Crnogorske patriote sa Vučjeg dola poručile: Ne smijemo dozvoliti da nam ugase luču slobode iz pobjedničkih bojeva

28/07/2024

U organizaciji Crnogorskih patriota Banjana i Oputnih Rudina danas je na Vučjem dolu obilježeno 148 godina od slavne bitke na tom mjestu.

Svečanost je održana kod spomenika vučedolskim junacima koji je podignut 1958.godine.

Intonirana je crnogorska himna i svečano na jarbou pored spomenika podignuta državna zastava.

Delagacije UBNOR-a i Patriota iz više crnogorskih gradova položile su vijence na spomen obilježje.

U crnogorsko-turskom ratu upravo na Vučjem dolu, u Oputnim Rudinama nadomak Nikšića, daleke 1876.godine odigrala se odlučujuća bitka. Crnogorska vojska izvojevala je pobjedu nad daleko moćnijom turskom vojskom.

„Po svim vojnim parametrima bitka na Vučjem dolu je jedna od najvećih, najlegendarnijih pobjeda u crnogorskoj istoriji. Za ovu bitku je akademik Radosav Rotković rekao da je jedinstvena u istoriji svjetskog ratovanja“, istakao je predsjednik Organizacionog odbora Radule Miljanić.

Pobjeda na Vučjem dolu, istakao je Miljanić, bila je preduslov za ostvarenje državne nezavisnosti Crne Gore izglasane na Berlinskom kongresu. Tada je Crna Gora, kazao je Miljanić, postala 27 međunarodno priznata država kada je dobila i značajno teritorijalno proširenje.

„Sve ovo nas obavezuje da se prosjećamo slavnih događaja iz burne crnogorske istorije, a ovaj događaj i slični su prava prilika za mladi naraštaj da čuju riječ više o velikim i nadljudskim podvizima naših predaka. Na nama je da sačuvamo tradiciju jer su ova i sve ostale bitke crnogorske vojske u suštini identične i dobijene su najčešće u neravnopravnim borbama za našu slobodu i ljepšu budućnost“,rekao je Miljanić.

Obilježavajući značajne datume, naglasio je Miljanić, među kojima je svakako i 28. jul 1876. dajemo podršku očuvanju crnogorskog kulturnog istorijskog naslijeđa i doprinosimo da događaji koji su ostavili neispisivi trag u istoriji Crne Gore budu sačuvani i valorizovani na odgovarajući način.

„Nažalost, i danas poslije mnogo godina i vjekova mukotrpnog stradanja i nenadoknadivih gubitka herojskih šćeri i sinova Crne Gore neprekidno se suočavamo sa perfidnim, a često i drsklim neprijateljima kojima je jedina želja da nam ponište i zatru slavnu istoriju, da nam zamijene identitet i da nam ugase sve luče koje smo dobili u pobjedničkim bojevima. To ne smijemo dozvoliti. Budimo dostojni naših predaka. Ovakvi spomenici nas opominju i svjedoče o slavnoj crnogorskoj istoriji i samobitnosti“, poručio je Miljanić.

Mladi istoričar Mitar Božović je rekao da je 28.jul važan datum naše zajedničke prošlosti.

„Na ovom svetom mjestu crnogorske istorije odigrala se jedna od najznačajnijih i najvećih bitka u hiljadugodišnjoj istoriji crnogorskog vojevanja- bitka na Vučjem dolu. Priča o kojoj danas govorimo počinje sa Hercegovačkim ustankom iz 1875. godine koji je u istoriji ostao upamćen kao Nevesinjska puška. Krajem i 19. i početkom 20.vijeka ništa nije toliko ugrožavalo Crnu Goru koliko njena slava. Od Crnogoraca koji su živjeli kao slobodni ljudi i u svojoj slobodnoj državi očekivalo se da oslobađaju druge. Tako su i ovoga puta oči hercegovačke raje bile uprte prema Cetinju i crnogorskom Knjazu Nikoli Petroviću kojeg su ustanici na zbor proglasili za svog gospodara“, rekao je Božović.

Božović je rekao da je siromašni crnogorski narod, nadaleko poznat po svom gostoprimstvu i humanosti, sa onima koji su bježali od turskog zuluma dijelio i poslednje parče hljeba, dok su odredi crnogorskih jajoša pod komandom vojvode Peka Pavlovića krstarili po Hercegovini i nanosili poraze Turcima.

„U zoru 10.jula 1876.godine odjeknulo je Cetinjem zvono Ivanovo, ono se oglašavalo samo u presudnim momentima crnogorske istorije. Bilo je dosta malo tako da se obično nije čulo dalje od Orlovog krša. Međutim, ovoga puta njegov zvuk je dopro do evropskih prijestonica i obznanio čitavom svijetu da je Crna Gora u ratu. To je zvono zbog njegovog značaja u crnogorskoj istoriji i tradiciji poslije 1918.godine skinuto sa Cetinjskog manastira, poslato u Novi Sad i pretopljeno da bi se od njega pravile kvake za vile vojvođanskih bogataša“, istakao je božović koji je dalje govorio o detaljima Vučedolske bitke.

U programu proslave, koji je vodio Brano Kadić učestvovao je pjesnik Nikola Čelebić