim, 12 godina stari Black Label smo pronašli u Hrvatskoj osam eura jeftinije nego u Crnoj Gori. Slično je u kategoriji konjaka. Cijene variraju, ali su generalno u Hrvatskoj 3-8% više. Na primerj Martel 0,7 l VSOP Cognac 55 eura u Crnoj Gori 59 eura u Hrvatskoj, a najskuplji XO u Hrvatskoj 259 eura, a u Crnoj Gori 238 eura.
Zbog velikih razlika i malo sličnih proizvoda u kategoriji pića poredeili smo i cijene u drugim crnogorskim i hrvatskim prodavcima robe široke potrošnje i to iz cjenovnika dostupnih na internetu.
Kućna hemija – uglavnom skuplja u Hrvatskoj
Kućna hemija je u svim kategorijama jeftinija u Crnoj Gori.
Ono što je, međutim, u ovoj kategoriji značajno napomenuti je da je u Hrvatskoj u ovoj kategoriji mnogo više rasprodaja i da su daleko češće nego u Crnoj Gori. Cijene na tim raspordajama nekada su više nego prepolovljene. Ipak, u svakodnevnim uslovima, bez rasprodaja, akcija i sl. Hrvatska je u ovoj kategoriji značajno skuplja od Crne Gore.
Ostalo
Još je poprilično kategorija artikala koji se prodaju u supermarketima, ali ih ne poredimo.
Ima kategorija poput npr. začinskog bilja gdje nema bitnih razlika, ili konzervisane i smrznute hrane, i kafe – gdje nema proizvoda koje je lako uporediti. Ima i kategorija poput npr. čokolade i ostalih slatkiša te gaziranih pića. Tu praktično nema razlike, s tim što je, kao u nekim drugim kategorijama, u Hrvatskoj mnogo lakše naletjeti na rasprodaje tih proizvoda.
Desi se međutim da naiđete na identičan proizvod po veoma različitim cijenama.
PRAVILA KOMENTARISANJA
Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.
U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.
Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].